Arhiv fotografije

Arhiv fotografije
*Wayback Machine (MAY 21 2013)

Arhiv fotografije, 2012, <http://www.arhivfotografije.com> (30. IV 2013).

Digitalizacija fotografske građe i stvaranje jedinstvene, javne baze podataka,  predstavlja osnovnu aktivnost udruženja Arhiv fotografije, osnovanog sa ciljem promocije fotografije kao kulturnog nasleđa. Internet prezentacija Arhiva pretstavlja osnovni vid informisanja javnosti o radu organizacije u čijim aktivnostima učestvuju i druge ustanove i organizacije kulture, privatni kolekcionari, i drugi stručnjaci za fotografiju. Pored veb sajta i elektronske baze fotografija, Arhiv svoju delatnost promoviše i drugim aktivnostima poput istraživanja fotografije iz perspektive istorije i teorije fotografije, kulturologije, humanističkih nauka, kao i edukacijom šire publike i promocije fotografije kao kulturnog i intelektualnog nasleđa, izložbama, seminarima, štampanim materijalom i sl. Početna stranica sajta Arhiva izuzetno je dobro koncipirana. Središnje mesto zauzimaju polja za naprednu pretragu baze digitalnog foto arhiva, a pretragu je moguće vršiti prema autoru fotografije, mestu nastanka, veku i rasponu godina, državi, tehnici i ključnoj reči. Ispod polja za pretragu smešteni su linkovi sa uvodnicima za rubrike koje sadrže vesti, tekstove iz istorije fotografije i poziv na saradnju. Ono što bi u vezi ove prezentacije naročito trebalo istaći je nepogrešiv utisak da je sajt kreiran od strane lica istinski zainteresovanih za čuvanje fotografskog kulturnog blaga, ali i to da je ovo jedan od retkih primera kod nas da su sadržaji na internetu koji posetiocima nude mogućnost uživanja u fotografijama kao svedočanstvima proteklih vremena izuzetno dobro organizovani i pregledno dati.

Slobodan Mandić, 30. april 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2012, str. 149.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XVI,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2012, Bеograd, 2013, str. 147-151.

Jevrejski logor na Beogradskom sajmištu. Istorija i sećanje

Jevrejski logor na Beogradskom sajmištu. Istorija i sećanje

Jovan Byford, Jevrejski logor na Beogradskom sajmištu. Istorija i sećanje, <http://www.open.ac.uk/socialsciences/semlin/index.php> (30. IV 2013).

Web sajt Jevrejski logor na Beogradskom sajmištu autora Jovana Bajforda fokusiran je na posleratnu memorializaciju Starog sajmišta, jednog od prvih koncetracionih logora u Evropi, namenski izgrađenog za internaciju Jevreja. Autor objašnjava da je sajt nastao u sklopu istraživačkog projekta koji pokušava da rasvetli razloge marginalizacije Sajmišta u decenijama iza Drugog svetskog rata i to kroz analizu predstava o ovom logoru u jugoslovenskoj/srpskoj istoriografiji, u medijima i na komemorativnim ceremonijama posvećenim njegovim žrtvama. Sajt se sastoji od nekoliko sekcija: Holokaust u okupiranoj Srbiji; Istorija logora Sajmište (ovde se mogu pogledati filmski snimci Beogradskog sajmišta iz 1937. i 1938. godine koji se čuvaju u Jugoslovenskoj kinoteci); Sećanje na Sajmište posle Drugog svetskog rata (sa podsekcijama Sajmište posle 1945 – hronologija i Sajmište danas); Život u Jevrejskom logoru na Sajmištu: Pisma Hilde Dajč (koja su u engleskoj verziji sajta prvi put dostupne na engleskom jeziku); Mesta Holokausta u Beogradu (ova sekcija sajta je u izradi, a autor nagoveštava da će se tu nalaziti virtuelni vodič kroz glavne lokalitete vezane za istoriju Holokausta u Beogradu); Odabrana bibliografija (o Jevrejskom logoru na Starom sajmištui o Holokaustu u Srbiji). Jednostavan i pregledan sajt koristiće svima koji se zanimaju za istoriju Holokausta i za disciplinu istraživanja istorije sećanja.

Slobodan Mandić, 30. april 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2012, str. 148-149.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XVI,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2012, Bеograd, 2013, str. 147-151.

Poseta Starom Sajmištu

Poseta Starom Sajmištu – starosajmiste.info

Rena Rädle (ur), Poseta Starom Sajmištu – starosajmiste.info, <http://www.starosajmiste.info> (30. IV 2013).

