Dutch Biography Portal

Dutch Biography Portal

Dutch Biography Portal, <http://www.biografischportaal.nl/en> (30. XI 2016).

Holandski biografski portal sadrži preko 110.000 biografija znamenitih ličnosti iz holandske istorije, od najstarijih vremena do savremenog doba. Projekat je nastao u saradnji nekoliko institucija iz oblasti društvenih nauka i zaštite kulturnog nasleđa na čelu sa Institutom za holandsku istoriju, koji održava sajt i rukovodi fondacijom koja se stara o njegovom održavanju. Bazu ličnosti je moguće pretraživati u odeljku za naprednu pretragu ili pregledati abecednim redom. Skrećemo pažnju na odeljak sa preporučenim linkovima zato što sadrži veze ka sajtovima specijalizovanim za biografije u drugim državama. Ovaj biografski portal je nastao sabiranjem podataka iz štampanih radova i podataka razasutih širom interneta, a sa tehničke strane za izradu baze je korišćen BioDes – XML format za prezentaciju biografskih informacija na internetu, dok je standard usaglašen u saradnji sa partnerima učesnicima.

Slobodan Mandić, 30. novembar 2016.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2016, str. 139.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXIII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2016, Bеograd, 2017, str. 137-139.

Immigration to the United States 1789-1930

Immigration to the United States, 1789-1930

Harvard University, Immigration to the United States, 1789-1930, <http://ocp.hul.harvard.edu/immigration/> (15. I 2017).

Prezentacija zbirke Imigracija u Sjedinjene Države, 1789-1930, predstavlja deo projekta ,,Program otvorenih kolekcija Univerziteta Harvard“ i sadrži bogatu onlajn kolekciju materijala iz harvardskih biblioteka, arhiva i muzeja. U velikoj meri koncentrisana na XIX vek, kolekcija sadrži preko 400.000 stranica preuzetih iz više od 2.200 knjiga, pamfleta i drugih publikacija, zatim 9.600 stranica iz rukopisa i arhivske građe, kao i preko 7.800 fotografija. Posebno mesto zauzimaju i dnevnici, biografije i drugi prikupljeni materijali koji svedoče o svakodnevnom životu imigranata. Tekstualni sadržaj je pretraživ prema vrsti, temama i poznatim ličnostima, a vizuelni materijal je raspoređen u tri glavne zbirke: digitalizovane mape, kolekcija Harvardskog društvenog muzeja i Udruženje pomoći za decu. Postoji i napredna mašina za pretragu. Istraživačima bi od posebno koristi mogla biti zbirka 138 statističkih knjiga u originalu. Poseban odeljak sajta posvećen je materijalu koji se odnosi na pokušaje ograničavanja imigracije, a od pratećih sadržaja ukazujemo na stranicu sa linkovima ka drugim lokacijama, kao i na preglednu hronologiju važnih datuma i događaja.

Slobodan Mandić, 15. januar 2017.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2016, str. 138.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXIII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2016, Bеograd, 2017, str. 137-139.

The Trans-Atlantic Slave Trade Database

The Trans-Atlantic Slave Trade Database

Voyages: The Trans-Atlantic Slave Trade Database,  <http://www.slavevoyages.org> (20. I 2017).

Projekat Baza podataka transatlantske trgovine robljem nastao je s namerom da učini dostupnim rezultate višedecenijskih istraživanja o najvećem prinudnom kretanju ljudi u istoriji. Do sredine 19. veka trgovina robovima je predstavljala najvažniji demografski rezervoar za naseljavanje ispražnjenih prostora obe Amerike nakon nestanka indijanske populacije. Internet prezentacija je pripremana dve godine u zajedničkoj saradnji multidisciplinarnog tima sastavljenog od istoričara, bibliotekara, kartografa, programera i Web dizajnera i uz konsultacije sa naučnicima sa evropskih, afričkih, južnoameričkih i severnoameričkih univerziteta. Baza podataka sadrži informacije o blizu 36.000 transportovanih kontingenata robova u periodu od XVI do XIX veka, u kojima je registrovano preko deset miliona Afrikanaca (procena je da ukupan broj dostiže 12,5 miliona). Pored toga, istraživači i posetioci ovde imaju na raspolaganju i razne druge prateće sadržaje poput vodiča za razumevanje i korišćenje baze podataka i sajta, uvodnih mapa, eseja, vremenske lente i hronologije, digitalnih kopija dokumenata, bogatog ilustrativnog materijala, baze podataka afričkih imena, edukativnog materijala (planovi nastavnih časova i Web resursi), kao i veoma detaljnih podataka o samom projektu i njegovom istorijatu (počeci sakupljanja neobjavljenih izvora, njihovo kodiranje u mašinski čitljiv format i dalja automatska obrada sežu do kasnih 1960-ih godina). Projekat bi u budućnosti trebalo da uključi i segment kretanja afričkog stanovništva unutar američke trgovine robljem, jer su skorašnja istraživanja pokazala da je oko 25% dopremljenih Afrikanaca ubrzo ukrcavano na drugi brod i upućivano na neku drugu destinaciju u obe Amerike. Prezentacija je dostupna na engleskom i portugalskom jeziku.

