Nazi Germany (1933-1945)

Nazi Germany (1933-1945)

German History in Documents and Images (Ed. by Prof. Richard Breitman), Nazi Germany (1933-1945) <http://germanhistorydocs.ghi-dc.org/section.cfm?section_id=13> (27. I 2020).

U sklopu jedne od deset sekcija obimne kolekcije Nemačka istorija u dokumentima i slikama, smešten je i zaseban segmenat tematski opredeljen za nacističku Nemačku, koji uređuje Ričard Breitman, profesor istorije sa američkog Univeriteta Harvard. Kao i druge sekcije, i ova se sastoji od četiri odeljka: uvodnog dela sa ključnim događajima iz nemačke društvene, političke i kulturne istorije tog perioda; odobranih dokumenata (na nemačkom i engleskom jeziku); slikovnog materijala i odgovarajućih mapa. Sav dostupan materijal je pretraživ prema ključnim rečima, temi, autoru i dodatnim opcijama napredne pretrage. Urednici ističu i to da je mnoštvo dostupnih dokumenata u okviru projekta inače teško bilo locirati u štampanim publikacijama, naročito izvan Nemačke. Širu upotrebu uvrštenog materijala olakšava i to što su svi dokumenti izvorno nastali na nemačkom jeziku propraćeni i prevodom na savremeni engleski jezik. Ovde treba istaći da iako je kompletan sadržaj sajta bilingvalan, originalni dokumenti na nemačkom jeziku su zapravo samo priređeni, odnosno da sajt ne sadrži skenirane digitalne kopije originala.

Slobodan Mandić, 27. januar 2020.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2019, str. 107-108.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXXII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2019, Bеograd, 2020, str. 105-110.

Российско-германский проект по оцифровке германских документов в архивах Росс. Федерации

Российско-германский проект по оцифровке германских документов в архивах Российской Федерации

Маттиас Уль, Сергей Кудряшов, Евгений Бастрон, 2017, Российско-германский проект по оцифровке германских документов в архивах Российской Федерации <http://germandocsinrussia.org/> (26. II 2019).

Jedna od posledica savezničke pobede u Drugom svetskom ratu bila je i to što su se dokumenta nacističkog režima zatekla na teritoriji više zemalja, uključujući i Rusiju. Najveće zbirke takvih dokumenata na teritoriji Rusije čuvaju se u Federalnom arhivu Ruske Federacije (GARF, RGASPI i RGVA), kao i u Centralnom arhivu Ministarstva odbrane Ruske Federacije (CAMO). Projekat digitalizacije nemačkih dokumenata pohranjenih u ruskim arhivima pokrenut je 2011. godine na inicijativu predsedničke administracije Ruske federacije, a zajednički ga realizuje više institucija: Federalna arhivska agencija, Ministarstvo odbrane, Rusko istorijsko društvo, Nemački istorijski institut u Moskvi. Digitalizovana arhivska građa jednostavno je podeljena u tri sekcije: dokumenta Drugog svetskog rata, Prvog svetskog rata i građa specijalnih nemačkih službi (tim redosledom). Kvalitetna pretraga prezentovanog materijala je moguća zahvaljujući dobro strukturiranim metapodacima. U sekciji Ukazateli/ Verzeichnis moguće je vršiti detaljnu pretragu, a tu je vidljivo i koje vrste metapodataka su prisutne u zbirci, kao i broj dokumenata sa tim opisima. Dokumenta su zaštićena digitalnim tekstualnim žigom od neovlašćene upotrebe, što u pojedinim slučajevima može otežati čitanje teksta. Kompletan sadržaj prezentacije je dostupan na nemačkom i ruskom jeziku. 

Slobodan Mandić, 26. februar 2019.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2018, str. 119-120.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXX”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2018, Bеograd, 2019, str. 119-123.

Bandenkampf in Jugoslawien 1941-1945

Bandenkampf in Jugoslawien 1941-1945

Ivan Ž, Bandenkampf in Jugoslawien 1941-1945, 25. avgust 2015, <http://bandenkampf.blogspot.rs> (20. X 2016).

