136 Энвер Ходжа. Его жизнь и работа

Энвер Ходжа. Его жизнь и работа

Энвер Ходжа. Его жизнь и работа, 2008-2015 <http://www.enverhoxha.ru> (14. IV 2015).

Prezentacija na ruskom jeziku posvećena je životu i delu Envera Hodže (1908– 1985), revolucionara i vrhovnog vođe Narodne Republike Albanije. Početna stranica omogućava pregleda informacija i preuzimanja materijala preko nekoliko različitih odeljaka raspoređenih linearno, od vrha prema donjem delu strane. Tu su izloženi biografski pregledi (biografija i istorijsko-biografski esej), bogata biblioteka izdanja na ruskim jeziku, sa mogućnošću preuzimanja knjiga u pdf formatu, tematski arhiv koji sadrži elektronska izdanja knjiga u vezi sa glavnom temom (klasici marksizma-lenjinizma, razni materijali o Albaniji u vreme socijalizma i dr.), časopis Nova Albanija, koji je distribuiran ilegalno na prostoru SSSR od 1961. godine, Muzej sajta, odgovori na pitanja posetilaca i komentari, i na kraju nekoliko galerija (Enver Hodža u umetničkim delima socrealizma, posteri sa njegovim likom, foto-materijal). Autori navode da je osnovna namena sajta, pored popunjavanja postojećih praznina na ruskom govornom području o ličnosti Envera Hodže i njegovog angažmana na polju teorijskog i praktičnog revolucionarnog rada, i promovisanje ideje marksizma-lenjinizma. Uprkos ideološki obojenoj poziciji autora, na ovoj adresi istraživači mogu pronaći korisne informacije o vremenu i temama s kojima je ukršteno delovanje te ličnosti.

Slobodan Mandić, 14. april 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2013, str. 168-169.

Slobodan Mandić Prikazi sajtova (Web adrеsar) XVIII, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 3, 2013, Bеograd, 2015, str. 165-169.

Некрополь российского научного зарубежья

Некрополь российского научного зарубежья

Марина Ю. Сорокина, Наталья Ю. Масоликова, Некрополь российского научного зарубежья, <http://www.russiangrave.ru> (20. IV 2015).

Obzirom na kolosalni značaj koji je ruska emigracija ostvarila na ovim prostorima u mnogim oblastima intelektualnog rada u perioduizmeđu dva svetska rata, prezentacija projekta posvećenog istraživanju ruske naučne dijaspore svakako će pobuditi značajnu pažnju domaće publike. Autorke projekta, saradnice Doma ruske dijaspore Aleksandra Solženjicina iz Moskve, koncipirale su sajt na veoma jednostavan i pregledan način. Osnovu prezentacije čine biografski rečnik ruske naučne dijaspore i baza fotografija grobova ruskih naučnika rasutih širom sveta. Opcija napredne pretrage pruža mogućnost jednostavnog pronalaska željene ličnosti, ili fotografije groba. Među stotinama naučnika koji su do sada uvršteni u bazu, veoma je jednostavno identifikovati one koji su veliki ili značajan deo svog profesionalnog angažmana ostvarili u Beogradu ili nekom drugom mestu Kraljevine Jugoslavije.Određen vid sentimentalnog pristupa temi autorke su iskazale ostavljajući mogućnost posetiocima sajta da odaju poštu preminulim naučnicima tako što će položiti virtuelni buket cveća, ili ostaviti lični zapis ispod fotografije njihovog groba. Brojač posetioca sajta na naslovnoj strani očekivano pokazuje značajan broj pristupa, ne samo iz Rusije, već i iz najudaljenijih krajeva sveta.

Slobodan Mandić, 20. april 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2013, str. 167-168.

Slobodan Mandić Prikazi sajtova (Web adrеsar) XVIII, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 3, 2013, Bеograd, 2015, str. 165-169.

Sеćanjе na prof. dr Miroslava Jovanovića

Сећање на проф. др Мирослава Јовановића – Web адресар
april/maj 2014.

Slobodan Mandić, april/maj 2014.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2013, Beograd 2014, str. 13, 14.

Dodatak Udi Beograd, Youtube, (03.09.2018.)

MihajloPupin.info

MihajloPupin.info
*Wayback Machine (APR 30 2013)

MihajloPupin.info, 2011, <http://www.mihajlopupin.info> (30. IV 2013).

