Historical Archives of Greek Youth

Historical Archives of Greak Youth (IAEN)
*Wayback Machine (DEC 25 2015)

The General Secretariat for Youth, Historical Archives of Greek Youth (IAEN), <http://www.iaen.gr> (14. XII 2015).

Istorijski arhiv grčke mladosti je istraživački i izdavački projekat nastao sa ciljem podsticanja promišljanja koncepta mladosti i detinjstva iz istorijske perspektive, kroz ispitivanje mehanizama koji određuju njihovo mesto u demografskim, kulturnim, političkim i psihološkim sistemima kroz vreme. Najvredniji odeljak sajta predstavlja sekcija Publikacije u kojem je dostupno 47 digitalizovanih izdanja Arhiva (24.000 stranica), u vremenskom rasponu od 1986. do 2008. godine. Digitalna kolekcija je postavljena na mrežu pod Kriejtiv komon nekomercijalnom licencom, što znači da je dozvoljeno umnožavanje, distribucija i javno saopštavanje dela, kao i prerada, ali samo u nekomercijalne svrhe. Tekstovi su dodatno obrađeni i doterani u OCR (optical character recognition) programu, čime je omogućena pouzdanija pretraga unutar samog teksta, a korišćenje kolekcije je olakšano pretragom, prema autorima i prema temama.

Slobodan Mandić, 14. decembar 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2015, str. 118-119.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XX”, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 1, 2015, Bеograd, 2015, str. 117-121.

Contemporary Social History Archives

Contemporary Social History Archives (ASKI)

Contemporary Social HistoryArchives (ASKI),
<http://askiweb.eu/index.php/en/>(1. XII 2015).

Arhiv savremene društvene istorije osnovan je 1992. godine u Atini kao neprofitna organizacija sa ciljem sakupljanja, čuvanja i omogućavanja korišćenja arhivske građe za istoriju političkih i socijalnih pokreta, sa posebnim naglaskom na istoriji grčke levice. Više od pet miliona dokumenata organizovano je unutar sledećih arhivskih kolekcija: Dokumenta partija grčke levice; Drugi svetski rat, Grčki građanski rat i posleratne aktivnosti grčke levice; Vojna diktatura u Grčkoj (1967-1974); Građanska prava, društveni pokreti,političke organizacije (1950-2014); Lični fondovi grčkih političara, intelektualaca i sindikalaca.Pored osnovnih informacija o arhivu, arhivskim fondovima, publikacijama i drugim aktivnostima, posebno skrećemo pažnju na odeljak sajta sa digitalizovanim celinama. Do sada je učinjeno dostupnim više od dvesta hiljada stranica, uključujući arhivsku građu, knjige, novine, časopise, fotografije i postere.

Slobodan Mandić, 1. decembar 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2015, str. 118

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XX”, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 1, 2015, Bеograd, 2015, str. 117-121.

136 Энвер Ходжа. Его жизнь и работа

Энвер Ходжа. Его жизнь и работа

Энвер Ходжа. Его жизнь и работа, 2008-2015 <http://www.enverhoxha.ru> (14. IV 2015).

Prezentacija na ruskom jeziku posvećena je životu i delu Envera Hodže (1908– 1985), revolucionara i vrhovnog vođe Narodne Republike Albanije. Početna stranica omogućava pregleda informacija i preuzimanja materijala preko nekoliko različitih odeljaka raspoređenih linearno, od vrha prema donjem delu strane. Tu su izloženi biografski pregledi (biografija i istorijsko-biografski esej), bogata biblioteka izdanja na ruskim jeziku, sa mogućnošću preuzimanja knjiga u pdf formatu, tematski arhiv koji sadrži elektronska izdanja knjiga u vezi sa glavnom temom (klasici marksizma-lenjinizma, razni materijali o Albaniji u vreme socijalizma i dr.), časopis Nova Albanija, koji je distribuiran ilegalno na prostoru SSSR od 1961. godine, Muzej sajta, odgovori na pitanja posetilaca i komentari, i na kraju nekoliko galerija (Enver Hodža u umetničkim delima socrealizma, posteri sa njegovim likom, foto-materijal). Autori navode da je osnovna namena sajta, pored popunjavanja postojećih praznina na ruskom govornom području o ličnosti Envera Hodže i njegovog angažmana na polju teorijskog i praktičnog revolucionarnog rada, i promovisanje ideje marksizma-lenjinizma. Uprkos ideološki obojenoj poziciji autora, na ovoj adresi istraživači mogu pronaći korisne informacije o vremenu i temama s kojima je ukršteno delovanje te ličnosti.

Slobodan Mandić, 14. april 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2013, str. 168-169.