Autor sajta Bandenkampf (Borba protiv bandi) iskoristio je mogućnosti objavljivanja digitalnog sadržaja u formi bloga da na jednom mestu predstavi materijal koji je prikupljen s raznih strana na temu specijalnih nemačkih jedinica koje su operisale na prostoru bivše Jugoslavije u periodu 1941-1945. godine. U kratkom uvodnom tekstu autor je objasnio da je kao naslov iskoristio nemački termin za borbu protiv gerilaca u okupiranoj Evropi, kao i da su sve priložene informacije temeljno proveravane upoređivanjem raspoloživih dokumenata svih zaraćenih strana. Na početnoj stranici nalaze se ilinkovi ka veoma pedantno sređenom tematsko-imenskom registaru i spisku korišćenih izvora i literature (arhivi, knjige, časopisi, pisma autoru, porodične zbirke, zvučni zapisi, internet stranice). Svaki od oko dve stotine do sada objavljenih članaka (u hronološki obrnutom nizu) sastoji se od naslova, fotografije s opisom i naznačenim izvorom, kratkog teksta na engleskom i srpskom jeziku. Prikupljeni materijal prezentovan je na pregledan, lucidan i široj publici zanimljiv način.

Slobodan Mandić, 20. oktobar 2016.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2016, str. 129-130.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2016, Bеograd, 2016, str. 127-130.

Forced Labor 1939 – 1945. Memory and History

Forced Labor 1939 – 1945. Memory and History

Freie Universität Berlin, Forced Labor 1939 – 1945. Memory and History<http://www.zwangsarbeit-archiv.de> (11. X 2016).

Projekat Prinudni rad 1939-1945. Sećanje i istorija pokrenut je u znak sećanja na preko 20 miliona ljudi koji su bili prisiljeni na rad u nacionalsocijalističkoj Nemačkoj. Središni deo prezentacije čini digitalni audio-vizuelni arhiv koji sadrži intervjue sa preko 600 bivših prinudnih radnika iz 26 zemalja. Intervjui su zabeleženi tokom 2005. i 2006. godine, a za kompletan korisnički pristup ovoj kolekciji neophodna je registracija. Nakon toga se može vršiti pretraga i mogu se koristiti zvučni i video zapisi, koji su propraćeni transkriptima,prevodima na nemački jezik, fotografijama i drugim materijalima. Prezentacija sadrži i niz drugih korisnih sadržaja kao što su detaljne informacije o nastanku i digitalizaciji kolekcije intervjua sa svim tehničkim aspektima, izabrane biografije ispitanika, interaktivna mapa, vremenska linija, uputstvo za korišćenje materijala u obrazovne svrhe, informacije o izložbama, projektnim aktivnostima i dr. Projekat je nastao kao rezultat saradnje između Fondacije ”Sećanje, odgovornosti budućnost”, Slobodnog univerziteta Berlin i Nemačkog istorijskog muzeja.

Slobodan Mandić, 11. oktobar 2016.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2016, str. 128-129.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2016, Bеograd, 2016, str. 127-130.

Archivportal-D

Archivportal-D

Archivportal-D,<https://www.archivportal-d.de> (18. IV 2015).

Nеmački arhivski portal zvanično jе puštеn u rad na Nеmačkoj arhivskoj konfеrеnciji, održanoj u Magdеburgu izmеđu 24. i 27. sеptеmbra 2014. godinе, sa nazivom Novi načini pristupa arhivima – korisnici, korišćеnjе i upotrеbljivost. Portal suštinski prеdstavlja programsku platformu koja korisnicima omogućava bеsplatnu i dеtaljnu prеtragu nеmačkih arhiva radi еfikasnijеg planiranja istraživanja i posеtе arhivima. U ogromnu bazu uvrštеno jе višе od pеt miliona jеdinica opisa iz oko 25 nеmačkih arhiva, a dodatno sе mogu prеglеdati osnovnе informacijе za još 400 institucija kojе posеduju arhivsku građu. Porеd dеtaljnog opisa svakog dokumеnta, u vеlikom broju slučajеva omogućеn jе i digitalni prikaz. Naprеdna prеtraga bazе možе sе obavljati putеm različitih kritеrijuma i vеoma lako dobiti dеtaljnе informacijе o značajnoj arhivskoj građi. Važno jе istaći i to da jе cеlokupan tеhnički procеs ubacivanja podataka u bazu izvršеn prеko Nеmačkе digitalnе bibliotеkе (Deutsche Digitale Bibliothek), uz mogućnost povеzivanja informacija o objеktima iz arhiva sa građom koja sе čuva u drugim institucijama kulturе, poput bibliotеka i muzеja.

Slobodan Mandić, 18. april 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2013, str. 167.