Prezentacija posvećena Mihajlu Pupinu sastoji se od nekoliko celina koje osvetljavaju život i delo slavnog naučnika. Posetioci sajta se kroz sekciju Važni datumi na početnoj stranici mogu upoznati sa osnovnim crtama, a u odeljku O životu saznati više detalja iz Pupinove biografije, od detinjstva i odrastanja, pa sve do aktivnosti do kraja života. Posebni segmenti sadrže podatke o Pupinovom školovanju, stvaralaštvu, patentima. Zatim tu su još i galerije fotografija i prilozi sa hronološkom listom priznavanja Pupinovih patenata, stečenim priznanjima, nagradima i odlikovanjima, informacijama o članstvu u naučnim i stručnim udruženjima, počasnim titulama, donacijama koje je činio, njegovi govori, izjave drugih ličnosti o njemu i odnos sa njima (odnos prema Nikoli Tesli), kao i bibliografija njegovih knjiga i knjiga o Pupinu. Sa početne stranice moguće je ući i u virtuelnu biblioteku sa tri knjige u pdf formatu (iako je odeljak Knjige u fazi izrade). Autor/i sajta ponudili su i mogućnost da posetioci učestvuju u anketi o načinu na koji su saznali za život i delo Mihajla Pupina. Na osnovu toga možemo pretpostaviti da je sajt kreirao neko kome je stalo da populariše i proširi znanja o Mihajlu Pupinu. Osim nedostatka informacija o autorima i/ili urednicima, o amaterizmu prezentacije govori i nedostatak opisa fotografija u galeriji, pomešan srpski i engleski jezik u odeljku Prilozi, nepotrebna muzička podloga koja se automatski ponovo aktivira posetom novoj stranici (iako se prethodno zaustavi), kao i možda suvišna opcija za konvertovanje u pdf format i štampanje. Takođe, obzirom na ličnost kojoj je posvećena, bilo bi lepo da postoji verzija i na engleskom jeziku. Uprkos tome, ovo je svakako veoma dragocena prezentacija, koja može biti od koristi širokom krugu korisnika.

Slobodan Mandić, 30. april 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2012, str. 151.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XVI,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2012, Bеograd, 2013, str. 147-151.

Historisches Lexikon Bayerns

Historisches Lexikon Bayerns

Historisches Lexikon Bayerns, <www.historisches-lexikon-bayerns.de> (18. I 2013).

Nastao ka rezultat regionalne saradnje nekoliko državnih institucija, Istorijski leksikon Bavarske predstavlja naučnu onlajn enciklopediju bavarske istorije. Jednostavan dizajn sajta omogućava posetiocu veoma lako i brzo snalaženje. Osnovni meni sadrži svega par sekcija: nedavno objavljeni članci, abecedni indeks svih odrednica sa njihovim sadržajem, polje za unos podataka i rad na člancima za registorvane autore, impresum, uslove korišćenja prezentovanog materijala. Naročito treba istaći obogaćenost članaka velikim brojem arhivskih dokumenata, ilustracija, fotografija, audio snimaka, kao i hiperlinkovanu strukturu teksta, što ovom leksikonu daje posebnu vrednost, a što ga značajno odvaja od izdanja ovoga tipa na koje smo navikli u prethodnom periodu, pre masovnog ulaska računara u upotrebu.

Slobodan Mandić, 18. januar 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2012, str. 111-112.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XIV”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2012, Bеograd, 2012, str. 109-114..

Дорогой Гагарина

Электронный проект ”Дорогой Гагарина. К 50-летию первого полета человека в космос”

Федеральное архивное агентство (Росархив), 2011,

Электронный проект ”Дорогой Гагарина. К 50-летию первого полета человека в космос”, <http://rusarchives.ru/12april/index.php> (31. I 2013).

Internet prezentacija posvećena obeležavanju pedeset godina od prvog leta čoveka u svemir posetiocima daje na uvid dragoceni odabir arhivske građe iz različitih ruskih ustanova. U nekoliko tematskih celina na ovoj lokaciji su prezentovana dokumenta koja pokrivaju najrazličitije aspekte ovog događaja, ali i drugih epizoda iz istorije istraživanja svemira: zvanična dokumentacija, fotografije, slike, časopisi, mape, sveske, beleške, pisma. U ostalim propratnim sekcijama sajta posetioci se mogu detaljnije upoznati sa istorijom prvog čovekovog leta u kosmos, dodatnim informacijama u vezi ovog, ali i sa drugim projektima vezanim za obeležavanje samog jubileja u Rusiji, kratkom biografijom Jurija Gagarina, tematskim spiskom literature, a ponuđena je i mogućnost napredne pretrage dostupnih informacija.