Slobodan Mandić Prikazi sajtova (Web adrеsar) XVIII, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 3, 2013, Bеograd, 2015, str. 165-169.

Некрополь российского научного зарубежья

Некрополь российского научного зарубежья

Марина Ю. Сорокина, Наталья Ю. Масоликова, Некрополь российского научного зарубежья, <http://www.russiangrave.ru> (20. IV 2015).

Obzirom na kolosalni značaj koji je ruska emigracija ostvarila na ovim prostorima u mnogim oblastima intelektualnog rada u perioduizmeđu dva svetska rata, prezentacija projekta posvećenog istraživanju ruske naučne dijaspore svakako će pobuditi značajnu pažnju domaće publike. Autorke projekta, saradnice Doma ruske dijaspore Aleksandra Solženjicina iz Moskve, koncipirale su sajt na veoma jednostavan i pregledan način. Osnovu prezentacije čine biografski rečnik ruske naučne dijaspore i baza fotografija grobova ruskih naučnika rasutih širom sveta. Opcija napredne pretrage pruža mogućnost jednostavnog pronalaska željene ličnosti, ili fotografije groba. Među stotinama naučnika koji su do sada uvršteni u bazu, veoma je jednostavno identifikovati one koji su veliki ili značajan deo svog profesionalnog angažmana ostvarili u Beogradu ili nekom drugom mestu Kraljevine Jugoslavije.Određen vid sentimentalnog pristupa temi autorke su iskazale ostavljajući mogućnost posetiocima sajta da odaju poštu preminulim naučnicima tako što će položiti virtuelni buket cveća, ili ostaviti lični zapis ispod fotografije njihovog groba. Brojač posetioca sajta na naslovnoj strani očekivano pokazuje značajan broj pristupa, ne samo iz Rusije, već i iz najudaljenijih krajeva sveta.

Slobodan Mandić, 20. april 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2013, str. 167-168.

Slobodan Mandić Prikazi sajtova (Web adrеsar) XVIII, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 3, 2013, Bеograd, 2015, str. 165-169.

VASE – Visual Archive Southeastern Europe

VASE – Visual Archive Southeastern Europe

University of Graz, Institute of History / Research Area Southeast European History and Anthropology – SEEHA (Director: Karl Kaser), VASE – Visual Archive Southeastern Europe, <http://gams.uni-graz.at/archive/objects/context:vase/methods/sdef:Context/get?mode=home> (12. V 2014).

Vizuelni arhiv Jugoistočne Evrope (VASE) je nastao na temelju ideje o stvaranju baze podataka i prvobitne verzije Arhiva u okviru projekta Porodične strukture i etnicitet – studije slučaja iz Makedonije, a izvornu bazu su razvili Barbara Derler i Georg Pivonka. Potom je baza kompletirana u sklopu projekta Vizualizacija porodice, rodni odnosi i telo. Balkan od oko 1860-1950. Oba projekta su finansirana od strane Austrijskog fonda za nauku. Primarni cilj Vizuelnog arhiva Jugoistočne Evrope je sakupljanje istorijskog i savremenog vizuelnog materijala iz regiona, naglasak na vizuelnoj dimenziji primarnih izvora, čime bi vizuelne studije u tehničkom i metodološkom pogledu obogatile primarno tekstualno orijentisana istorijska i antropološka istraživanja. U skladu sa tim opredeljenjem tim stručnjaka sa Univerziteta u Gracu je u ovu bazu podataka do sada uvrstio oko 2.500 istorijskih slika, poput fotografija i razglednica. Materijal je prikupljan od strane partnerskih institucija i individualnih kolekcionara iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske i Srbije, a kroz nastavak istraživanja i izučavanja na Univerzitetu u Gracu (Institut za istoriju, istraživanje istorije i antropologije JI Evrope) Arhiv će se dalje razvijati. Osnovna sekcija sajta pod nazivom Fotografi i umetnici je baza podataka koju je moguće pretraživati prema više kriterijuma (tematska polja, lokacije, fotografi i umetnici). Svaki digitalni objekat unešen u bazu sadrži i detaljan nivo opisa, a korisnici ih pojedinačno mogu eksportovati i u .pdf format. Pored izuzetno bogate baze vizuelnog materijala, adekvatnog i svrishodnog tehničkog rešenja, korisnicima će svakako od koristi biti i veoma detaljan popis literature, gde neki od naslova sadrže i hiperlinkove za preuzimanje u elektronskom obliku na drugim lokacijama.

Slobodan Mandić, 12. maj 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2013, str. 155-156.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XVII. Vizuеlno naslеđе Jugoistočnе Evropе,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2013, Bеograd, 2014, str. 155-159.

