Stevan Kragujević – život i delo

Stevan Kragujević – život i delo

Stevan Kragujević – život i delo, <http://www.stevankragujevic.com> (17. VIII 2015).

Osim legata koji se čuvaju u Istorijskom arhivu Beograda, Istorijskom arhivu Sente i u Muzeju istorije Jugoslavije, život i delo poznatog jugoslovenskog i srpskog fotoumetnika i fotoreportera Stevana Kragujevića (1922-2002) moguće je bliže upoznati i uvidom u sadržaj ovog sajta, a zaslugom njegove kćerke Tanje Kragujević. Nakon uvodne stranice koja sadrži nekoliko kratkih informacija o Stevanu Kragujeviću, o autorskim pravima njegove zaostavštine, kao i link ka odrednici na Vikipediji, posetioci mogu ući u dubinu prezentacije putem dinamičnog, vertikalno položenog linka sa dasne strane ekrana. Dalja navigacija sajtom je veoma jednostavna – na levoj strani nalazi se meni koji vodi ka glavnom odeljku Delo – foto galerija, gde je grupisano nekoliko reprezentativnih celina: Fotoantologija; Dan oslobođenja Sente 1944; Senta, dan poplave 1970; Stari Beograd; Beograd, susret epoha; Beograd XX vek, Stevan u Beogradu; Galerija poznatih. Ispod je posetiocima dat i veoma iscrpan popis preporučenih linkova. Pregledno i jednostavno, sa brižljivo odabranim prezentovanim fotomaterijalom, ovaj sajt na adekvatan način daje mogućnost upoznavanja sa umetnikom koji je svojim bogatim delom sačinio jedinstvenu dokumentarnu hronologiju o razvoju Jugoslavije, svedočeći, kao fotoreporter, o svim značajnim dogaćajima iz politike, kulture, umetnosti i sporta.

Slobodan Mandić, 17. avgust 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2014, str. 118.

Slobodan Mandić Prikazi sajtova (Web adrеsar) XIX, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 1, 2014, Bеograd, 2015, str. 117-121.

Library and Archival Exhibitions on the Web

Library and Archival Exhibitions on the Web

Smithsonian Libraries, Library and Archival Exhibitions on the Web, <http://www.sil.si.edu/SILPublications/Online-Exhibitions> (17. VIII 2015).

Pregledni katalog bibliotečkih i arihvskih izložbi na Web-u je originalno ponikao još 1995. godine na američkom web sajtu Univerziteta biblioteka Hjustona sa količinom od oko 350 linkova. Sajt se redovno ažurira i danas uključuje preko sedam hiljada linkova ka onlajn izložbama kreiranim od strane biblioteka, arhiva i istorijskih udruženja širom sveta, kao i onlajn muzejske postavke sa značajnim fokusom na bibliotečki i arhivski materijal. Katalog je pretraživ prema nekoliko parametara u tri nivoa: jednostavna pretraga (naziv izložbe, institucija, tema), napredna pretraga (region, država, institucije i pregled prema naslovima) i najnovije dodate izložbe (u prethodnih mesec dana). Korisnici se na sajt mogu prijaviti i putem RSS tehnologije, koja značajno olakšava praćenje noviteta na većem broju sajtova (ankete pokazuju da u Srbiji veoma mali broj korisnika interneta koristi ovu mogućnost). Pokrivajući širok geografski, tematski i institucionalni krug, ovaj katalog može biti od velike koristi mnogima, a naročito zaposlenima u institucijama koji neizbežno moraju planirati i razmišljati o izlasku u virtuelni prostor i prezentovanju materijala putem novih tehnologija.

Slobodan Mandić, 17. avgust 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2014, str. 117.

Slobodan Mandić Prikazi sajtova (Web adrеsar) XIX, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 1, 2014, Bеograd, 2015, str. 117-121.

Udruženje Stara Bežanija

Udruženje Stara Bežanija

Удружење Стара Бежанија, <http://www.starabezanija.rs> (20. IV 2015).

