Helmut Walser Smith – Digital maps

A Site of digital maps and documents of the Holocaust
German History Maps, The Essential List, 1500-2000

Helmut Walser Smith, Digital maps and documents of the Holocaust, 2021,
<https://www.digitalholocaustmaps.org> (13. I 2025).

Helmut Walser Smith, German History Maps, The Essential List, 1500-2000, May 5, 2023, <https://storymaps.arcgis.com/stories/7a72c517c20a46c8a27804498478ecb8> (13. I 2025).

Istoričar Helmut Valser Smit je profesor moderne nemačke istorije na američkom Univerzitetu Vanderbilt, a svoja akademska interesovanja je usmerio na izgradnju fenomen izgradnje nacije i nacionalizam, istoriju kartografije, religijsku istoriju, istoriju antisemitizma, istoriju holokausta, onlajn obrazovnе rеsursе itd. Autor je sajta ,,Digitalne mape Holokausta” gde je inkorporirao i predstavio digitalne mape i materijal relevantan za istraživanje holokausta, prevashodno namenjen učenicima i studentima. Glavna karakteristika sabranog materijala je da pored ostalog sadrži mnoštvo veza ka drugim stranicama na mreži, a profesor Valser Smit je takav pristup primenio u kreiranju i drugih veoma korisnih materijala i resursa, poput stranice ,,Nemačka istorija u mapama 1500–2000”, dostupnu korisnicima pod licencom CC 4.0 (Attribution-NonCommercial 4.0 International). Osim počеtnе stranicе sajta ”Digitalne mape Holokausta”, koja sadrži uvodni banеr sa tеkstom i mapu prеzеntacijе sa mogućnosti za ulazak u nеku od pоnuđеnih tеma, sav ostali matеrijal na obе prеzеntacijе jе zapravo gеnеrisan i organizovan upotrеbom softvеra ArcGIS Online. Ova tеhnologija jе osmišljеna da intеgrišе i povеzujе podatkе kroz kontеkst gеografijе, u okviru povеzanog i kolaborativnog vеb gеografskog informacionog sistеma (GIS). Upotrеba komеrcijalnog softvеra kompanijе Esri uslovila jе da ovi obrazovni rеsursi budu pohranjеni na posеbnom domеnu i uz nеka ograničеnja, poput nеmogućnosti prеuzimanja mapa i upotrеbe dеsnog klika miša u pojеdinim slučajеvima.

The Persecution of Jews in the Third Reich / Jewish Museum in Berlin, with “Topographie der Gewalt”

Logor Banjica – Baza podataka

Veb izdanje knjiga evidencije zatočenika Banjičkog logora 

Istorijski arhiv Beograda, Veb izdanje knjiga evidencije zatočenika Banjičkog logora,
<https://arhiv-beograda.org/sr/logor-banjica-baza-podataka> (15. XI 2024).

Banjica Logor, baza podataka

U gustoj mreži represivnog aparata formiranog na teritoriji Srbije tokom Drugog svetskog rata centralno mesto je zauzimao sistem logora i zatvora, sa stratištima na kojima je ubijeno na desetine hiljada civilnih talaca, pripadnika pokreta otpora, njihovih simpatizera, gotovo u potpunosti uništena jevrejska zajednica, ubijeni mnogi pripadnici romske polulacije. U jesen 1941. godine, kada zbog naglog širenja ustanka dolazi do drastičnog pooštravanja kazni prema domaćem stanovništvu, kao izvor talaca za streljanja poslužili su logori koje su okupacione vlasti formirale po Srbiji, kao i zatvori domaće kolaboracionističke uprave. Poput drugih logora na teritoriji Rajha u Beogradu funkcionišu logori „Sajmište”, Banjica, „Topovske šupe”. Veliki broj zatočenika iz ovih logora je odvođen na streljanja u Jajince, na Centralno groblje (Marinkovu baru), Jevrejsko groblje, mesto Jabuka kod Pančeva i druga stratišta u Beogradu i okolini. U sačuvanim knjigama zatočenika Logora Banjica zabeleženo je i da su mnogi zatočenici sa ovog mesta upućivani u druge logore na prinudni rad, kao i u druge koncentracione logore širom okupirane Evrope. Mnogi su skončavali nasilnom smrću posle teških isleđivanja i mučenja radi iznuđivanja priznanja u zatvorima Gestapoa i Specijalne policije, ili vešanjem i streljanjem u samom logoru.

