Turkey in the First World War

Turkey in the First World War

Dr. Altay Atlı, Turkey in the First World War <http://turkeyswar.com/> (16. X 2023).

Važan paramеtar za odrеđivanjе stеpеna povеrеnja sadržajima koji su dostupni na mrеži za istoričarе jе svakako i to da li jе na sajtu vidno istaknuto ko jе postavio sajt, kao i da li postojе informacijе o svrsi sajta. Dobar primеr jе prеzеntacija Turska u Prvom svеtskom ratu na еnglеskom jеziku, pokrеnuta 2003. godinе od stranе dr Atli Atlaja, politikologa i stručnjaka za mеđunarodnе odnosе iz Istambula. Autor u tеkstu posеtiocе obavеštava da jе glavni motiv za pokrеtanjе sajta pronašao u činjеnici da uprkos vеlikom broju radova, knjiga, dokumеntarnih filmova, umеtničkih dеla itd., na tеmu Prvog svеtskog rata i daljе nеdostaju rеsursi koji prikazuju priču o ratu iz turskе pеrspеktivе. Razlog tomе jе, izmеđu ostalog, i mali broj prеvеdеnih dеla na stranе jеzikе. Dodatni problеm jе što su mnogi izvori nеdostupni i samim Turcima, jеr su nastali na arapskom pismu. Takođе jе istaknuto to da sе tursko učеšćе u Prvom svеtskom ratu čеsto ograničava na odbranu Galipolja, iako jе ono mnogo komplеksnijе, a turskе snagе su ratovalе i na drugim frontovima. Autor sajta napominjе da jе sajt prе namеnjеn široj, a nе akadеmskoj publici, budući da objavljеni matеrijal nijе dostavljan na zvaničnu rеcеnziju. Uprkos tomе, na sajtu jе mogućе pronaći vеliki broj intеrеsantnih i lеpo ilustrovanih priloga razvrstanih u višе katеgorija. Posеbno trеba istaći i datu iscrpnu bibliografiju radova na еnglеskom i turskom jеziku.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2023, str. 112-113.

Slobodan Mandić, ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XLIII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2023, Bеograd, 2023, str. 109-113.

Ups and Downs, Highs and Lows…

Ups and Downs, Highs and Lows… and the Forgotten

Centar za kulturnu dekontaminaciju,
Usponi i padovi, domašaji i promašaji… i ono što smo zaboravili /
Ups and Downs, Highs and Lows… and the Forgotten
<https://www.upsdownshighslows.com/> (29. VI 2022).

Internet prezentacija projekta usmerenog na pitanja kulturne razmene, saradnje i međusobnih uticaja Sjedinjenih Američkih Država i Jugoslavije/Srbije u okviru koga su tokom 2020. sprovedena istraživanja, organizovane debate, filmske projekcije, izložba, pereformansi, promocije, stručna vođenja i druge aktivnosti. Sakupljena arhivska građa i materijali sada su delom dostupni u okviru sedam kategorija sajta u sekciji Studije: film, poezija, muzika, savremena umetnost, pozorište, strip, urbanizam. Unutar svakog odeljka je prvo dat uvodni tekst, a nakon prezentovanih dokumenata nalaze se rubrike sa linkom ka snimcima održanih prezentacija i diskusija, hronologija događaja i informacije o istraživačima. Prema rečima autora projekta, Branislava Dimitrijevića, Ane Miljanić i Ljubice Slavković, internet prezentacija sadrži materijale koji bi trebalo da ispitaju i osvetle kompleksnosti i kontradikcije političkih, ekonomskih i kulturnih odnosa između SAD i Jugoslavije/Srbije kroz istorijske studije slučaja umetničke i kulturne saradnje, razmene i uticaja, sa težnjom stvaranja platforme za dalje diskusije o razotkrivenim kontradikcijama.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2022, str. 111-112.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XL”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2022, Bеograd, 2022, str. 107-112.

ХРОНОС – Россия в XIX веке

ХРОНОС – всемирная история в интернете, Россия в XIX веке

ХРОНОС – всемирная история в интернете, Россия в XIX веке, 8. VII 2009, <http://www.hrono.ru/1800ru.html> (30. X 2009).

Hronologije su jedna od nezaobilaznih istoriografskih formi za širenje znanja o prošlosti i vredan orijentir u sagledavanju razvojnih puteva države i društva. Hronološki pregled ruske istorije devetnaestog veka na sajtu Hronos, osim vremenski raspoređenih nizova činjenica praćenih obaveštenjima šta se važno dogodilo svakog od navedenih dana, odlikuje i nekoliko karakteristika svojstvenih elektronskoj prezentaciji teksta. Na prvom mestu, to je nelinearno izlaganje sa linkovanim delovima, prvenstveno pojedinih ličnosti i događaja. Na taj način, korisnik hronologije može pročitati detaljnije informacije o stvarima za koje je zainteresovan. Dotatni tekstovi se sastoje od jednog ili više delova preuzetih iz različitih izvornika, sa navedenim citatom odakle je materijal preuzet i preporukama za dalje čitanje. Svaki događaj uvršten u hronologiju dat je po gregorijanskom i julijanskom kalendaru čime se isključuje mogućnost zabune, što je inače propratna karakteristika ovakvih tekstova. Pored linkovanih prečica ka osnovnom tekstu izdeljenog prema decenijama, na vrhu stranice nalaze se i linkovi za hronološki pregled istorije XIX veka po regionima: svetska istorija, Nemačka, Francuska, Kina, SAD i Belika Britanija. U dnu stranice postavljeni su i linkovi za tri karte: Rusko carstvo u prvoj polovini XIX veka, Pohod Napoleonove armije 1812. godine i Kontraofanziva ruske armije 1812. godine.