Internet prezentacija Udruženja Stara Bežanija zasniva se na odlomcima monografije Bežanija u slici i reči. Na toj lokaciji zainteresovani će pronaći obilje detalja koji su im do sada možda bili nepoznati. Na primer, posetioci sajta mogu saznati koja je to do danas najstarija sačuvana zgrada na Novom Beogradu, ili da je do 1894. godine između parne strane Vojvođanske ulice i Bežanijske kose postojalo groblje, u kome su pokopani posmrtni ostaci predaka bežanijskih porodica. Delovi monografije Bežanija u slici u reči uključeni u internet-prezentaciju pokrivaju različite teme, a neke od njih su: bežanijska škola i prosveta, sport i fudbal, kulturno-zabavni život, istaknuti Bežanijci i poznate ličnosti, biografije i rodoslovi, foto-albumi. Treba istaći da su autori monografije u potrazi za iscrpnim saznanjima o prošlosti tog dela Beograda koristili i izvornu arhivsku građu, što je neophodan uslov za pomeranje vidika u istraživanju bilo koje teme iz prošlosti.

Slobodan Mandić, 20. april 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2013, str. 169.

Slobodan Mandić Prikazi sajtova (Web adrеsar) XVIII, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 3, 2013, Bеograd, 2015, str. 165-169.

136 Энвер Ходжа. Его жизнь и работа

Энвер Ходжа. Его жизнь и работа

Энвер Ходжа. Его жизнь и работа, 2008-2015 <http://www.enverhoxha.ru> (14. IV 2015).

Prezentacija na ruskom jeziku posvećena je životu i delu Envera Hodže (1908– 1985), revolucionara i vrhovnog vođe Narodne Republike Albanije. Početna stranica omogućava pregleda informacija i preuzimanja materijala preko nekoliko različitih odeljaka raspoređenih linearno, od vrha prema donjem delu strane. Tu su izloženi biografski pregledi (biografija i istorijsko-biografski esej), bogata biblioteka izdanja na ruskim jeziku, sa mogućnošću preuzimanja knjiga u pdf formatu, tematski arhiv koji sadrži elektronska izdanja knjiga u vezi sa glavnom temom (klasici marksizma-lenjinizma, razni materijali o Albaniji u vreme socijalizma i dr.), časopis Nova Albanija, koji je distribuiran ilegalno na prostoru SSSR od 1961. godine, Muzej sajta, odgovori na pitanja posetilaca i komentari, i na kraju nekoliko galerija (Enver Hodža u umetničkim delima socrealizma, posteri sa njegovim likom, foto-materijal). Autori navode da je osnovna namena sajta, pored popunjavanja postojećih praznina na ruskom govornom području o ličnosti Envera Hodže i njegovog angažmana na polju teorijskog i praktičnog revolucionarnog rada, i promovisanje ideje marksizma-lenjinizma. Uprkos ideološki obojenoj poziciji autora, na ovoj adresi istraživači mogu pronaći korisne informacije o vremenu i temama s kojima je ukršteno delovanje te ličnosti.

Slobodan Mandić, 14. april 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2013, str. 168-169.

Slobodan Mandić Prikazi sajtova (Web adrеsar) XVIII, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 3, 2013, Bеograd, 2015, str. 165-169.

Некрополь российского научного зарубежья

Некрополь российского научного зарубежья

Марина Ю. Сорокина, Наталья Ю. Масоликова, Некрополь российского научного зарубежья, <http://www.russiangrave.ru> (20. IV 2015).