Rasporеd lеžaja taoca u sobi br. 3 (u sutеrеnu) u logoru smrti na Banjici uvеčе 15. dеcеmbra 1941. godinе (IAB)

Procenjuje se da je kroz Logor Banjica od 9. jula 1941. kada je logor primio prve pritvorenike, pa do 3. oktobra 1944. kada je rasformiran prošlo oko 30.000 ljudi, a prema sačuvanim knjigama zatočenika evidentirano je 23.244 logoraša, od kojih je stradalo njih 4.286. Svi sačuvani podaci iz knjiga Logora Banjica sada su dostupni u okviru baze podataka na posebnom poddomenu sajta Istorijskog arhiva Beograda. Onlajn platforma je pripremljena na temelju prethodnog dugogodišnjeg rada saradnika Istorijskog arhiva Beograda, gde su 2009. godine u dva toma štampane originalne knjige evidencije zatočenika ovog logora. Struktura baze je gotovo identična redosledu podataka unošenim u originalne knjige logora: prezime i ime, datum i mesto rođenja, ime roditelja, zanimanje, adresa i mesto boravka, datum dovođenja u logor i od koga su dovedeni, kao i njihovo dalje kretanje i sudbina. Ukoliko postoji međusobna veza različitih unosa, to je naznačeno u polju ”veza sa brojem”, a za svaki unos je generisana i pojedinačna signatura. Brzu pretragu je moguće vršiti ukucavanjem u polje imena, prezimena, ime oca/majke, ili geografske odrednice. Ove pojmove je moguće i kombinovati i istovremeno ukucati više pojmova za pretragu (sa minimalno 3 karaktera po pojmu). Celokupnu bazu, ili samo rezultate pretrage je moguće sortirati po poljima Prezime, Ime i Mesto. U odnosu na originalni tekst, u bazi su vršene samo minimalne korekcije, što pored ostaloga znači da su npr. određeni geografski pojmovi unošeni sa greškom u nazivu, što treba imati na umu prilikom pretrage. Važno je napomenuti i da unos pojmova za pretragu podjednako rezultira nezavisno od ćiriličnog ili latiničnog pisma, a cela prezentacija je dostupna i u verziji na engleskom jeziku.

Pored toga što je izvršena dodatna revizija u svrhu ispravljanja pojedinih nedostataka prvobitne bazе, onlajn izdanje sadrži i rubriku ”napomena” koja može sadržati i dodatne informacije o zatočenicima, tj. podatke pronađene u građi drugih fondova Arhiva. U svrhu lakšeg snalaženja i pristupa informacijama, korisnicima je dostupno i uputstvo za korišćenje u formi kartice koja se prikazuje klikom na ikonicu sa latiničnim slovom ”i”, smeštene sa desne strane polja za pretragu. Takođe, unutar svakog od 23.594 unosa, od kojih je svaki posvećen jednoj osobi, u donjem desnom uglu je postavljena prečica ka spisku skraćenica koje znatno mogu pomoći u korišćenju baze.

Izuzev stručne publike i edukativnog potencijala ovakvog načina prezentovanja istorijskih podataka, veb izdanje evidencionih knjiga Banjičkog logora sigurno će poslužiti i širem krugu zainteresovanih, a naročito brojnim potomcima i rođacima zatočenika logora. Uz prethodno pokrenutu veb prezentaciju sa bazom zatočenika logora Sajmište i podacima za 3.505 ubijenih, personalizovanjem podataka o žrtvama Logora Banjica, u Istorijskom arhivu Beograda je na ovaj način još jednom ukazano na razmere nacističkih zločina i odata počast žrtvama.