Slobodan Mandić, 8. jul 2009.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2009, str. 88-89.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) VI. Devetnaesti vek”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2009, Bеograd, 2009, str. 85-89.

History Atlases / U.S.M.A. – West Point

Department of History – U.S.M.A. – West Point, NY, Our Atlases

Department of History – U.S.M.A. – West Point, NY, Our Atlases, <http://www.dean.usma.edu/history/web03/atlases/AtlasesTableOfContents.html> (24. IX 2009).

Korisnici Interneta u potrazi za kvalitetnim istorijskim mapama i atlasima sigurno su se već suočili sa činjenicom da sadržaj onoga što nam Web nudi nije u proporciji sa veličinom „svetske mreže“, kako količinom, a još manje kvalitetom dostupnog materijala. Iz tog razloga, digitalna kartografska kolekcija Odeljenja za istoriju američke Vojne akademije u Vest Pointu, nesumnjivo predstavlja lokaciju od značaja za širi krug korisnika. Kolekcija se sastoji od devetnaest različitih atlasa razvrstanih hronološkim redom, od antičkog ratovanja do ratova i konflikata u istočnoj i zapadnoj hemisferi posle 1958. godine i rata u Iraku. Na početnoj strani svakog od atlasa nalazi se linkovani spisak mapa, hronološki, sa naslovom i oznakom da li je dokument dostupan i u PDF formatu. Osnovni prikaz svake mape je slika kvalitetne rezolucije u JPG ili GIF formatu. U atlasu Meksički rat (meksičko-američki rat 1846-1848) data je i kvalitetno urađena Power Point prezentacija. Pored solidnog kvaliteta većine mapa, posetioce sajta će obradovati i količina dostupnog kartografskog materijala: atlas Prvog svetskog rata sadrži preko pedeset, a atlasi Drugog svetskog rata (evropska i azijsko-pacifička pozornica) preko 130 karata. Svima koji se zanimaju za vojnu istoriju ova kolekcija istorijskih atlasa biće dobar oslonac i pomoćno sredstvo u proučavanju istorije ratovanja.

Slobodan Mandić, 24. septembar 2009.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2009, str. 115.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) V”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2009, Bеograd, 2009, str. 111-117.

Timelines of History

Algis Ratnikas, Timelines of History
*Wayback Machine (DEC 08 2018)

Algis Ratnikas, Timelines

Algis Ratnikas, Timelines of History, <http://timelines.ws/> (11. XII 2008).

Algis Ratnikas, Timelines, <http://timelinesdb.com/> (11. XII 2008).

Hronologije su jedna od najstarijih istoriografskih formi koje su nastale iz potrebe da se pamte i beleže događaji važni za razvoj države i društva. Algis Ratniks, Amerikanac estonskog porekla, urednik je dve Internet prezentacije, Timelines of History i Timelines, posvećenim hronologijama. Iako biolog po struci, Ratniks je svoja zanimanja za kompjutere i istoriju 1995. godine pretočio u projekat koji je rezultirao najboljim i najpopularnijim sajtom posvećenim ovoj istoriografskoj formi. Pretraživa baza podataka istorijskih događaja od najstarijih vremena do današnjih dana odlično je i pregledno organizovana: na početnoj strani sajta Timelines of History nalaze se linkovi ka istorijskim periodima gde su, zbog velikog broja događaja, XX i XXI vek ustanovljeni kao posebne celine, u okviru kojih je svaka godina posebno obrađena, a neke godine podeljene na više delova. Na kraju svakog podatka naveden je i izvor odakle je podatak preuzet. Drugi sajt Timelines zapravo predstavlja dodatak prvom sajtu, tj. naprednu mašinu za pretraživanje hronoloških odrednica koju je moguće pretraživati prema zadatoj reči, periodu koji sam korisnik može proizvoljno kreirati, danu i temi. Teme po kojima je moguće pretraživati bazu date su alfabetskim redom. Zahvaljujući ovoj naprednoj mogućnosti pretrage korisnici mogu sami kreirati svoje hronologije, sa podacima iz baze i imenovati ih po želji, a ostavljena je i mogućnost pravljenja paralelnih hronologija. Ratniksov projekat je odličan primer na koji način i pojedinac u digitalnom svetu može svoja interesovanja iskoristiti i pretočiti u kvalitetetan sadržaj.

Slobodan Mandić, 11. decembar 2008.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1-3, 2008, str. 157.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) IV”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 1–3, 2008, Bеograd, 2009, str. 149-158.

ХРОНОС

ХРОНОС – всемирная история в интернете

ХРОНОС – всемирная история в интернете, <http://www.hrono.ru/>  (14. IX 2007).

Iako primarno usmerеn na hronološku vizuru minulih vremena, ugao posmatranja ruskog sajta Hronos zapravo jе mnogo širi: na ovomе sajtu se osim detaljnih hronoloških pregleda, poglavito ruske istorije (koji su razvrstani hronološki, ali i po tematskim celinama), mogu pronaći i brojne druge stvari poput istorijskih izvora, genealoških tablica, bogata elektronska biblioteka, istorijski biografski rečnik i još mnogo toga drugog.

Slobodan Mandić, 14. septembar 2007.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1-3, 2006, str. 134.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar)”, u: Godišnjak za društvеnu istoriju 1–3, 2006, Bеograd, 2007, str. 129-138.