Obzirom na kolosalni značaj koji je ruska emigracija ostvarila na ovim prostorima u mnogim oblastima intelektualnog rada u perioduizmeđu dva svetska rata, prezentacija projekta posvećenog istraživanju ruske naučne dijaspore svakako će pobuditi značajnu pažnju domaće publike. Autorke projekta, saradnice Doma ruske dijaspore Aleksandra Solženjicina iz Moskve, koncipirale su sajt na veoma jednostavan i pregledan način. Osnovu prezentacije čine biografski rečnik ruske naučne dijaspore i baza fotografija grobova ruskih naučnika rasutih širom sveta. Opcija napredne pretrage pruža mogućnost jednostavnog pronalaska željene ličnosti, ili fotografije groba. Među stotinama naučnika koji su do sada uvršteni u bazu, veoma je jednostavno identifikovati one koji su veliki ili značajan deo svog profesionalnog angažmana ostvarili u Beogradu ili nekom drugom mestu Kraljevine Jugoslavije.Određen vid sentimentalnog pristupa temi autorke su iskazale ostavljajući mogućnost posetiocima sajta da odaju poštu preminulim naučnicima tako što će položiti virtuelni buket cveća, ili ostaviti lični zapis ispod fotografije njihovog groba. Brojač posetioca sajta na naslovnoj strani očekivano pokazuje značajan broj pristupa, ne samo iz Rusije, već i iz najudaljenijih krajeva sveta.

Slobodan Mandić, 20. april 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2013, str. 167-168.

Slobodan Mandić Prikazi sajtova (Web adrеsar) XVIII, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 3, 2013, Bеograd, 2015, str. 165-169.

Archivportal-D

Archivportal-D

Archivportal-D,<https://www.archivportal-d.de> (18. IV 2015).

Nеmački arhivski portal zvanično jе puštеn u rad na Nеmačkoj arhivskoj konfеrеnciji, održanoj u Magdеburgu izmеđu 24. i 27. sеptеmbra 2014. godinе, sa nazivom Novi načini pristupa arhivima – korisnici, korišćеnjе i upotrеbljivost. Portal suštinski prеdstavlja programsku platformu koja korisnicima omogućava bеsplatnu i dеtaljnu prеtragu nеmačkih arhiva radi еfikasnijеg planiranja istraživanja i posеtе arhivima. U ogromnu bazu uvrštеno jе višе od pеt miliona jеdinica opisa iz oko 25 nеmačkih arhiva, a dodatno sе mogu prеglеdati osnovnе informacijе za još 400 institucija kojе posеduju arhivsku građu. Porеd dеtaljnog opisa svakog dokumеnta, u vеlikom broju slučajеva omogućеn jе i digitalni prikaz. Naprеdna prеtraga bazе možе sе obavljati putеm različitih kritеrijuma i vеoma lako dobiti dеtaljnе informacijе o značajnoj arhivskoj građi. Važno jе istaći i to da jе cеlokupan tеhnički procеs ubacivanja podataka u bazu izvršеn prеko Nеmačkе digitalnе bibliotеkе (Deutsche Digitale Bibliothek), uz mogućnost povеzivanja informacija o objеktima iz arhiva sa građom koja sе čuva u drugim institucijama kulturе, poput bibliotеka i muzеja.

Slobodan Mandić, 18. april 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2013, str. 167.

Slobodan Mandić Prikazi sajtova (Web adrеsar) XVIII, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 3, 2013, Bеograd, 2015, str. 165-169.

”1914-2014 – 100 Jahre erster Weltkrieg”

1914-2014 – 100 Jahre erster Weltkrieg

ÖsterreichischesStaatsarchiv, 1914-2014 – 100 Jahre erster Weltkrieg,
<http://wk1.staatsarchiv.at> (15. IV 2015).

Povodom stogodišnjice početka Prvog svetskog rata saradnici Austrijskog državnog arhiva osmislili su virtuelnu izložbu, gde su izloženi tematski organizovani dokumenti iz fondova Arhiva. Arhivska građa razvrstana je u tri osnovne kategorije: vojni događaji, svakodnevni život i društvo, politika i diplomatija. Materijal unutar svake od kategorija je razvrstan hronološki i vizuelno iskazan preko vremenske lente. Detaljnija pretraga, zajedno sa propratnim tekstovima, omogućena je pregledom u 24 posebne tematske celine (Sarajevo 1914, finansiranje rata, rat na moru, sanitet i higijena, ratna svakodnevica, pobune i politički protesti, galerija fotografija itd). Svi dokumenti dostupni su u visokoj rezoluciji, ali bez mogućnosti preuzimanja kopija. Na posebnoj stranici data je linkovana lista svih arhivskih jedinica uključenih u izložbu, zajedno sa signaturama dokumenata. Iz ovog spiska vidi se da većina izabranih dokumenata potiče iz zbirke Ratnog arhiva, u sklopu Austrijskog državnog arhiva. U foto-materijal uvrštene su i fotografije zločina austrougarske vojske nad civilnim stanovništvom, koje su ranije bile slabo poznate austrijskoj javnosti. Iako je reč o virtuelnoj izložbi dokumenata, bez pretenzije za sveobuhvatnijim popisom i prezentacijom arhivske građe, kao nedostatak treba zabeležiti delimični izostanak legendi i objašnjenja uz fotografski materijal koji bi dodatno povećali vrednost inače veoma dobre prezentacije.

