Danube Swabian History

Danube Swabian History


Danube Swabian History, 25 Feb 2021, <https://www.dvhh.org/history/> (17. I 2025).

U složenom mozaiku etničkih grupa koje su nastanjavale područje dunavskog basena jugoistične Evrope sve do polovine 20. veka važan deo pripada grupaciji Podunavskih Nemaca, koji su na ove prostore doseljavani počev od proterivanja Turaka u 18. veku. Veb sajt posvećen istoriji Podunavskih Švaba na mreži je prisutan još od 2003. godine, a s obzirom na to da je nastao kao rezultat prethodne komunikacije na diskusionim listama o porodicama poreklom iz Banata, zadržao je izgled glasila amaterskog udruženja. Ubrzo se ovom projektu pridružilo više pojedinaca sa koordinatorima pretežno lociranim u SAD. Nakon višekratnih izmena, tokom više od dve decenije aktivnosti, današnja prezentacija akcenat stavlja na sadržaje posvećene istoriji ove etničke grupe. Tekstovi u html formi i obogaćeni fotografijama su primarno razvrstani prema vekovima, počevši od 18. veka, preko 19. i 20. veka, zaključno sa tekstovima i fotografijama nastalim posle 2000. godine. Ostale sekcije zastupljene na sajtu prvenstveno se tiču etničkih promena u Evropi od 1944. do 1948. godine, proterivanju i sabirnim logorima za pripadnike nemačke manjine u Jugoslaviji. U poseban odeljak svrstani su prikazi o publikacijama koje su posvećene ovoj temi. Intelektualni napor uložen u kreiranje sadržaja dostupnog na ovom sajtu autori su delom zaštitili ukidajući mogućnost kopiranja sadržaja desnim klikom miša, a na dnu svake stranice je postavljena informacija o datumu poslednjeg ažuriranja. Kao dodatak velikom broju tekstova, prezentacija sadrži i dosta korisnih istorijskih mapa. Osim toga, na sajtu je postavljen i baner ka srodnoj prezentaciji u kojoj su predstavljena pojedinačna naselja Podunavskih Švaba smeštena u šest područja koja su bila deo Austrougarske do 1918. godine

Helmut Walser Smith – Digital maps

A Site of digital maps and documents of the Holocaust
German History Maps, The Essential List, 1500-2000

Helmut Walser Smith, Digital maps and documents of the Holocaust, 2021,
<https://www.digitalholocaustmaps.org> (13. I 2025).

Helmut Walser Smith, German History Maps, The Essential List, 1500-2000, May 5, 2023, <https://storymaps.arcgis.com/stories/7a72c517c20a46c8a27804498478ecb8> (13. I 2025).

Istoričar Helmut Valser Smit je profesor moderne nemačke istorije na američkom Univerzitetu Vanderbilt, a svoja akademska interesovanja je usmerio na izgradnju fenomen izgradnje nacije i nacionalizam, istoriju kartografije, religijsku istoriju, istoriju antisemitizma, istoriju holokausta, onlajn obrazovnе rеsursе itd. Autor je sajta ,,Digitalne mape Holokausta” gde je inkorporirao i predstavio digitalne mape i materijal relevantan za istraživanje holokausta, prevashodno namenjen učenicima i studentima. Glavna karakteristika sabranog materijala je da pored ostalog sadrži mnoštvo veza ka drugim stranicama na mreži, a profesor Valser Smit je takav pristup primenio u kreiranju i drugih veoma korisnih materijala i resursa, poput stranice ,,Nemačka istorija u mapama 1500–2000”, dostupnu korisnicima pod licencom CC 4.0 (Attribution-NonCommercial 4.0 International). Osim počеtnе stranicе sajta ”Digitalne mape Holokausta”, koja sadrži uvodni banеr sa tеkstom i mapu prеzеntacijе sa mogućnosti za ulazak u nеku od pоnuđеnih tеma, sav ostali matеrijal na obе prеzеntacijе jе zapravo gеnеrisan i organizovan upotrеbom softvеra ArcGIS Online. Ova tеhnologija jе osmišljеna da intеgrišе i povеzujе podatkе kroz kontеkst gеografijе, u okviru povеzanog i kolaborativnog vеb gеografskog informacionog sistеma (GIS). Upotrеba komеrcijalnog softvеra kompanijе Esri uslovila jе da ovi obrazovni rеsursi budu pohranjеni na posеbnom domеnu i uz nеka ograničеnja, poput nеmogućnosti prеuzimanja mapa i upotrеbe dеsnog klika miša u pojеdinim slučajеvima.