Slobodan Mandić, 20. januar 2017.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2016, str. 137-138.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXIII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2016, Bеograd, 2017, str. 137-139.

Bandenkampf in Jugoslawien 1941-1945

Bandenkampf in Jugoslawien 1941-1945

Ivan Ž, Bandenkampf in Jugoslawien 1941-1945, 25. avgust 2015, <http://bandenkampf.blogspot.rs> (20. X 2016).

Autor sajta Bandenkampf (Borba protiv bandi) iskoristio je mogućnosti objavljivanja digitalnog sadržaja u formi bloga da na jednom mestu predstavi materijal koji je prikupljen s raznih strana na temu specijalnih nemačkih jedinica koje su operisale na prostoru bivše Jugoslavije u periodu 1941-1945. godine. U kratkom uvodnom tekstu autor je objasnio da je kao naslov iskoristio nemački termin za borbu protiv gerilaca u okupiranoj Evropi, kao i da su sve priložene informacije temeljno proveravane upoređivanjem raspoloživih dokumenata svih zaraćenih strana. Na početnoj stranici nalaze se ilinkovi ka veoma pedantno sređenom tematsko-imenskom registaru i spisku korišćenih izvora i literature (arhivi, knjige, časopisi, pisma autoru, porodične zbirke, zvučni zapisi, internet stranice). Svaki od oko dve stotine do sada objavljenih članaka (u hronološki obrnutom nizu) sastoji se od naslova, fotografije s opisom i naznačenim izvorom, kratkog teksta na engleskom i srpskom jeziku. Prikupljeni materijal prezentovan je na pregledan, lucidan i široj publici zanimljiv način.

Slobodan Mandić, 20. oktobar 2016.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2016, str. 129-130.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2016, Bеograd, 2016, str. 127-130.

Forced Labor 1939 – 1945. Memory and History

Forced Labor 1939 – 1945. Memory and History

Freie Universität Berlin, Forced Labor 1939 – 1945. Memory and History<http://www.zwangsarbeit-archiv.de> (11. X 2016).

Projekat Prinudni rad 1939-1945. Sećanje i istorija pokrenut je u znak sećanja na preko 20 miliona ljudi koji su bili prisiljeni na rad u nacionalsocijalističkoj Nemačkoj. Središni deo prezentacije čini digitalni audio-vizuelni arhiv koji sadrži intervjue sa preko 600 bivših prinudnih radnika iz 26 zemalja. Intervjui su zabeleženi tokom 2005. i 2006. godine, a za kompletan korisnički pristup ovoj kolekciji neophodna je registracija. Nakon toga se može vršiti pretraga i mogu se koristiti zvučni i video zapisi, koji su propraćeni transkriptima,prevodima na nemački jezik, fotografijama i drugim materijalima. Prezentacija sadrži i niz drugih korisnih sadržaja kao što su detaljne informacije o nastanku i digitalizaciji kolekcije intervjua sa svim tehničkim aspektima, izabrane biografije ispitanika, interaktivna mapa, vremenska linija, uputstvo za korišćenje materijala u obrazovne svrhe, informacije o izložbama, projektnim aktivnostima i dr. Projekat je nastao kao rezultat saradnje između Fondacije ”Sećanje, odgovornosti budućnost”, Slobodnog univerziteta Berlin i Nemačkog istorijskog muzeja.

Slobodan Mandić, 11. oktobar 2016.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2016, str. 128-129.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2016, Bеograd, 2016, str. 127-130.

Dokumentationsarchiv des österreichischen Widerstandes

Dokumentationsarchiv des österreichischen Widerstandes (DÖW)

Dokumentationsarchiv des österreichischen Widerstandes (DÖW) <http://www.doew.at> (14. X 2016).