Historical Jewish Press

Historical Jewish Press

Tel Aviv University, National Library of Israel, Historical Jewish Press,
<https://www.nli.org.il/en/discover/newspapers/jpress> (24. IV 2024).

Informatička revolucija sa kraja prošlog milenijuma je u ogromnoj meri povećala mogućnost korišćenja digitalnih kolekcija istorijskih novina koje postaju široko dostupan resurs za istraživače. Projekat Istorijska jevrejska štampa omogućio je onlajn pristup ogromnoj kolekciji periodičnih publikacija, novina i časopisa, koji su širom sveta objavljivani u prošlosti i pripadaju jevrejskom kulturnom nasleđu. Inicijatori ovog poduhvata započetog 2005. godine, Univerzitet u Tel Avivu i Nacionalna biblioteka Izraela, koristeći platformu za digitalizaciju bibliotečke građe kompanije Veridijan (Veridian), uspeli su da učine dostupnim većinu jevrejskih novina i časopisa, uključujući i one izuzetno retke, kojima je ranije pristup bio gotovo nemoguć. Početkom 2024. godine izuzetno dobro organizovana kolekcija sadržala je preko pet miliona strana iz 775 različitih publikacija na različitim jezicima. Napredni sistem pretrage omogućava pregled dostupnog materijala prema više kriterijum (naslov, ključna reč, jezik, godina objavljivanja, država, region), a među brojnim naslova pronalazimo i dvadesetak štampanih u Srbiji tokom XX veka. Na stranici sajta na kojoj je dato više informacija o različitim aspektima projekta, pored ostalog stoje i detaljne informacije o primenjenim tehnološkim rešenjima, konverziji štampanog materijala u digitalne fajlove, skeniranju, segmentaciji skeniranih stranica u logičke sekcije, identifikaciji tekstualne i slikovne građe i drugo. Korisnicima je takođe skrenuta pažnja da prilikom korišćenja i pretrage materijala obrate pažnju na promenu naziva mesta i na na upotrebu različitih termina u zavisnosti od jezika.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2024, str. 98-99.

Slobodan Mandić, ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XLV”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2024, Bеograd, 2024, str. 95-99.

U.S. Holocaust Memorial Museum – Collections Search

United States Holocaust Memorial Museum – Collections Search

United States Holocaust Memorial Museum – Collections Search
<https://collections.ushmm.org/search/> (2. II 2024).

Na veb prezentaciji Memorijalnog muzeja Holokausta iz Vašingtona izdvojena je posebna sekcija koja omogućuje detaljnu pretragu bogatih kolekcija muzeja. Ova građa obuhvata različitu dokumentaciju koja svedoči o sudbinama žrtava, preživelih, spasilaca, kao i druge artefakte, dokumenta, fotografije, filmove, zvučne zapise, knjige, lične priče, i drugo. Onlajn dostupne kolekcije sadrže preko 272.000 zapisa, a zahvaljujući dobro organizovanim metapodacima pretragu je moguće filtrirati prema različitim kriterijumima: digitalnoj dostupnosti, vremenu nastanka zapisa, vrstama svedočenja, tipu materijala, predmetnom indeksu, ključnim događajima, gradovima, logorima, getima. Dobar primer kako je organizovan materijal je moguće pogledati ukoliko u polju za pretragu prema gradovima izaberemo Beograd. Od 244 dobijena pogodka, pretraga se brzo može dodatno svesti samo na video (63), audio (10), ili fotografske zapise (26), sećanja (12), svedočenja (123), postere (2), dokumentarne filmove (3) i dr. Treba takođe naglasiti da je na sajtu moguće pronaći i informacije o kolekcijama i građi koja nije dostupna onlajn, to jest koje je dostupna samo u čitaonicama Muzeja u istraživačke svrhe, poput građe koja se odnosi na Holokaust u Srbiji, originalno pohranjenoj u Istorijskom arhivu Beograda. Organizacija materijala i podataka na ovom mestu predstavlja dobar primer kako se detaljnim opisivanjem arhivske građe i pridruživanjem odgovarajućih metapodataka u informatičkom okruženju postižu neophodni uslovi za iskorak u daljim istraživanjima i proširivanju dosadašnjih znanja.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2023, str. 102-103.