Slobodan Mandić, 31. januar 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2012, str. 110.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XIV”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2012, Bеograd, 2012, str. 109-114.

Жертвы политического террора в СССР

Жертвы политического террора в СССР

Жертвы политического террора в СССР, <http://lists.memo.ru> (24. V 2012).   

  

Polaznu tačku za kreiranje onlajn baze podataka pod nazivom Žrtve političkog terora u SSSR čini četvrto izdanje istoimenog kompakt diska koji je izdat povodom obeležavanja sedamdeset godina od Velikog terora u SSSR 1937/1938. godine. Iako se ukazije da su imenovana lica uvrštena u bazu, koja broji više od 2,6 miliona imena (od toga 725.000 ubijenih), samo deo ukupnog broja žrtava političkog terora u SSSR, dvadesetgodišnji rad na ovom projektu ima za cilj da, pored razumevanja uzroka ukaže i na obim katastrofe koja je zadesila sovjetsku Rusiju, kao i da ovekoveči sećanje na žrtve. Struktura sajta je osmišljena na krajnje jednostavan način: na početnoj stranici nalazi se predgovor, a u samom vrhu ekrana nalazi se alfabetski niz za pretragu imena. Za svaku žrtvu je dat niz podjednako struktuiranih podataka sa izvorom odakle su podaci preuzeti.

Slobodan Mandić, 24. maj 2012.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2011, str. 139.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XIII”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2011, Bеograd, 2011, str. 137-141.

Istorijska biblioteka: enciklopedija istorije i književnosti

Istorijska biblioteka. enciklopedija istorije i književnosti na srpskom jeziku

Историјска библиотека. енциклопедија историје и књижевности на српском језику, <http://www.istorijskabiblioteka.com> (19. I 2012).

U okviru Istorijske biblioteke, internet enciklopedije na srpskom jeziku, pored drugih i veoma kvalitetnih tekstova iz oblasti političke, vojne i istorije književnosti, moguće je pronaći i niz članaka posvećenih istoriji Vizantije i vizantologiji. Osim odrednica vezanih za političku istoriju, a koji su nanizani u rubrici Vizantijsko carstvo, pretražujući sajt putem tagova nailazimo i na tekstove posvećene vizantijskim istoričarima, vizantolozima i izvorima za istoriju Vizantije. Zanimljivo je da se na sajtu nalazi i Rečnik vizantijskih titula, ali je neregistrovanim korisnicima onemogućen pristup. Treba skrenuti pažnju da je ovu obimnu biblioteku moguće pretraživati prema nekoliko kriterijuma: zadate reči, sadržaja, azbučnog reda, kategorije, tagova. Važno je napomenuti i da je ova biblioteka, iako u nekim segmentima obogaćena popularnim rubrikama (Zanimljivost dana, Da li ste znali, Iz štampe…), veoma ozbiljno i naučno utemeljena, a to se vidi kroz veliki broj izvora i naučne literature koji su korišćeni u njenom kreiranju, što je veoma retka pojava u našem sajber prostoru. Zbgo svega toga urednicima Istorijske biblioteke (Uroš Milivojević, Miloš Milojević, Nataša Pešić) treba čestitati na dobro zamišljenoj i realizovanoj ideji.

Slobodan Mandić, 19. januar 2012.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2011, str. 104-105.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XII. Istorija Vizantije”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2011, Bеograd, 2011, str. 101-106.

Справочник по истории Коммунистической партии и Советского Союза 1898 – 1991

Справочник по истории Коммунистической партии и Советского Союза 1898 – 1991

Справочник по истории Коммунистической партии и Советского
Союза 1898 – 1991, <http://www.knowbysight.info>  (16. XI 2011).

