Album starog Čačka 1870-1941

Album starog Čačka 1870-1941

Народни музеј Чачак, Албум старог Чачка 1870-1941, <http://www.staricacak.rs/> (18. XII 2010).

Internet prezentacija izložbe Album starog Čačka 1870-1941 Narodnog muzeja Čačak sadrži svih 376 fotografija koje su bile izložene u Galeriji muzeja dok je postavka bila otvorena za posetioce. Autori izložbe, Miloš Timotijević, Delfina Rajić i Radivoje Bojović, pokušali su da prikažu vizuelnu istoriju građanskog Čačka od 1870. do 1941. godine, posmatrajući fotografiju kao dokument prošlosti, ali i umetničko delo, jedan od najvernijih odraza minulih epoha. Internet prezentacija, kao i sama postavka, sadrži tri celine: Grad, Ljudi i Događaji; a ispred te tri galerije stoji poseban prozor sa uvodnim tekstom Miloša Timotijevića u .pdf formatu. U okviru svake celine dat je spisak fotografija u padajućem nizu, koji sadrži redni broj, ime autora (ukoliko je poznat), naslov, godinu nastanka i link do same fotografije. Pored izuzetno vrednog fotografskog materijala, ova prezentacija stoji i kao redak primer kod nas da je sadržaj jedne izložbe ostao dostupan ljudima širom sveta i nakon njenog zvaničnog zatvaranja za posetioce na mestu održavanja.

Slobodan Mandić, 18. decembar 2010.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2010, str. 125.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) X”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2010, Bеograd, 2011, str. 123-127.

SUDigital – СУ Св.Климент Охридски

SUDigital – Дигитална Библиотека СУ ‘Св.Климент Охридски’
*Wayback Machine (DEC 06 2022)

Софийски университет „Св. Климент Охридски“, SUDigital – Дигитална Библиотека СУ ‘Св.Климент Охридски’, <http://lib.sudigital.org/?ln=bg> (18. XII 2010).

Prezentacija Digitalne biblioteke Sofijskog univerziteta Sv. Kliment Ohridski (SUDigital) napravljena je pomoću besplatnog softvera Invenio, kreiranog na Institutu CERN, a namenjenog za stvaranje sopstvene digitalne biblioteke, ili skladištenje dokumenata na Web-u. Ovaj alat omogućava sve aspekte upravljanja digitalnim bibliotekama, od pohranjivanja dokumenata, do klasifikacije, indeksiranja i dostupnosti, a kompatibilan je i sa odgovarajućim stručnim standardima. Digitalna biblioteka je organizovana po kolekcijama u sledeće grupe: Epigrafika; Rukopisi; Arhivska Građa; Knjige; Periodika; Muzeji; Mape; Slike; Multimedija. Grupe su dodatno podeljene na posebne odeljke. Tako su u okviru Arhivske građe dokumenti klasifikovani u celine: Međunarodni terorizam u dokumentima Bugarske državne bezbednosti; Mladi i komunistički režim u Bugarskoj; NATO na Balkanu; Bugarska i Hladni rat; Bugarska i Bliski Istok. Osim arhivske građe, za sada se izdvajaju i kolekcija knjiga, karikatura, slika (fotografija) i kolekcija od preko dve stotine istorijskih karata. Iza svake grupe u zagradi je upisan broj koji označava koliko jedinica u okviru svakog odeljka je do sada ubačeno u bazu. Iako baza trenutno sadrži 766 dokumenata, a pojedini odeljci su (za sada) prazni, ono što je prezentovano zavređuje pažnju, kako sadržajem, tako i nivoima informacija, gde je za svaki dokument dat analitički opis, ključne reči (meta podaci), signatura, datum stvaranja i poslednje izmene elektronske kopije dokumenta. Treba napomenuti i da je u okviru prezentacije ponuđen ulazak u naučne baze podataka nekih zapadnih univerziteta, koje su uređene po istom principu (Harvard, Kembridž, Univerzitet u Teksasu i Univerzitet Istočni Mičigen).

Slobodan Mandić, 18. decembar 2010.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2010, str. 124-125.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) X”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2010, Bеograd, 2011, str. 123-127..

SISTORY – Zgodovina Slovenije

Inštitut za novejšo zgodovino, SISTORY – Zgodovina Slovenije

Inštitut za novejšo zgodovino, SISTORY – Zgodovina Slovenije, <http://www.sistory.si/index.php> (05. XII 2010).