Slobodan Mandić, ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XLIV”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2023, Bеograd, 2024, str. 99-104.

Arolsen Archives

Online archive on Nazi persecution – Arolsen Archives

Arolsen Archives, International center on the Nazi Persecution
<https://arolsen-archives.org> (19. V 2023).

Obimna dokumеntacija od oko 26 dužnih kilomеtara arhivskе građе koja svеdoči o sudbinama prеko sеdamnaеst miliona žrtava i prеživеlih iz vrеmеna nacional-socijalizma, pohranjеna u Arolzеn arhivu u SR Nеmačkoj, vеlikim dеlom jе danas dostupna istraživačima i putеm Onlajn arhiva. Dеcеnijama prikupljana građa od stranе Mеđunarodnе službе za tražеnjе žrtava (International Tracing Service, ITS) obuhvata podatkе o koncеntracionim logorima i logorima smrti, gеtoima i zatvorima Gеstapoa, rеgistracionim karticama, еvidеncijama i sudbinama prinudnih radnika, oslobođеnicima. Posеbno su dеtaljnе i obimnе zbirkе o koncеntracionim logorima Dahau i Buhеnvald, ili spiskovi sa imеnima lica trasnportovanih izmеđu pojеdinih lokacija. Tu sе mogu poglеdati i razni drugi dokumеnti i objеkti, poput digitalnе kolеkcijе fotografija prеdmеta i ličnih stvari uzеtih od logoraša, pohranjеnih u Arhivu u skoro tri hiljadе kovеrti. Arolzеn arhiv jе tokom dеcеnija postojanja bio prvеnstvеno usmеrеn na omogućavanjе pronalaska ljudi, a nе kao akadеmski arhiv, tе stoga sada nijе jеdnostavno tako obimnu građu indеksirati i priprеmiti jеdnoobrazno za objavljivanjе u onlajn okružеnju. Iz tog razloga jе nеkoliko miliona dokumеnata koji su dostupni u onlajn rеžimu od 2015. godinе prеtraživo u različitom stеpеnu srеđеnosti.

Matеrijali koji su prеthodno pažljivo obrađеni, kao na primеr dosijеi o maršеvima smrti, propraćеni su prikazima na mapama i lakšе prеtraživi od matеrijala koji su dati samo u skеniranom vidu, poput transportnih lista. Arolzеn arhiv stoga ulazi u različita partnеrstva u cilju kontinuiranog poboljšanja digitalnih funkcija prеtragе po tеmatskom i imеnskom ključu. Trеba pomеnuti i da jе digitalni arhiv uopštеno dеtaljniji u informacijama o osobama dеportovanim iz zapadnе Evropе, nеgo za onе koji su živеli u istočnoj Evropi na počеtku Drugog svеtskog rata. Uprkos tomе, onlajn Arolzеn arhiv nеsumnjivo prеdstavlja nеzaobilazan alat za istraživačе različitih tеma i izvor jе važnih informacija o stradalnicima iz pеrioda Holokausta. U onlajn bazi jе dostupno višе hiljada rеzultata povеzanih sa gеografskom odrеdnicom Bеograd.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2023, str. 144-145.

Slobodan Mandić, ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XLII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2023, Bеograd, 2023, str. 143-147.

Vienna Memento Wien

Vienna Memento Wien

DÖW – Vienna Memento Wien <https://www.memento.wien> (7. XI 2022).