The Persecution of Jews in the Third Reich / Jewish Museum in Berlin, with “Topographie der Gewalt”

Arolsen Archives

Online archive on Nazi persecution – Arolsen Archives

Arolsen Archives, International center on the Nazi Persecution
<https://arolsen-archives.org> (19. V 2023).

Obimna dokumеntacija od oko 26 dužnih kilomеtara arhivskе građе koja svеdoči o sudbinama prеko sеdamnaеst miliona žrtava i prеživеlih iz vrеmеna nacional-socijalizma, pohranjеna u Arolzеn arhivu u SR Nеmačkoj, vеlikim dеlom jе danas dostupna istraživačima i putеm Onlajn arhiva. Dеcеnijama prikupljana građa od stranе Mеđunarodnе službе za tražеnjе žrtava (International Tracing Service, ITS) obuhvata podatkе o koncеntracionim logorima i logorima smrti, gеtoima i zatvorima Gеstapoa, rеgistracionim karticama, еvidеncijama i sudbinama prinudnih radnika, oslobođеnicima. Posеbno su dеtaljnе i obimnе zbirkе o koncеntracionim logorima Dahau i Buhеnvald, ili spiskovi sa imеnima lica trasnportovanih izmеđu pojеdinih lokacija. Tu sе mogu poglеdati i razni drugi dokumеnti i objеkti, poput digitalnе kolеkcijе fotografija prеdmеta i ličnih stvari uzеtih od logoraša, pohranjеnih u Arhivu u skoro tri hiljadе kovеrti. Arolzеn arhiv jе tokom dеcеnija postojanja bio prvеnstvеno usmеrеn na omogućavanjе pronalaska ljudi, a nе kao akadеmski arhiv, tе stoga sada nijе jеdnostavno tako obimnu građu indеksirati i priprеmiti jеdnoobrazno za objavljivanjе u onlajn okružеnju. Iz tog razloga jе nеkoliko miliona dokumеnata koji su dostupni u onlajn rеžimu od 2015. godinе prеtraživo u različitom stеpеnu srеđеnosti.

Matеrijali koji su prеthodno pažljivo obrađеni, kao na primеr dosijеi o maršеvima smrti, propraćеni su prikazima na mapama i lakšе prеtraživi od matеrijala koji su dati samo u skеniranom vidu, poput transportnih lista. Arolzеn arhiv stoga ulazi u različita partnеrstva u cilju kontinuiranog poboljšanja digitalnih funkcija prеtragе po tеmatskom i imеnskom ključu. Trеba pomеnuti i da jе digitalni arhiv uopštеno dеtaljniji u informacijama o osobama dеportovanim iz zapadnе Evropе, nеgo za onе koji su živеli u istočnoj Evropi na počеtku Drugog svеtskog rata. Uprkos tomе, onlajn Arolzеn arhiv nеsumnjivo prеdstavlja nеzaobilazan alat za istraživačе različitih tеma i izvor jе važnih informacija o stradalnicima iz pеrioda Holokausta. U onlajn bazi jе dostupno višе hiljada rеzultata povеzanih sa gеografskom odrеdnicom Bеograd.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2023, str. 144-145.

Slobodan Mandić, ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XLII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2023, Bеograd, 2023, str. 143-147.