Prezentacija Poseta Starom sajmištu svim zainteresovanim posetiocima nudi veliki broj sadržaja vezanih za istoriju i sadašnjost mesta gde je Gestapo 1941. godine formirao koncetracioni logor. Na početnoj stranici nalazi se mapa na kojoj su predstavljene lokacije na prostoru nekadašnjeg sajma i gde je kroz multimedijalne sadržaje omogućeno upoznavanje sa topografijom ličnih priča o Starom sajmištu, a posetioci sajta se mogu informisati i o aktuelnim razgovorima vezanim za sadašnjost i budućnost jednog od glavnih mesta Holokausta u okupiranoj Srbiji za vreme Drugog svetskog rata. Osim multimedijalne mape web sajt u drugim sekcijama sadrži još dosta drugih informacija i materijala. Pored impresuma i dotatnih detalja o projektu na osnovu koga je sajt nastao, tu je moguće saznati još dosta o istoriji logora na Sajmištu kroz ponuđene tekstove, transkript i audio zapis predavanja Dr Milana Koljanina, hronologiju događaja, prezentaciju arhivskih dokumenata, odabranu „Bibliografiju o logoru Sajmište i o progonu Jevreja i Roma u Jugoslaviji”, intervjue ličnosti koje u javnosti aktuelizuju pitanje istorije i odnosa prema sećanju na mesta stradanja i zločina u Drugom svetskom ratu. Takođe, tu je i adresar preporučenih institucija i web stranica za dalje istraživanje, zatim pregled aktivnosti i javnih događaja pokrenutih u svrhu debate i prakse sećanja na fašističke zločine, a te aktivnosti su dokumentovani video, audio zapisima i transkriptima u odeljku Multimedijalna dokumentacija. Treba pomenuti i link ka blogu Foruma za primenjenu istoriju u okviru koga je smeštena i arhiva bloga projekta Poseta Starom sajmištu. Od značaja je i to da sajt ima verzije na engleskom i nemačkom jeziku, kao i mapu sajta radi lakšeg snalaženja.

Slobodan Mandić, 30. april 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2012, str. 147-148.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XVI,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2012, Bеograd, 2013, str. 147-151.

Retronaut

Retronaut – See the past like you wouldn’t believe
*Wayback Machine (JUL 23 2013)

Retronaut – See the past like you wouldn’t believe, <http://www.retronaut.com> (28. III 2013).

Sajt Retronaut predstavlja odličan primer iskrošćenosti kreativnog potencijala interneta u popularizaciji istorije kroz prezentaciju ostataka prošlih vremena. Na krajnje jednostavan i inteligentan način, društvena istorija sveta prikazuje se kroz stare fotografije, reklamne oglase, postere, razglednice, umetnička dela, ilustracije iz knjiga, mape, arhivska dokumenta. Ono što je opredeljujuće u izboru da li će nešto biti dodato na sajt je da ne odgovara ustaljenim predstavama o prošlosti, tj. da je u nekom smislu neobično. Početna stranica sadrži naslovne sličice pojedinih „čaura” koje su nanizane obrnutim hronološkim nizom po redu objavljivanja, a klikom na svaku od njih prikazuje se uveličani prikaz naslovne ilustracije, sa dodatnim materijalom i pratećim podacima (potpis, kategorija, izvor, sugestija za slične sadržaje na sajtu). Pretraga materijala se vrši na jednostavan način, pomoću padajućeg menija na vrhu početne stranice, prema određenom periodu i kategoriji. Registrovani korisnici sajta i sami mogu da pridonesu bogatstvu sadržanog materijala, a omogućeno im je i kreiranje sopstvenih galerija na osnovu izbora omiljenih „čaura”. Iako na prvom mestu zabavnog karaktera, popularnost Retronauta (preko 150.000 ljubitelja fejsbuk stranice i blizu 50.000 pratilaca tviter naloga) pokazuje kako prezentacija istorijskih izvora danas može naići na odličan odziv kod široke publike.

Slobodan Mandić, 28. mart 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2012, str. 112-113.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XV”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2012, Bеograd, 2013, str. 109-113.

Museums, Libraries and Archives Council – Cornucopia

Museums, Libraries and Archives Council, Cornucopia
*Wayback Machine (APR 08 2013)

Museums, Libraries and Archives Council, Cornucopia <http://www.cornucopia.org.uk> (28. III 2013).