U poslednjih nekoliko godina širom sveta je realizovano više projekata sa ciljem geolociranja istorijskih objekata na savremenim mapama u svrhu edukacije i obogaćivanja znanja o prošlosti uz pomoć savremenih tehnologija. Jedan od njih je i projekat Memento Viena, onlajn alatka optimizovana i za mobilne uređaje, koja omogućava pristup informacijama o žrtvama nacističkog režima u Beču. Koristeći mapu grada platforma prikazuje posledenje poznate adrese prebivališta stradalih, zajedno sa arhivskim dokumentima i fotografijama osoba i zgrada. Uz interaktivne mogućnosti korisnici dobijaju priliku da se u virtuelnom okruženju upoznaju sa deportacijama i ubistvima austrijskih Jevreja. Imajući u vidu da je u vreme anšlusa u Beču živelo oko 185.000 Jevreja koje su nacisti posle 1939. godine putem prinudnih preseljenja unutar Beča, sve više koncentrisali duž kanala Dunava, sakupljanje i prezentacija podataka i arhivskih dokumenata unutar ovako zamišljene platforme dobija na značaju. Do sada su uključeni detalji za preko 50.000 stradalih. Među njima nalazimo i 24 osobe rođene u Beogradu. Od marta 2019. Memento Viena uključuje i žrtve političkog progona, predstavljajući istoriju otpora i progona na različitim mestima u gradu. Dva glavna nivoa pretrage pridružene baze podataka su prema adresama i imenu, prezimenu, godini i mestu rođenja. Za potrebe projekta je korišćena građa iz zbirki Dokumentacionog centra austrijskog otpora, dopunjena materijalima iz drugih institucija iz Austrije i inostranstva.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2022, str. 101-102.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XLI”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2022, Bеograd, 2023, str. 99-104.

Yerusha

Yerusha

Rothschild Foundation Hanadiv Europe, Yerusha <https://yerusha.eu/> (22. VI 2022).

Digitalna onlajn platform Yerusha (na hebrejskom Nasleđe) predstavlja katalog slobodno dostupnih informacija o evropskom jevrejskom arhivskom nasleđu. Platforma je nastala kao rezultat zajedničke saradnje evropskih, američkih i izraelskih akademskih i baštinskih institucija i podržana je od evropskog ogranka fondacije Rotšild. Početna strana sajta suštinski je usmerena na dva osnovna odeljka, a to su Mreža, gde su dostupne informacije sa logotipovima 26 institucija koje su deponovale informacije u bazu, kao i odeljak rezervisan za naprednu pretragu. Opisi arhivskih fondova i zbirki poreklom iz Srbije u bazu su deponovani većim delom preko Istorijskog arhiva Beograda, ali i preko Memorijalnog muzeja Holokausta iz Vašingtona. Organizacija metapodataka u bazi omogućuje preciznu filtraciju podataka preko različitih parametara: perioda (vremenske linije), jezika građe, tematskog indeksa, vlasničke institucije, postojanje linkova ka informativnim sredstvima kolekcija. Uredno prezentovani, standardizovani i lako pretraživi podaci o velikom broju arhivskih kolekcija iz različitih institucija, takođe mogu poslužiti i kao dobar primer i ideja vodilja na koji način organizovati tematski profilisane i onlajn dostupne digitalne vodiče kroz arhivsku građu.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2022, str. 108-109.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XL”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2022, Bеograd, 2022, str. 107-112.

Jevrejska digitalna zbirka

Jevrejska digitalna zbirka

Istorijski arhiv Beograda, Jevrejska digitalna zbirka <https://jdz.arhiv-beograda.org/> (2. III 2021).