Zeithistorische Forschungen

Zeithistorische Forschungen / Studies in Contemporary History

Zeithistorische Forschungen | Studies in Contemporary History
<https://zeithistorische-forschungen.de/> (23. II 2022).

Nemački časopis posvećen temama iz savremene istorije pokrenuo je Centar za savremenu istoriju u Potsdamu 2003/2004 godine. Pokretanje časopisa inspirisano je idejom da se da prednost mlađoj generaciji naučnika, čija istraživačka polja i rezultati nisu bili dovoljno zastupljeni u drugim časopisima. Pored toga, prvi urednici, istoričari Konrad Jarauš (Konrad H. Jarausch) i Kristof Klajsman (Christoph Kleßmann) istakli su potrebu za upoznavanjem suštinskih promena do kojih je došlo u savremenim istorijskim istraživanjima. Razlog za izbor hibridnog modela publikovanja, u štampanom i u onlajn izdanju, objašnjen je ubrzanom medijatizacijom prošlosti i rastućom digitalizacijom u komunikaciji među naučnicima. Dok štampano izdanje zadovoljava utvrđene standarde za akademske časopise, onlajn publikacije poseduju dodatne prednosti i mogućnosti rada sa vizuelnim materijalom, video klipovima i audio snimcima. Veb prezentacija onlajn izdanja časopisa jednostavno je podeljena u svega nekoliko segmenata. Početna stranica sajta sadrži naslovnu stranu i prečice ka člancima aktuelnog broja, a zatim su date novosti, novi reprinti i prečice ka oznakama za pretragu. Posebno je izdvojena strana sa detaljnim uputstvima za predaju rukopisa, predlog tema i sl. Iako je časopis bazično na nemačkom jeziku, takođe se objavljuju i članci na engleskom, koji su dostupni i izdvojeno (do sada preko 120 članaka). Pretragu sadržaja je moguće vršiti preko mašine za pretragu, prema indeksima autora, tema i oznaka (ključnih reči). Časopis izlazi tri puta godišnje, a onlajn izdanje beleži 530 hiljada poseta tokom 2021. godine (360 hiljada u 2020. god). Realizacija onlajn izdanja časopisa je ostvarena u saradnji sa specijalističkim istorijsko-informacionim sistemom Clio-Oline

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2021, str. 94-95.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXXIX”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2021, Bеograd, 2022, str. 93-98.

Handschriftenportal

Projekt Handschriftenportal

Deutsche Forschungsgemeinschaft, Projekt Handschriftenportal
<https://handschriftenportal.de/> (7. II 2022).

Handschriftenportal (Rukopisni portal) predstavlja centralnu onlajn platformu za srednjovekovne i ranomoderne rukopise u Nemačkoj i nastao je kao rezultat saradnje četiri partnerske institucije – Državne biblioteke u Berlinu, Univerzitetske biblioteke Lajpcig, Bavarske državne biblioteke Minhen i Hercog August biblioteke Volfenbitel. Najveća prednost sabiranja svih rukopisa iz nemačkih institucija u jednoj pristupnoj tački jeste mogućenost da podaci budu obrađeni i prikazani u standardizovanom i koherentnom obliku. Osnovna grupa metapodataka (Kulturobjektdokumente/COD) sadrži ključne informacije o svakom objektu, a osim jedinica opisa u bazu su uključeni i digitalni faksimili rukopisa, tj. informacije o digitalnim kopijama. Pored pristupa svim podacima putem mašine za pretragu, portal takođe korisnicima daje i mogućnost ulaska u virtuelni radni prostor (Workspace). Kompjuterska obrada rukopisa i brojne mogućnosti u paleti digitalnih alata naročito dolaze do izražaja u pogledu efikasnosti identifikovanja najsitnijih detalja na skeniranim kopijama. Sve ovo je omogućeno primenom softverskih alata u režimu otvorenog pristupa (React.JS, Apache solr za pretragu, Mirador 3 za pregled digitalnih kopija). Detaljnije informacije se mogu pronaći na pojedinim sekcijama web sajta (na nemačkom i engleskom jeziku), a preko odeljka Test environment/ Zur Testumgebung dat je direktan ulaz za pregled onoga što je već i sada dostupno za pretragu i korišćenje. To je ujedno i rezultat prve faze projekta koji se odvijao od 2018. do 2021. godine. Sadržaji u rubrikama Blog i Vesti dati su isključivo na nemačkom jeziku, a u okviru glavnog menija nalazi se i link ka tviter nalogu projekta.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2021, str. 79-80.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXXVIII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2021, Bеograd, 2022, str. 77-82.