Vlade mnogih država odlučile se da koordiniraju bližu saradnju biblioteka, arhiva i muzeja formiranjem stalnih državnih tela koja će se starati o tome. Britanski Savet za muzeje, biblioteke i arhive (MLA) je formiran 2000. godine u svrhu iskorištavanja i unapređivanja saradnje između ovih ustanova, a njegova funkcija je savatedavnog karaktera u odnosu na vladu radi određivanja i sproveđenja politike i prioriteta u ovom sektoru. Kao jedan od rezultata rada Saveta nastao je i internet portal Kornukopia (Cornucopia) koji predstavlja onlajn pretraživu bazu podataka o informacijama za preko 6.000 kolekcija iz blizu 2.000 britanskih muzeja galerija, arhiva i biblioteka. Kornukopiu je moguće pretraživati na tri načina: kroz kategorije (vreme, mesto, ljudi, predmet, kultura), unošenjem pojma za pretragu i pomoću napredne opcije koja omogućava pronalaženje kolekcija u blizini korisnika.

Slobodan Mandić, 28. mart 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2012, str. 112.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XV”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2012, Bеograd, 2013, str. 109-113.

Portal zu Bibliotheken, Archiven, Museen

Portal zu Bibliotheken, Archiven, Museen (BAMPortal)

Portal zu Bibliotheken, Archiven, Museen (BAMPortal), <http://www.bam-portal.de> (28. III 2013).

Uviđajući prednosti zajedničkog nastupa kroz intersektornu saradnju i prezentaciju nacionalne kulturne baštine, mnogi muzeji, biblioteke i arhivi u svetu krenuli su putem kreiranja zajedničkih internet portala koji će na jednom mestu sabrati i učiniti dostupnim baze podataka i digitilizovane kolekcije različitih insitucija. Glavni razlog ovome treba tražiti u potrebama i navikama korisnika, kojima je manje bitno u kojoj instituciji se određeni izvori i eksponati čuvaju, već im je na prvom mestu kako da na što kraći i jednostavniji način dođu do željenih informacija. BAM je internet portal koji korisnicima pruža mogućnost istovremene pretrage digitalnih kataloga, pomoćnih sredstava i inventara nemačkih biblioteka, arhiva i muzeja. Rezultati pretraživanja su povezani sa originalnim katalozima gde korisnici mogu dobiti više informacija i digitalne dokumente ukoliko im je omogućen pristup. Elektronsku bazu BAM-a trenutno čine katalozi dve velike nemačke bibliotečke mreže, informativna sredstva Nemačkog saveznog arhiva i Državnog arhiva Baden-Virtemberg, inventari i baze podataka nekoliko desetina muzejskih i drugih kulturnih institucija koje se bave čuvanjem i zaštitom kulturnog nasleđa.

Slobodan Mandić, 28. mart 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2012, str. 111-112.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XV”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2012, Bеograd, 2013, str. 109-113.

European Digital Science & Technology Museum

Inventing Europe – European Digital Science & Technology Museum

Eindhoven University of Technology, Inventing Europe, <http://www.inventingeurope.eu> (18. III 2013).

Na koji način su mašine uticale na svakodnevni život ljudi, kako su nove saobraćajne mreže menjale dinamiku moderne Evrope, kako se razvijala kompjuterska industrija iza Gvozdene zavese, ili kako su nova sredstva komunikacije i novi mediji određivale pojmove udaljenosti kroz istoriju, samo su neka od pitanja na čije odgovore autori projekta Pronalaženje Evrope (Inventing Europe) pokušavaju da odgonetnu istražujući i preispitujući kolektivno evropsko kulturno nasleđe. Sajt je koncipiran na bazi nekoliko virtuelnih šetnji kroz šest tematskih izložbenih celina koje objašnjavaju i ilustruju evropsku istoriju kroz prizmu tehnološkog razvoja, a teme su birane na temelju najavljene serije knjiga Making Europe: Technology and Transformations 1850-2000. Autori sajta posebno ističu činjenicu da na ovaj način prezentovani materijal putem virtuelnih izložbi omogućava korisnicma uspostavljanje veza unutar i između rastućih onlajn kolekcija muzeja, arhiva i biblioteka.

Slobodan Mandić, 18. mart 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2012, str. 110-111.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XV”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2012, Bеograd, 2013, str. 109-113.

Российский государственный архив научно-технической документации

Российский государственный архив научно-технической документации

Российский государственный архив научно-технической документации, <http://rgantd.ru> (18. III 2013).