Nastala kao rezultat trogodišnjeg istraživanja fondova i zbirki Istorijskog arhiva Beograda Jevrejska digitalna zbirka od 2021. godine je dostupna preko namenski kreirane internet prezentacije u režimu otvorenog pristupa. Nakon pregledanja, izdvajanja, analitičke obrade i skeniranja većine od oko 60 hiljada predmeta, stvorena je jedinstvena tematska celina koja se odnosi na život beogradskih Jevreja od kraja XVIII do polovine XX veka. Kao rezultat finalne digitalne obrade arhivske građe omogućena je napredna pretraga, koja osim pretrage prema unetoj frazi takođe poseduje filtraciju prema dvadesetak ponuđenih tema, fondu/zbirci, pojmovnom registru i zanimanju, godini nastanka. Celokupan sadržaj sajta, uključujući i analitičke opise predmeta dat je na srpskom i engleskom jeziku. Tematski odabir građe uključuje i predmete u vezi sa holokaustom, a zajedno sa ranije kreiranom bazom podataka zatočenika logora Sajmište Arhiva Beograda, čini zaokruženi okvir za istraživanje tragične sudbine beogradskih Jevreja. Kao rezultat ovog arhivističkog poduhvata možemo reći da je nastala jedinstvena digitalna platforma koja po prvi put, ne samo u regionalnim okvirima, praktično omogućava istraživanje pojedinih tema bez ikakvog fizičkog prisustva na mestu u kojem je građa pohranjena. Svakako da bi ovaj impresivan rezultat bio pojačan da su na sajt osim postojeće male galerije dokumenata uvršteni i neki dodatni propratni sadržaji, poput prigodnih članaka, odabrane bibliografije, interakcije sa korisnicima, ili objava o registrovanim istraživanjima nastalim na osnovu ovde dostupne građe.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2021, str. 97-98.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXXIX”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2021, Bеograd, 2022, str. 93-98.

Žrtve u Sremu (1941-1945)

Arhiv Vojvodine, Žrtve u Sremu (1941-1945)

Arhiv Vojvodine, Žrtve u Sremu (1941-1945) <https://sremskezrtve.arhivvojvodine.org.rs/> (5. X 2021).

Projekat Žrtve u Sremu (1941-1945) pokrenut je u Arhivu Vojvodine 2019. godine sa ciljem konačnog utvrđivanja konačnog broja stradalih sa ovog područja tokom Drugog svetskog rata. Od preuzimanja materijala iz postojeće elektronske baze podataka Muzeja Vojvodine krajem aprila 2020. godine, projektni tim Arhiva Vojvodine, na čelu sa dr. Milanom Koljaninom, uspeo je da za relativno kratko vreme kreira novi javno dostupan resurs, prvenstveno zahvaljujući korišćenju nove izvorne građe iz Arhiva Vojvodine (Komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača u Vojvodine – fond F. 183), ali i prikupljanjem i prikupljanjem informacija sa drugih strana (literatura, drugi popisi, knjige streljanih, crkvene matične knjige, foto-dokumentacija). Paralelno sa poslovima na ažuriranju spiskova stradalih odvijao se i značajan posao na evidentiranju i fotografisanju spomen obeležja na području Srema u sastavu Republike Srbije.

Sistematizacija prukupljene i novootkrivene građe poslužila je kao temelj za izradu fukcionalne i značajne web prezentacije čiju okosnicu čini detaljno pretraživa baza podataka sremskih žrtava 1941-1945, od blizu četrdeset hiljada imena (3968 strana sa po 10 imena). Osim toga, autori su osmislili i realizovali i dodatne odeljke sajta: Svedočenja, O žrtvama, Kulturocid, Galerija, Spomen-obležja. U delu posvećenom svedočenjima žrtava trebalo bi sa tehničke strane omogućiti bolju čitljivost faksimila izjava preživelih (ili omogućiti optičko prepoznavanje znakova i prezentovanje u HTML-u). Isto važi i za značajan dokument koji svedoči o udaru ustaških vlasti i nemačkih jedinica na kulturnu baštinu naroda određenih za uništenje, dostupan u odeljku Kulturocid. Digitalna kopija ovog dokumenta iz 1946. godine (Zločini na kulturno istorijskim spomenicima i predmetima u Sremu, pdf, 400 strana) mogla bi se obraditi uz pomoć OCR čitača i na taj način tekst učiniti pretraživim. Naročito treba istaći vrednost sekcije posvećene spomen obeležjima, jer prikupljeni i predstavljeni podaci o žrtvama i spomen obeležjima, fotografisani i mapirani, stvaraju poseban vizuelni utisak i svedoče o masovnosti zločina počinjenih nad stanovnicima Srema u Drugom svetskom ratu.