Portal slovenačke istoriografije Sistory, ponikao kao ideja iz kruga stručnjaka na Institutu za savremenu istoriju u Ljubljani (Žarko Lazarević, Igor Zemljič, Jera Vodušek Starič, Nina Vodopivec, Mojca Šorn), od 2008. godine redovno dopunjava onlajn bogatu bazu digitalizovanih istorijskih izvora, naučnih rezultata, i ostalih podataka relevantih za slovenačku istoriju. Takođe, jedna od početnih namera je i da se izgradi platforma za međunarodni i interdisciplinarni dijalog koji će omogućiti veze na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou u sferi istraživanja i obrazovanja. Portal je koncipiran na način koji sasvim odgovara potrebama prezentacije ovoga tipa: dvojezična prezentacija, na slovenačkom i engleskom jeziku, krajnje jednostavnog dizajna koji ne odvlači pažnju posetioca sa onoga što je ovde glavno, a to je sadržaj. Sav materijal je pregledno organizovan i podeljen u nekoliko sekcija, vidno naznačenih u gornjem, horizontalnom meniju: Izvori; Literatura; Biografija; Istorija u školama; Istorijski citatni indeks; Linkovi i Forum. Odeljci posvećeni izvorima i literaturi već sada sadrže obilje korisnog materijala za istraživače, kako lokalne i nacionalne, tako i istorije Jugoslavije i Evrope. Napomenimo samo Statističke godišnjake Kraljevine Jugoslavije, štampane u Beogradu od 1929-1940. godine. Biografski deo sadrži odlično urađen elektronski Slovenački biografski leksikon (1925-1991) i Primorski slovenački biografski leksikon. Kako sadržajem, preglednošću materijala, tako i koncepcijom, Sistory ne samo da predstavlja značajan istoriografski domet, već istovremeno i putokaz na koji način osmisliti kvalitetan istoriografski portal.

Slobodan Mandić, 3. decembar 2010.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2010, str. 123.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) X”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2010, Bеograd, 2011, str. 123-127.

Znamеniti Srbi 19. vеka

Znamеniti Srbi 19. vеka

Дигитална Народна библиотека Србије, збирка Фотодокумента, Знаменити Срби 19. века, <http://digital.nb.rs/scc/browse.php?collection=fa-srbi> (28. IX 2009).

U okviru zbirke Fotodokumenta Digitalne Narodne biblioteke prezentovane su i digitalne kopije tri fotografska albuma iz serije izdanja Znameniti Srbi 19. veka, štampanih u tri toma tokom 1901, 1903. i 1904. godine u Hrvatskoj pod uredništvom Andre Gavrilovića. Svaki tom sadrži dvanaest svesaka sastavljenih u celinu, sa galerijom portreta i propratnim tekstualnim biografijama sedamdeset i dve ličnosti, a čitava digitalna kolekcija broji 391 digitalni dokument. Ljudska lica i figure vladara, političara, crkvenih velikodostojnika, vojnih ličnosti, naučnika, pesnika, kompozitora, narodnih dobrotvora i drugih javnih ličnosti na poseban način oslikavaju istoriju srpskog naroda u 19. veku. Digitalizovana građa iz kolekcija Narodne biblioteke Srbije prezentovana na sajtu biblioteke pokazuje tendenciju neprekidnog rasta i time se širokom krugu zainteresovanih omogućava upoznavanje sa izuzetno vrednim materijalom od prvorazrednog značaja za kulturno nasleđe srpskog naroda.

Slobodan Mandić, 28. septembar 2009.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2009, str. 88.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) VI. Devetnaesti vek”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2009, Bеograd, 2009, str. 85-89.

Combined Arms Research Library

Combined Arms Research Library, CARL’s Digital Library

Combined Arms Research Library, CARL’s Digital Library, <http://cgsc.leavenworth.army.mil/carl/contentdm/home.htm> (24. IX 2009).

Digitalna biblioteka američkog Centra za istraživanje vojne nauke (Combined Arms Research Library – CARL) većinom se sastoji od elektronskih kopija papirnih dokumenata u posedu biblioteke. Pored primarne izvorne građe, korisnicima su dostupne i doktorske disertacije, studentski radovi, kao i digitalna kolekcija stručnog časopisa Military Review od aprila 1974. do najnovijeg broja. Iako primarno podeljena na dvanaest sekcija, snalaženje u ovoj digitalnoj kolekciji je višestruko olakšano mogućnošću napredne pretrage: prema ključnim rečima, tačnoj frazi, nekoj od zadatih reči, isključivanjem pojedine reči. Zahvaljujući tome, veoma je lako uočiti da i istraživači koji se zanimaju za vojnu istoriju Srbije, Balkana i Jugoistočne Evrope u ovoj biblioteci mogu pronaći dokumenta i materijal značajan za područja njihovog istraživanja. Prilikom vršenja pretrage kolekcije, svaka stranica sadrži dvadeset rezultata sa ikonicom, naslovom, autorom i kratkim opisom svakog dokumenta posebno. Svi dostupni dokumenti su prezentovani u PDF formatu.

Slobodan Mandić, 24. septembar 2009.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2009, str. 111.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) V”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2009, Bеograd, 2009, str. 111-117.

Digitalna Narodna biblioteka Srbije

Digitalna Narodna biblioteka Srbije

Narodna biblioteka Srbije, Digitalna Narodna biblioteka Srbije, 2007
<http://digital.nbs.bg.ac.yu/scr/index.php> (30. X 2007).