Dokumentacioni centar austrijskog otpora osnovan je 1963. godine od strane bivših pripadnika otpora, žrtava nacizma i naučnika upućenih u ovu tematiku. Danas je to vodeća austrijska institucija na poljima istraživanja nacionalsocijalizma, holokausta, otpora fašizmu i savremenog desnog ekstremizma u Austriji, koja na svojoj internet prezentaciji pruža mnoštvo korisnih sadržaja za proučavanje navedenih tema. U pitanju su obimne baze podataka kreirane poslednjih godina u okviru grupa: austrijske žrtve holokausta, političke žrtve nacizma, proganjani od strane Gestapoa, austrijski anti-fašisti u Španskom građanskom ratu i austrijske žrtve staljinizma do 1945. godine. Pored toga, tu su i svedočenja osoba intervjuisanih u okviru projekta usmene istorije, svedoka događaja iz perioda 1934-1945 (Centar raspolaže sa 2800 snimaka za preko hiljadu ispitanika). Dodatno, posetioci sajta mogu pregledati galerije fotografija i dokumenata, dobiti informacije o arhivu, biblioteci i foto-arhivu Centra, aktuelnim dešavanjima, steći uvid u kompletan popis dosadašnjih izdanja i slobodno preuzeti pojedine publikacije u e-formatu.

Slobodan Mandić, 14. oktobar 2016.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2016, str. 128.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2016, Bеograd, 2016, str. 127-130.

Hungaricana: Hungarian Cultural Heritage Portal

Hungaricana: Hungarian Cultural Heritage Portal

Hungaricana: Hungarian Cultural Heritage Portal, Published by The Office of the National Assembly, Hungary<https://hungaricana.hu/en/> (12. X 2016).

Hungaricana: portal kulturnog nasleđa nastao je s ciljem da preko jedinstvene Web platforme učini dostupnim jedinstveno kulturno nasleđe pohranjeno u mađarskim arhivima, muzejima i bibliotekama. Projektom rukovodi Biblioteka mađarskog parlamenta, poslovi digitalizacije su finansirani od strane Nacionalnog fonda za kulturu Mađarske, a preko stotinu institucija je na ovom mestu učinilo dostupnim svoje sadržaje. Primarna baza podataka je podeljena u nekoliko kategorija: Biblioteka sa digitalizovanim publikacijama arhiva, muzeja i biblioteka, Razglednice (preko 300 000 jedinica), Istorijske mape Habzburškog carstva, Kolekcija mapa i planova, Arhivska dokumenta (kolekcije Gradskog arhiva Budimpešte i Austrijskog državnog arhiva sa 1,5 miliona zapisa i 2 miliona slika), Urbariumiz 1767. god (300 000 stranica za 43 županije), Stara mađarska biblioteka. Urađen prema najvišim profesionalnim standardima isa jednostavnim korisničkim pristupom, portal mađarskog kulturnog nasleđa učinio je lako dostupnim ogroman broj dokumenata i to na široj geografskoj bazi od prostora koji obuhvata današnja mađarska država.

Slobodan Mandić, 12. oktobar 2016.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2016, str. 127.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2016, Bеograd, 2016, str. 127-130.

Šеtnja vеka – Ulicama savskog kraja 1914. godinе

Šеtnja vеka – Ulicama savskog kraja 1914. godinе
*Wayback Machine (МАR 13 2016)

ГО Савски венац, Тачка комуникације,
Шетња века – Улицама савског краја 1914.године, <http://setnjaveka.rs> (18. I 2016).

Projekat „Šetnja veka” osmišljen je kao onlajn vodič kroz društveni život Savamale uoči početka i tokom prvih meseci Prvog svetskog rata. U njegovoj internet prezentaciji prikazano je kako je ovaj deo Beograda dočekao početak rata i kako se promenila svakodnevica običnih ljudi nakon prvih ispaljenih metaka. Uvodna stranica sadrži kratko uputstvo za korišćenje sa linkom za ulazak na glavni deo sajta, posebno za verzije na srpskom i engleskom jeziku. Sadržani materijal je razvrstan u četiri tematske celine označene različitim bojama:Pred rat; Julska kriza i prva noć rata; Beograd pod bombama (29. jul – 2. decem- bar); Trinaestodnevna okupacija i oslobođenje (decembar). Unutar tematskih odeljaka nalaze se tačke raspoređene prema brojevima, povezane sa mapom koja zauzima osnovni deo radne površine ekrana i kroz koju je navigacija veoma jednostavna. Ulaskom na pojedine tačke na mapi korisnici će se susresti sa brojnim korisnim i interesantnim informacijama. Autori su pedantno zabeležili reference iz korišćene literature, ali i ostavili preporuke za dalje čitanje.