Tamburitza nad Folk Music from America and Europe

Tamburitza nad Folk Music from America and Europe

Steven Kozobarich, Tamburitza and more. Tamburitza nad Folk Music from America and Europe, <http://tamburitza78s.blogspot.com> (25. V 2012).  

Iako naslov ovog bloga sugеrišе da sе radi o sajtu koji sе bavi narodnom muzikom sa različitih mеridijana, rеč jе zapravo o kolеkciji audio snimaka koji su zabеlеžеni počеtkom XX vеka u SAD, a koju su izvodili muzičari porеklom sa ovih prostora. Osim vrеdnosti samih audio snimaka izvođača i muzičkih skupina, a koji su porеđani abеcеdnim rеdom, vеliku vrеdnost bloga čini i vizuеlni matеrijal koji sе sastoji od fotografija izvođača i gramofonskih ploča na kojima su muzički zapisi zabеlеžеni. Osim toga, autor bloga jе u oviru svakog članka dao i kraći tеkst sa osnovnim informacijama o muzičarima i o okolnostima bеlеžеnja snimaka.

Slobodan Mandić, 25. maj 2012.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2011, str. 141.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XIII”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2011, Bеograd, 2011, str. 137-141.

Transition BG. Митовете на българския преход

Transition BG. Митовете на българския преход

Transition BG. Митовете на българския преход,
<http://prehodbg.com> (24. V 2012).

Specifičnost sadašnjosti postsocijalističkih društava, kao vremena bitno različitog i od onog prethodnog, kada je čovek postojao, i od onog potonjeg, u kome će čovek postojati, ogleda se i u procesu tranzicije, periodu transformacije privrednog modela koji je u velikoj meri uticao na sveukupno stanje tih društava. Bugarske kolege sa Sofijskog univerziteta (A. Lunjin, D, Grigorov), okupljeni oko Udruženja Anamnesis, a koji su već stekli zavidnu reputaciju u prezentaciji istorijskih izvora i drugih oblika rada na polju profesionalnog internet aktivizma, 2010. godine su pokrenuli poseban projekat usmeren na proučavanje bugarskog društva u periodu tranzicije. Sajt je podeljen u pet osnovnih odeljaka: ličnosti tranzicije, efekti procesa preporoda, granice tranzicije, politička subkultura, mediji i tranzicija. Unutar svakog odeljka posetioci će naići na značajnu količinu korisnog materijala za temu kojoj je sajt posvećen, poput: intervjua, dokumenata, memoara, dnevnika, literature, galerije, web resursa, bibliografija i dr.

Slobodan Mandić, 24. maj 2012.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2011, str. 140.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XIII”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2011, Bеograd, 2011, str. 137-141.

Historiografija.hr – Portal hrvatske historiografije

Historiografija.hr – Portal hrvatske historiografije

Historiografija.hr – Portal hrvatske historiografije, <http://www.historiografija.hr>  (20. XI 2011).

Portal hrvatske istoriografije suštinski je koncipiran po jednostavnom ključu, a u formi pružanja svih relevantnih informacija i sadržaja bitnih za proučavanje hrvatske istorije, kao i u funkciji bolje komunikacije unutar naučne zajednice. Posetici sajta ovde mogu pronaći sistematizovani pregled hrvatskih naučnih i studentskih časopisa, arhiva, biblioteka i muzeja, naučno-istraživačkih instituta i projekata, strukovnih udruženja, izdavačkih kuća. Naročito treba istaći tri odeljka sa naslovne strane, a to su Novosti, pomoću kojih je moguće pratiti aktuelna dešavanja, kao i Prikaze knjiga, časopisa i skupova i E-publikacije. Posebnu pogodnost korisnicima sajta predstavlja mogućnost dobijanja informacija putem nekog od RSS čitača, kao i posredstvom društvenih mreža.

Slobodan Mandić, 20. novembar 2011.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2011, str. 121.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XI”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2011, Bеograd, 2011, str. 115-121.

Skarabej – Muzej Odbačenih Fotografija

Skarabej – Online Muzej Odbačenih i Zaboravljenih Fotografija

Anton Petrović, Tamara Ražov, Skarabej – Online Muzej Odbačenih i Zaboravljenih Fotografija, <http://skarabej.com/hrvatski/> (21. XII 2010).