Projekat pod naslovom Priručnik za istoriju Komunističje partije i Sovjetskog saveza 1898 – 1991 nesumnjivo će obradovati, ne samo veliki broj profesionalnih istoričara širom sveta, već i arhiviste koji sređuju arhivsku građu, a koja se odnosi na istoriju Komunističke partije i Sovjetskog saveza. Ovo tim pre što je organizaciona struktura državnih i partijskih organizacija nekada veoma komplikovana, a takođe i što do sada nije bilo knjiga koje još dodatno obuhvataju i organizacije civilnog društva, vojske i mornarice, administrativno-teritorijalne podele zemlje, biografske podatke o ličnostima i dr. Autori Projekta su upravo vešto iskoristili mogućnosti novih tehnologija i interneta ne bi li korisnicima olakšali navigaciju po jednovekovnom istorijskom lavirintu često veoma komplikovanih struktura. Iako veoma bogata sadržajem ova prezentacija je pregledno i jednostavno organizovana tako što su na početnoj strani smeštene osnovne informacije o Projektu i aktuelnim novostima, a na meniju sa leve strane nalaze se osnovne sekcije: Komunistička partija; Vrhovni organi državne vlasti; Izvršni i upravni organi državne vlasti; Vojno-revolucionarni i revolucionarni komiteti; SSSR, savezne republike i susedne zemlje; Administrativno-teritorijalna podela; Sovjetska vojska i mornarica; Diplomatska predstavništva; Organizacije civilnog društva; Priznanja i nagrade; Biografije; Referentni materijal; Dokumenta i članci: Bibliografija; Korisni linkovi; Spisak skraćenica. Ovaj internet priručnik u najboljem mogućem svetlu pokazuje na koji način korišćenje novih tehnologija može da nadraste tradicionalna sredstva rada u istoriografiji.

Slobodan Mandić, 16. novembar 2011.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2011, str. 115-116.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XI”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2011, Bеograd, 2011, str. 115-121

Audio i Foto arhiv SIMIĆ

Audio i Foto arhiv SIMIĆ

Dragoslav Simić, Audio i Foto arhiv SIMIĆ, <http://www.audioifotoarhiv.com/> (20. XII 2010).

Sajt novinara Dragoslava Simića, dugogodišnjeg urednika dokumentarnog programa Radio Beograda 2, autora više knjiga i brojnih dokumentarnih radiofonskih dela o ljudima i zbivanjima koji su obeležili XX vek, predstavlja amatersku Internet prezentaciju koja obiluje profesionalnim sadržajima i velikim brojem interesantnih audio i foto dokumentalija. Ovde prezentovani dokumenti ne potiču samo iz opusa profesionalne delatnosti gospodina Simića, već, što je posebno važno naglasiti, i iz privatnih arhiva, kao što su sačuvane porodične zvučne arhive na srpskom jeziku, nastale pre i posle Drugog svetskog rata. Sajt je koncipiran tako što se preko uvodne stranice, posetilac prebacuje na sadržaj koji je vizuelno predstavljen u formi otvorene knjige sa dvadeset rubrika: Informacije; Brzo i lako po sajtu; Novo na sajtu; Moć radija; Novi projekti; Tuđa pisma; Biografija autora; Poki majstor; Predavanja u Kolarčevoj zadužbini; Prijatelji sajta; „Knjige koje govore“; Gosti sajta, Fotografije; Radio emisije iz kolekcije; Radio kritika; Porodični i tonski arhivi; Da li ste pročitali ove knjige; Promocije; Arhiv sajta; Kratka priča. Toliki broj osnovnih rubrika možda će kod posetilaca na početku izazvati konfuziju, ali već posle letimičnog pregleda, kao i pomoću alatke Lako i brzo po sajtu, gde su u formi leksikona, abecednim redom, date sve odrednice na sajtu, postaje jasno da je reč o izuzetno vrednoj i unikatnoj prezentaciji na ovim prostorima. Posebno je pohvalno da autor i saradnici ulažu napore i za pronalaženje istorijskih izvora, pa su tako, početkom 2010. godine, u nemačkom tonskom arhivu pronašli snimak direktog prenosa sahrane kralja Aleksandra koji prenose nemački reporteri sa beogradskih ulica. Veoma ohrabruje činjenica da su se i kod nas počele pojavljivati ovakve Internet prezentacije, pogotovo u svetlu saznanja da nove tehnologije i savremene metode opisa istorijskih izvora omogućavaju simbiozu materijala pohranjenog u zvaničnim institucijama, poput arhiva, muzeja i bibliteka, sa dokumentima u privatnom vlasništvu, a sve to čini jedan sasvim novi koncept u sakupljanju i korišćenju istorijskih izvora.

Slobodan Mandić, 20. decembar 2010.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2010, str. 126.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) X”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2010, Bеograd, 2011, str. 123-127.