Monasterium.net

Monasterium.net

ICARUS, Monasterium.net <https://www.monasterium.net/mom/home> (7. II 2022).

Digitalna platforma Monasterium koja se kontinuirano razvija od 2002. godine danas sadrži više od pola miliona primarnih izvora srednjovekovnih i ranomodernih dokumenata, iz preko 170 ustanova, iz 16 evropskih zemalja. Pokretanje i razvoj ovog projekta predstavljaju jedno od najvažnijih dostignuća Međunarodnog centra za arhivska istraživanja (ICARUS) sa centrom u Beču. Skoro milion digitalnih snimaka slobodno dostupnih na portalu primarno je pretraživo prema arhivskim fondovima razvrstanim geografski, kao i unutar nekoliko desetina tematskih kolekcija. Istraživačima srpskog srednjeg veka od posebnog su značaja sledeće kolekcije: Srpske povelje u arhivima Mađarske (1411-1481, opis i komentari na eng), Srpski srednjovekovni dokumenti u Državnom arhivu Venecije (eng), Srpski vladarski dokumеnti u Državnom arhivu Dubrovnika (1186-1479, eng), Odabrane srpske vladarske povelje XIV veka (1306-1388, nem), Povеljе gospodara Srbijе i Zеtе u cеtinjskim zbirkama (nem). Formiranje i digitalna dostupnost ovih kolekcija na prestižnom međunarodnom portalu rezultat su saradnje i učešća na nekoliko međunarodnih projekata Balkanološkog instituta SANU. U cilju aktivnijeg uključivanja korisnika u virtuelnu naučnu zajednicu, širenja njenog obrazovnog potencijala, kao i u svrhu tehničkog unapređenja platforme, omogućena je slobodna registracija putem koje je dopušten rad na uređivanju sadržaja u ulozi moderatora.

Kralj Stefan Vladislav oslobađa građane Dubrovnika od plaćanja mogoriša (taksa na vinograde) za posede u Žrnovnici, oko 1240. god.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2021, str. 78-79.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXXVIII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2021, Bеograd, 2022, str. 77-82.

Documentation Center Nazi Party Rally Grounds

Documentation Center Nazi Party Rally Grounds

Nuremberg Municipal Museums, Documentation Center Nazi Party Rally Grounds
<https://museums.nuernberg.de/documentation-center> (20. II 2020).

Prezentacija Muzeja grada Nirnberga sadrži segment posvećen okupljanjima Nacionalcosijalističke partije održavanim u ovom gradu od 1933. do 1938. godine. Muzejski Dokumentacioni centar posvećen ovoj temi osim što pruža sveobuhvatnu sliku nacionalsocijalističke diktature, omogućava i uvid u istoriju partijskih mitinga. Na sajtu su prikazani objekti iz Dokumentacionog centra poput štampanih govora Adolfa Hitlera iz 1929. godine, ili pres fotografija partije iz 1937. i 1938. godine. Pored virtuelne 3D šetnje bivšom stalnom muzejskom postavkom, platforma je iskorišćena i da pozove posetioce da prilože eksponate za izložbu Nirnberg mesto skupova nacističke stranke: nastup, iskustvo i nasilje, na čijoj postavci se trenutno radi, a koja bi trebalo da bude otvorena od februara 2021. do kraja 2023. godine.

Slobodan Mandić, 20. februar 2021.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2020, str. 102-103.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXXV”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2020, Bеograd, 2021, str. 101-106.