Slobodan Mandić, 15. april 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2013, str. 166.

Slobodan Mandić Prikazi sajtova (Web adrеsar) XVIII, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 3, 2013, Bеograd, 2015, str. 165-169.

International Encyclopedia of the First World War

International Encyclopedia of the First World War

1914-1918-online.International Encyclopedia of the First World War,
<http://www.1914-1918-online.net> (15.IV 2015).

Međunarodna onlajn enciklopedija Prvog svetskog rata, postavljena u oktobru 2014. godine, rezultat je zajedničkog naučnog poduhvata više od hiljadu stručnjaka iz pedeset raznih zemalja. Rukovodeći tim projekta nalazi se pri berlinskom Slobodnom univerzitetu, na čelu sa profesorima Oliverom Jancom (Oliver Janz) i Nikolasom Apostolopulosom (Nicolas Apostolopoulos). Pored naglašene internacionalne perspektive, autori ističu i visok akademski kvalitet članaka (dva nivoa recenzije), otvoren pristup, i iz ugla zapadnoevropskih zemalja do sada zanemareni geografski prostor. Shodno svim mogućnostima koje nove digitalne i internet tehnologije pružaju, bogat i raznovrstan materijal je multimedijalno predstavljen, a zahvaljujući konceptu semantičkog veba, i veoma pregledan i lako pretraživ. Enciklopediji se pristupa preko posebnog i vidno istaknutog banera, koji vodi do nove lokacije, u formi dodatnog domena osnovnog sajta Projekta. Članci su razvrstani u nekoliko sekcija: tematski, geografski, abecedno, indeksno, bibliografski, autorski, hronološki. Podrazumeva se da je sve kategorije moguće i ukrštati, tako da je navigacija kroz sajt izuzetno jednostavna i zanimljiva. Početna stranica sadrži i više drugih odeljaka, koji pružaju dodatne informacije o autorima i uredničkom timu, partnerskim institucijama, beleškama u medijima, preporučenim linkovima, pristup nalozima društvenih mreža. Svojim tehničkim preferencijama, bogatim sadržajem, širokom međunarodnom komponentom, kvalitetom članaka i redovnim dopunjavanjem Enciklopedija u potpunosti opravdava reputaciju nezaobilazne lokacije među brojnim onlajn sadržajima s temom Prvog svetskog rata.

Slobodan Mandić, 15. april 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2013, str. 165-166.

Slobodan Mandić Prikazi sajtova (Web adrеsar) XVIII, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 3, 2013, Bеograd, 2015, str. 165-169.

Pretraga slika Istorijskog arhiva Beograda

Istorijski arhiv Beograda, ”Pretraga slika Istorijskog arhiva Beograda”

Istorijski arhiv Beograda, ”Pretraga slika Istorijskog arhiva Beograda”, u: Pretraga fondova i zbirki, <http://www.arhiv-beograda.org/index.php/rs/fondovi-i-zbirke/pretraga-fondova> (14. V 2014).