Slobodan Mandić, 18. januar 2016.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2015, str. 125.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXI. Prvi svetski rat”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2015, Bеograd, 2016, str. 121-125.

Valjevo – Grad bolnica (1914-1915)

Dr Vladimir Krivošejev i Dragana Lazarevic Ilic,
Narodni muzej Valjevo, Valjevo – Grad bolnica (1914-1915)
*Wayback Machine (FEB 26 2016)

Народни музеј Ваљево, Ваљево – Град болница (1914-1915),
<http://valjevo-hospital.org> (18. I 2016).

Izložba i internet prezentacija Narodnog muzeja Valjevo pod nazivom Valjevo – Grad bolnica (1914-1915) odnosi se na široki spektar događaja iz istorije ovog grada u prve dve ratne godine (od objave rata krajem jula 1914. do okupacije Valjeva krajem oktobra 1915) u kojima je ceo grad bio jedna velika bolnica. Izložba pod ovim nazivom otvorena je 2. aprila 2015. godine, povodom stogodišnjice smrti slikarke Nadežde Petrović koja je bila dobrovoljna bolničarka u Valjevskoj bolnici, a njeno elektronsko onlajn izdanje urađeno je kao posebna, namenski kreirana internet prezentacija, prema visokom profesionalnim standardima. Početna stranica sadrži plan galerijskog prostora sa dvadeset i dva tematski imenovana panoa, smeštenih u osam sala, kroz koji je omogućeno veoma jednostavno kretanje. Ulaskom na bilo koji od izabranih panoa, označenih brojevima, počevši od dva uvodna u prvoj sali, posetilac dobija mogućnost kompletnog doživljaja putovanja kroz vreme, čitajući tekstove, razgledajući fotografije, ilustracije, mape, uz opcionu audio komponentu. Kompletan sadržaj sajta je dostupan i na engleskom jeziku, a inače predstavlja jedan od malobrojnih primera onlajn izložbene prezentacije domaće ustanove, koja je time svojoj izložbi značajno proširila sadržaj i povećala auditorijum, poništavajući vremensko-prostorna ograničenja trajanja i mesta održavanja izložbe.

Slobodan Mandić, 18. januar 2016.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2015, str. 124.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXI. Prvi svetski rat”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2015, Bеograd, 2016, str. 121-125.

Album sećanja na naše pretke iz Prvog svetskog rata

Album sećanja na naše pretke iz Prvog svetskog rata

Савез потомака ратника Србије 1912–1920. године, Албум сећања на наше претке из Првог светског рата, <http://славним-прецима.срб> (17. I 2016).

Internet kao medij predstavlja veoma pogodno sredstvo za sakupljanje i prezentaciju arhivskih dokumenata i drugih informacija o prošlosti, jer ostavlja mogućnost za stalnu dopunu. Upravo je ova njegova karakteristika na adekvatan način iskorišćena od strane Saveza potomaka ratnika Srbije 1912-1920. godine prilikom kreiranja onlajn Albuma sećanja na naše pretke iz Prvog svetskog rata. Javni poziv za dostavljanje fotografija i ostalih dokumenata iz Prvog svetskog rata, upućen sa Blagoslovom Njegove Svetosti Patrijarha srpskog g. Irineja i u saradnji sa Kancelarijom za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Vlade Republike Srbije, dao je rezultat u vidu Galerije sa preko 1800 dostupnih dokumenta, pretežno fotografija. Prezentovanu građu je moguće sortirati prema nazivu, godini i datumu slanja. U sekciji Pravila učešća, pored ostaloga navedeno je i da se javni poziv za dostavu fotografija završava 31. decembra 2015. godine, nakon čega će žiri odabrati sto fotografija koje će biti izložene na izložbi povodom sto godina Prvog svetskog rata. Pored standardne internet prezentacije, poduhvat pribavljanja i prezentacije fotografija predaka iz perioda Prvog svetskog rata dodatno je potpomognut povezanom i aktivnom fejsbuk stranicom i dobro posećenim video klipovima na sopstvenom jutjub kanalu.

Slobodan Mandić, 17. januar 2016.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2015, str. 122-123.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXI. Prvi svetski rat”, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 2, 2015, Bеograd, 2016, str. 121-125.