Bitno je istaći da je baza podataka urađena informatički besprekorno, uz mogućnosti filtiranja i unakrsne kombinacije podataka prema više parametara (ime, ime roditelja, prezime, prebivalište, mesto stradanja, mesto rođenja, veroispovest, osnov hapšenja, osnov pogubljenja, ko je likvidacuju izvršio/naredio, godina stradanja, godina suđenja, mesto nestanka, mesto posmrtnih ostataka, spomen obeležje). Zahvaljujući tome je omogućena i detaljna statistička obrada materijala, kao što je prikazano na primeru statističkih analiza datih u odeljku sajta O žrtvama.

MV, 5416 (4), Ustaška parada u Zemunu, 1941.

U opisu projekta je naznačeno da on nije u potpunosti okončan, tako da je za očekivati da će prezentacija biti obogaćivana i dodatnim sadržajima, poput audio i video zapisa svedočenja žrtava koje su preživele zločine okupatora u Sremu, ili da će postojeća galerija foto dokumenata biti proširena, digitalno obrađena i pretraživa.

Slobodan Mandić, 5. oktobar 2021.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2021, str. 142-143.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXXVII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2021, Bеograd, 2021, str. 137-143.

Jevrejska digitalna biblioteka

Jevrejska digitalna biblioteka

Jevrejska digitalna biblioteka <www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs> (3. III 2020).

Jevrejska digitalna biblioteka u formi onlajn digitalnog repozitorijuma korisnicima omogućava otvoreni pristup za korišćenje i deponovanje publikacija i druge građe u vezi sa jevrejskim nasleđem u Srbiji, zemljama bivše Jugoslavije i šire. Repozitorijum ima za cilj prikupljanje, predstavljanje, afirmisanje i očuvanje opšteg jevrejskog verskog i svetovnog nasleđa, kulture, književnog stvaralaštva, istorije, jezika, kao i promovisanje različite bibliotečke građe i literature o Holokaustu. Ovaj značajan i pažnje vredan poduhvat nastao je na temelju saradnje Udruženja „Jevrejska digitalna biblioteka“ i Računarskog centra Univerziteta u Beogradu (RCUB). Na tehničkoj podlozi platforme namenski prilagođenog softvera otvorenog koda DSpace, usklađene sa Smernicama za repozitorijume OpenAIRE-a, iznikla je veoma sadržajna i upotrebljiva digitalna biblioteka. Na početnoj stranici prezentacije nakon opštih informacija izlistani su linkovani naslova najnovijih priloga, dok je u meniju sa desne strane omogućena pretraga prema više kriterijuma. Ispod polja za unos reči za pretragu omogućen je pregled sadržaja repozitorijuma prema tematima/oblastima, kolekcijama koje okupljaju srodnu građu, autorima, naslovima, ključnim rečima, godinama objavljivanja, tipovima dokumenata, naslovima časopisa itd. Zadovoljavajući spektar mogućnosti pretrage rezultat je deponovanja metapodataka koji opisaju publikacije, kao i izvršene kontrole od strane administratora. Interfejs prezentacije je dostupan na srpskom (ćirilica i latinica) i na engleskom jeziku.

Slobodan Mandić, 3. mart 2021.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2020, str. 131-132.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXXVI”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2020, Bеograd, 2021, str. 129-133.