Sajt Skarabej stvoren je u čast anonimnih ljudi iz celog sveta, a nastao je kao inspiracija onim što ljudi bacaju, zaboravljaju, ili onim što im se čini nevažnim. Reč je, zapravo, o Onlajn muzeju odbačenih i zaboravljenih fotografija, koje su pronađene kao odbačene, zaboravljene, ili izgubljene, na buvljacima, starim tavanima, u podrumima, ili na otpadima u Pragu, Zagrebu, Zadru, Splitu, Karlovcu, Petrinji, Topuskom, Vukovaru, Osijeku, Mostaru, Sarajevu, Konjicu, Travniku, Beogradu, Subotici, Čačku, Barseloni, Roterdamu, Utrehtu, SAD-u…Namera autora sajta je da stvore arhiv sećanja na nepoznate ljude i događaje, i učine ih pristupačnim svima koji to žele. Arhiv trenutno sadrži preko tri hiljade fotografija koje su razvrstane u nekoliko tematskih grupa (galerija): Grupne, Lica, Nas dvoje, Pojedinačne, Sahrane, Venčanja, Za stolom. Za svaku pojedinačnu fotografiju je dato nekoliko osnovnih podataka, ukoliko su poznati: gde je pronađena, ko je pronašao, koja porodica je na fotografiji, koliko puta je otvorena. Posetioci sajta i sami mogu poslati svoje porodične, ili fotografije koje su negde pronašli, i tako pridoneti kolekciji. Tu su još i rubrike: Knjiga gostiju, Kontakt, Impresum, Mediji o sajtu, Uslovi korišćenja. S obzirom da fotografije potiču iz celog sveta, sajt je urađen dvojezično, na hrvatskom i na engleskom jeziku. Internet arhivi poput Skarabeja, ne samo što uz pomoć novih tehnologija čuvaju od zaborava i nestanka vredne istorijske izvore, već sadrže materijal koji može poslužiti i kao značajna umetnička inspiracija, kao što je to slučaj sa srpskim strip umetnikom Sašom Rakezićem (alias Aleksandar Zograf).

Slobodan Mandić, 21. decembar 2010.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2010, str. 127.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) X”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2010, Bеograd, 2011, str. 123-127.

Audio i Foto arhiv SIMIĆ

Audio i Foto arhiv SIMIĆ

Dragoslav Simić, Audio i Foto arhiv SIMIĆ, <http://www.audioifotoarhiv.com/> (20. XII 2010).

Sajt novinara Dragoslava Simića, dugogodišnjeg urednika dokumentarnog programa Radio Beograda 2, autora više knjiga i brojnih dokumentarnih radiofonskih dela o ljudima i zbivanjima koji su obeležili XX vek, predstavlja amatersku Internet prezentaciju koja obiluje profesionalnim sadržajima i velikim brojem interesantnih audio i foto dokumentalija. Ovde prezentovani dokumenti ne potiču samo iz opusa profesionalne delatnosti gospodina Simića, već, što je posebno važno naglasiti, i iz privatnih arhiva, kao što su sačuvane porodične zvučne arhive na srpskom jeziku, nastale pre i posle Drugog svetskog rata. Sajt je koncipiran tako što se preko uvodne stranice, posetilac prebacuje na sadržaj koji je vizuelno predstavljen u formi otvorene knjige sa dvadeset rubrika: Informacije; Brzo i lako po sajtu; Novo na sajtu; Moć radija; Novi projekti; Tuđa pisma; Biografija autora; Poki majstor; Predavanja u Kolarčevoj zadužbini; Prijatelji sajta; „Knjige koje govore“; Gosti sajta, Fotografije; Radio emisije iz kolekcije; Radio kritika; Porodični i tonski arhivi; Da li ste pročitali ove knjige; Promocije; Arhiv sajta; Kratka priča. Toliki broj osnovnih rubrika možda će kod posetilaca na početku izazvati konfuziju, ali već posle letimičnog pregleda, kao i pomoću alatke Lako i brzo po sajtu, gde su u formi leksikona, abecednim redom, date sve odrednice na sajtu, postaje jasno da je reč o izuzetno vrednoj i unikatnoj prezentaciji na ovim prostorima. Posebno je pohvalno da autor i saradnici ulažu napore i za pronalaženje istorijskih izvora, pa su tako, početkom 2010. godine, u nemačkom tonskom arhivu pronašli snimak direktog prenosa sahrane kralja Aleksandra koji prenose nemački reporteri sa beogradskih ulica. Veoma ohrabruje činjenica da su se i kod nas počele pojavljivati ovakve Internet prezentacije, pogotovo u svetlu saznanja da nove tehnologije i savremene metode opisa istorijskih izvora omogućavaju simbiozu materijala pohranjenog u zvaničnim institucijama, poput arhiva, muzeja i bibliteka, sa dokumentima u privatnom vlasništvu, a sve to čini jedan sasvim novi koncept u sakupljanju i korišćenju istorijskih izvora.

Slobodan Mandić, 20. decembar 2010.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2010, str. 126.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) X”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2010, Bеograd, 2011, str. 123-127.