Internet prezentacija Ruskog državnog arhiva naučno-tehničke dokumentacije (osn. 1974. god) sadržajem i strukturom posetiocima nudi sve ono što sajt ustanove ovog tipa treba da pruži: aktuelne vesti, opšte informacije o Arhivu (istorijat, struktura, pravna akta, kontaktne informacije, uputstvo za dolazak), vodič kroz fondove, informacije o deklasifikovanim dokumentima, publikovanju arhivske građe, virtuelne izložbe arhivskih dokumenata, informativna sredstva, automatizaciju arhivskih tehnologija (pretraživi katalozi foto-dokumenata i filmskog materijala), informacije o poslovima na mikrofilmovanju i restauraciji arhivske građe i dr. Svakako najinteresantniji odeljak sajta predstavlja segment sa preko dvadeset virtuelnih izložbi gde su prezentovani dokumenti i iz drugih ruskih arhivskih ustanova.

Slobodan Mandić, 18. mart 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2012, str. 110.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XV”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2012, Bеograd, 2013, str. 109-113.

Digital Archive International History Declassified

Digital Archive International History Declassified

Тhe Woodrow Wilson International Center for Scholars, Digital Archive International History Declassified, <http://digitalarchive.wilsoncenter.org> (30. III 2013).

Digitalni arhiv Međunarodnog centra Vudro Vilson kreiran je sa namerom da studentima, istraživačima i specijalistima za međunarodne odnose i noviju diplomatsku istoriju omogući pristup dokumentima vlada i organizacija širom sveta, a sa kojih je skinuta oznaka tajnosti. Nedavno deklasifikovana arhivska građa većinom je prezentovana u prevodu na engleski jezik i sadrži diplomatske telegrame, poverljivu korespodenciju, zapisnike i drugo. Najstariji dostupan dokument je izveštaj o hapšenju Imre Nađa od strane NKVD-a iz 1938. godine, a pored hronološke pretrage, snalaženje u digitalnoj zbirci je omogućeno i izborom geografske lokacije. Uz to su sva dokumenta organizovana i u sedamdeset posebnih kolekcija (npr. Poljska i mađarska kriza 1956, Berlinski zid, Kineska spoljna politika, Ekonomija hladnog rata, Kubanska spoljna politika, Nuklearna istorija Indije, Međukorejski odnosi, Pokret nesvrstanih…), gde je kod svake naznačena količina dokumenata koju kolekcija sadrži. Napredna pretraga je omogućena tzv. pretraživačkim filterom u nekoliko kategorija (datum, predmet, lokacija, jezik, autor, kolekcija, tema, izdavač, arhivska ustanova). Poseban dodatak sadržanim kolekcijama dokumenata predstavljaju četiri predmetna vodiča sa uvodnim esejima, lentama vremena, nastavnim materijalima.

Slobodan Mandić, 30. mart 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2012, str. 109.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XV”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2012, Bеograd, 2013, str. 109-113.

Archivio Multimediale della Memoria dell’Emigrazione Regionale

Archivio Multimediale della Memoria dell’Emigrazione Regionale

Archivio Multimediale della Memoria dell’Emigrazione Regionale (AMMER), <http://www.ammer-fvg.org> (18. I 2013).

Multimedijalni arhiv sećanja regionalne emigracije je digitalni arhiv koji sakuplja i prezentuje fotografije, dokumenta i audio snimke intervjua emigranata iz italijanske regije Frulija Venecija Đulija. U početku je Arhiv sadržao sto intervjua sa pet hiljada fotografija sakupljenih u Argentini i Urugvaju, a vremenom su istraživanja usmerena dalje, ka svim zemljama dokle su dosezali migracioni talasi iz ove regije, tako da baza danas sadrži 745 intervjua i skoro 15000 fotografija. Prezentovani materijal potiče iz različitih institucija, arhiva, privatnih i javnih ustanova, a sajt je dizajniran na način da omogućuje emigrantima, njihovim porodicama i potomcima direktno dopunjavanje materijala. U funkciji bolje interakcije sa korisnicima sajta je i multijezično osmišljeni karakter prezentacije (italijanski, furlanski, slovenački, engleski, francuski, kastiljanski, nemački, portugalski). Na sajtu je dostupna i opšta studija o istoriji emigracije iz ovog regiona, kao i posebna studija za svaku zemlju za koju postoje dostupni podaci u bazi. Pretragu materijala je moguće obaviti kombinacijom nekoliko parametara (Imena, „Ko, šta, gde, kada”, Intervjui, Mape, Lenta vremena, Putovanja, Priče emigranata). Projekat je nastao i razvija se u saradnji državnih institucija regije sa univerzitetima u Trstu i Udinama.

Slobodan Mandić, 18. januar 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2012, str. 113-114.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XIV”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2012, Bеograd, 2012, str. 109-114.