Na prezentaciji Narodne biblioteke Srbije nalazi se i Digitalna biblioteka u kojoj je prezentovana digitalizovana građa iz kolekcija biblioteke. Digitalne kolekcije razvrstane su u nekoliko odeljaka: Ćirilski rukopisi, Stara i retka knjiga, Knjige, Novine i časopisi, Kartografska građa, Gravire i likovni materijal, Fotodokumenta, Plakati i dokumentacioni materijal, Muzikalije i fotodokumenti, Katalozi i bibliografije i Razno. Osim toga, materijal je moguće pretraživati i preko mašine za pretraživanje. U sekciji Novine i časopisi nalaze se i digitalne kopije svih brojeva dnevnog lista Politika od prvog broja od 12. jan. 1904, pa do poslednjeg predratnog, od 6. jan. 1941. godine. Usled još uvek veoma malog broja kvalitetno prezentovanih digitalnih kolekcija u srpskom sajber prostoru, digitalne zbirke Narodne biblioteke Srbije obavezno bi trebalo posetiti.

Slobodan Mandić, 30. septembar 2007.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1-3, 2006, str. 136-137.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar)”, u: Godišnjak za društvеnu istoriju 1–3, 2006, Bеograd, 2007, str. 129-138.

Anamnesis – Исторически портал и списание

Anamnesis – Исторически портал и списание

Димитър Григоров (Ур), Anamnesis – Исторически портал и списание, <http://anamnesis.info/index.htm>, (30. IX 2007).

Anamnesis – Portal

Portal Anamnesis, kolega iz susedne Bugarske, predstavlja izuzetno dobar primer pregledno organizovanog sajta koji se bavi nacionalnom istoriografijom, ali i vezama sa balkanskim susedima i sa svetom. Osim elektronskog izdanja časopisa Anamneza, okrenutog istoriografskim i temama iz savremene i društvene istorije, novosti vezanih za rad Udruženja, foruma na kome je moguće slobodno diskutovati o određenim temama, ovde se mogu pronaći i lepe kolekcije fotografija, istorijskih karata, audio i video arhiva, kao i spisak preporučenih linkova. Prezentacija je urađena i na engleskom jeziku.

Slobodan Mandić, 30. septembar 2007.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1-3, 2006, str. 135-136.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar)”, u: Godišnjak za društvеnu istoriju 1–3, 2006, Bеograd, 2007, str. 129-138.

Travels in Southeastern Europe

University of Michigan: Travels in Southeastern Europe

University of Michigan, Travels in Southeastern Europe, u: “The Humanities Text Initiative”, 9. VI 2004,  <http://www.hti.umich.edu/b/bosnia/> (04. IX 2006). 

Među kolekcijom tekstova koji su dostupni u okviru projekta The Humanities Text Initiative (HTI) Univerziteta u Mičigenu nalazi se i veoma dragocena zbirka putopisa koji za svoj predmet imaju region jugoistočne Evrope. Reč je zapravo o kolekciji od 137 digitalizovanih, odnosno skeniranih knjiga, od kojih ne mali broj predstavlja prave raritete i samim tim su veoma dragocen i izuzetan izvor za proučavanje istorije Balkana. U hronološkom smislu, većina izdanja datira iz druge polovine XIX i sa početka XX veka, iako ima i onih koji izlaze iz tog okvira. Isto tako, iako većinu knjiga čine putopisi, posetilac ovog sajta može naići i na delo poput Imenika-registra naseljenih mesta Kraljevine Jugoslavije sa vojno-teritorijalnom i administrativnom podelom, spiskom vojnih okruga, srezova i opština sa njihovim sedištima i administrativnom kartom iz 20-ih godina XX veka. Spisak autora koji su zastupljeni je veoma šarolik, od putnika koji su iz najrazličitijih razloga posećivali ovaj prostor (npr. Jiričekova Cesty po Bulharsky), ali takođe, ima i onih koji su pisali o svojoj zemlji, poput dela Vladimira Karića Srbija: opis zemlje naroda i države. Samim tim i jezici na kojima su knjige pisane su raznovrsni: engleski, nemački, francuski, bugarski, italijanski, latinski, mađarski, srpski. Knjige je moguće pregledati abecednim redom, prema naslovima, ali i prema imenima autorâ. Takođe, u polje za pretraživanje moguće je uneti bilo koju reč, i u roku od nekoliko sekundi dobiti spisak sa svim mestima u okviru kolekcije gde se ta reč nalazi. Putovanja u jugoistočnoj Evropi nesumnjivo predstavljaju veoma dragocenu digitalnu kolekciju knjiga za sve one koji se zanimaju za prošlost ovog regiona.

Slobodan Mandić, 4. septembar 2006.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1-3, 2005, str. 245.

Слободан Мандић ”Прикази сајтова (Web адресар)”, у: Годишњак за друштвену историју 1–3, 2005, Београд, 2006, str. 243-253.