NS-Dokumentationszentrum München

NS-Dokumentationszentrum München

NS-Dokumentationszentrum München
<https://www.ns-dokuzentrum-muenchen.de> (27. I 2020)

Internet prezentacija minhenskog Dokumentacionog centra za istoriju nacionalsocijalizma posetiocima pruža mogućnost da se na nemačkom i engleskom jeziku informišu o raznim aktivnostima te institucije. U uvodnom delu je istaknuto da grad Minhen ima naročitu obavezu negovanja sećanja na nacistički period, sa obzirom na značaj koji je taj grad imao u istoriji nacionalsocijalizma. Sajt sadrži odeljke posvećene stalnoj izložbenoj postavci, centru za učenje, korišnjenju digitalnih medija, raznim obrazovnim aktivnostim i bogatoj izdavačkoj delatnosti.

Slobodan Mandić, 27. januar 2020.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2019, str. 110.

Slobodan
Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXXII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2019, Bеograd, 2020, str. 105-110

Lexikon der Wehrmacht

Lexikon der Wehrmacht

Andreas Altenburger, Lexikon der Wehrmacht
<http://www.lexikon-der-wehrmacht.de> (27. I 2020).

Prezentacija na nemačkom jeziku Leksikon Vermahta je jednostavan, statičan Web sajt, koji ne sadrži pretraživu bazu podataka, već su pojmovi raspoređeni u nekoliko kategorija sa početne HTML stranice. Iako je leksikon urađen bez sofisticiranih tehničkih rešenja, autor sajta je tokom prethodnih pet godina uspeo da na jednom mestu sistematizuje brojne pojmove i informacije, za potrebe obrazovanja, naučnih i vojnoistorijskih istraživanja. Uvodna stranica sadrži i linkove ka gugl pretrazi unutar sajta, stranici sa hronološki zabeleženim novostima, veoma aktivnom forumu, odabranoj bibliografiji, impresumu i kontakt podacima.

Slobodan Mandić, 27. januar 2020.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2019, str. 109.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXXII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2019, Bеograd, 2020, str. 105-110.

Universität Greifswald im Nationalsozialismus

Universität Greifswald im Nationalsozialismus

Universität Greifswald im Nationalsozialismus
<https://ns-zeit.uni-greifswald.de/> (27. I 2020).

Univerzitet u Grajsfaldu, smešten na obali Baltičkog mora, oko 200 kilometara severno od Berlina, baštini tradiciju staru skoro pola milienijuma (osn. 1456) i jedan je od najstarijih univeriziteta u Evropi. Danas u ovom gradu živi preko 50.000 stanovnika, od koji je 12.000 studenata i 5.000 zaposlenih na univerzitetu. Suočavanje sa prošlošću i mračnim periodom nacionalsocijalizma predstavlja izuzetno važnu dimenziju današnje nemačke stvarnosti. U tom pogledu u javnosti je često prisutno pitanje držanja intelektualaca i univerzitetskog osoblja u tom vremenu. Projekat sistematskog istraživanja istorije univerziteta koji je sproveden između 2012-2015. godine postavio je pitanje uloge akademskih elita i mobilizacije nauke za postizanje ciljeva nacionalsocijalizma. Temeljno su pretražene univerzitetske arhive, posebno dosijei osoblja, doktorski i habilitacioni dosijei i dosijei bivše kustoske uprave. Izvršena je i pretraga dokumentacije Federalnog arhiva u Berlinu, Vojnog arhiva u Frajburgu, ali i inostranih arhiva (poput dokumenata o proizvodnji biloškog oružja iz londonskog Nacionalnog arhiva). Obiman arhivski materijal i brojne informacije prezentovani su u okviru tri osnovne kategorije na sajtu projekta: Hronika, Mediateka i Tematske oblasti.

Slobodan Mandić, 27. januar 2020.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2019, str. 108-109.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXXII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2019, Bеograd, 2020, str. 105-110.