  • Stari i novi Beograd zimi - Kafana Albanija

Unapređena internet prezentacija Istorijskog arhiva Beograda, puštena u pogon početkom maja 2014. godine, u odeljku Fondovi i zbirke posetiocima daje i mogućnost pretrage arhivske građe preko Janus pretraživača (poput Gugla), u okviru koga postoji i izdvojena pretraga vizuelnog materijala u sekciji Slike. Iz 518 fondova i zbirki, i 98116 zapisa unetih u bazu, korisnici mogu dobiti informacije i za 3244 slikovna zapisa, od kojih je preko 1600 sa digitalnom kopijom dokumenta. Pretraga slika se vrši u polju Sadržaj gde se može koristiti cela reč, deo reči, ili dve reči spojene znakom (+), a filter omogućava izlistavanje rezultata sa digitalnom kopijom. Baziran na ISAD(g) međunarodnom standardu za opis arhivske građe, svaki dokument je opisan u nekoliko polja (signatura, nivo, naslov, količina, nastanak, sadržaj), a digitalna kopija je data u linkovanom polju sa nazivom Dodatak. Ovde treba istaći i da je ovo redak, ako ne i jedinstven slučaj, da na sajtovima naših arhiva postoje opisi, tj. informacije o arhivskoj građi do nivoa dokumenta.  Sa mogućnosti pristupa informacijama o arhivskoj građi, digitalnim kopijama fotografija i vizuelnom materijalu iz svojih fondova i zbirki, Istorijski arhiv Beograda svim zainteresovanim korisnicma pruža dodatni oblik upoznavanja sa bogatstvima koje čuva u svojim depoima, a time vrši i veoma važnu funkciju promovisanja svoje delatnosti putem savremenih tehnologija.

Slobodan Mandić, 14. maj 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2013, str. 159.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XVII. Vizuеlno naslеđе Jugoistočnе Evropе,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2013, Bеograd, 2014, str. 155-159.

Evropski kontekst srpskog nadrealizma

Evropski kontekst srpskog nadrealizma

Aleksandra Mirčić (Autor projekta), Evropski kontekst srpskog nadrealizma, <http://nadrealizam.rs> (15. V 2014).

Osnovna ideja projekta Evropski kontekst srpskog nadrealizma jeste da se što stručnije i u najobuhvatnijem vidu iskoriste kapaciteti koje pružaju zbirke, fondovi, arhivi i biblioteke koje čuvaju umetnička dela ili dokumentaciju vezanu za nadrealizam. Glavni cilj projekta je podsticanje istraživanja, prikupljanje i prezentacija celokupne kulturne baštine vezane za srpski i evropski nadrealizam na jedno mesto, sa posebnim akcentom na istraživanju, edukaciji i komunikaciji. Pokrenut od strane stručnjaka iz Muzeja savremene umetnosti, u projekat su uključene i druge relevantne institucije u Srbiji koje čuvaju umetnička dela ili se bave istraživanjem nadrealizma.  Osim polja za pretragu, navigacija kroz veoma bogat sadržaj sajta (tekstovi, fotografije, arhivska građa, časopisi, knjige i druge publikacije) je olakšana preglednošću i dizajnom prezentacije. Osnovne sekcije sajta su: O nadrealizmu (Uvod, Vizuelna umetnost, Književnost, Film), Umetnici, Hronologija (data samo za godine 1910, 1911, 1912), Izdanja, Čitajte o, Aktuelno, Zbirke, Interakcije (Interaktivna mapa, Puzzle, Kolaž, Napravi sam, Automatska poezija). Dobro odabran naziv projekta je na internet prezentaciji dodatno potpkrepljen posebnim odeljcima o evropskom i srpskom nadrealizmu (umetnici, izdanja, kontakti sa Francuskom). Iako sa par sitnih nedostataka (nemogućnost napredne pretrage, nedovršenost sekcije Hronologija, ”mrtvi” linkovi ka društvenim mrežama), sajt Evropski kontekst srpskog nadrealizma predstavlja veoma važan deo u svetskom sajber prostoru, a tome svakako dodatno doprinosi i dostupnost prezentacije na srpskom, engleskom i francuskom jeziku.

Slobodan Mandić, 15. maj 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2013, str. 158.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XVII. Vizuеlno naslеđе Jugoistočnе Evropе,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2013, Bеograd, 2014, str. 155-159