Slobodan Mandić Prikazi sajtova (Web adrеsar) XVIII, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 3, 2013, Bеograd, 2015, str. 165-169.

Portal zu Bibliotheken, Archiven, Museen

Portal zu Bibliotheken, Archiven, Museen (BAMPortal)

Portal zu Bibliotheken, Archiven, Museen (BAMPortal), <http://www.bam-portal.de> (28. III 2013).

Uviđajući prednosti zajedničkog nastupa kroz intersektornu saradnju i prezentaciju nacionalne kulturne baštine, mnogi muzeji, biblioteke i arhivi u svetu krenuli su putem kreiranja zajedničkih internet portala koji će na jednom mestu sabrati i učiniti dostupnim baze podataka i digitilizovane kolekcije različitih insitucija. Glavni razlog ovome treba tražiti u potrebama i navikama korisnika, kojima je manje bitno u kojoj instituciji se određeni izvori i eksponati čuvaju, već im je na prvom mestu kako da na što kraći i jednostavniji način dođu do željenih informacija. BAM je internet portal koji korisnicima pruža mogućnost istovremene pretrage digitalnih kataloga, pomoćnih sredstava i inventara nemačkih biblioteka, arhiva i muzeja. Rezultati pretraživanja su povezani sa originalnim katalozima gde korisnici mogu dobiti više informacija i digitalne dokumente ukoliko im je omogućen pristup. Elektronsku bazu BAM-a trenutno čine katalozi dve velike nemačke bibliotečke mreže, informativna sredstva Nemačkog saveznog arhiva i Državnog arhiva Baden-Virtemberg, inventari i baze podataka nekoliko desetina muzejskih i drugih kulturnih institucija koje se bave čuvanjem i zaštitom kulturnog nasleđa.

Slobodan Mandić, 28. mart 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2012, str. 111-112.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XV”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2012, Bеograd, 2013, str. 109-113.

Historisches Lexikon Bayerns

Historisches Lexikon Bayerns

Historisches Lexikon Bayerns, <www.historisches-lexikon-bayerns.de> (18. I 2013).

Nastao ka rezultat regionalne saradnje nekoliko državnih institucija, Istorijski leksikon Bavarske predstavlja naučnu onlajn enciklopediju bavarske istorije. Jednostavan dizajn sajta omogućava posetiocu veoma lako i brzo snalaženje. Osnovni meni sadrži svega par sekcija: nedavno objavljeni članci, abecedni indeks svih odrednica sa njihovim sadržajem, polje za unos podataka i rad na člancima za registorvane autore, impresum, uslove korišćenja prezentovanog materijala. Naročito treba istaći obogaćenost članaka velikim brojem arhivskih dokumenata, ilustracija, fotografija, audio snimaka, kao i hiperlinkovanu strukturu teksta, što ovom leksikonu daje posebnu vrednost, a što ga značajno odvaja od izdanja ovoga tipa na koje smo navikli u prethodnom periodu, pre masovnog ulaska računara u upotrebu.

Slobodan Mandić, 18. januar 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2012, str. 111-112.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XIV”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2012, Bеograd, 2012, str. 109-114..

German periodicals from Central and Eastern Europe

Südost-Institut: German periodicals from Central and Eastern Europe. The virtual merger of dispersed stocks

DiFMOE: Digitales Forum Mittel- und Osteuropa

Südost-Institut: German periodicals from Central and Eastern Europe. The virtual merger of dispersed stocks <http://www.suedost-institut.de/en/projects/german-periodicals.htm> (16. XI 2011).

DiFMOE: Digitales Forum Mittel- und Osteuropa, Periodika, <http://www.difmoe.eu/archiv/periodika?content=Periodika> (16. XI 2011).

Projekat Nemačka periodika iz centralne i jugoistočne Evrope pokrenut je u saradnji Instituta za studije jugoistočne Evrope u Regensburgu i Digitalnog foruma za srednju i istočnu Evropu sa sedištem u Minhenu sa namerom da se digitalizuju značajnije i manje značajne novine i popularni kalendari koji su izlazili tokom XIX i početkom XX veka na nemačkom jeziku u jugoistočnoj Evropi. Osnovni cilj Projekta je da se digitalizovanom materijalu omogući slobodni pristup putem interneta, čime bi se olakšala i podsticala naučna istraživanja, ali i širi interes javnosti za istoriju i kulturu nemačke nacionalne manjine, kao i naroda koji su živeli u njihovom susedstvu u jugoistočnoj Evropi. Na Web sajtu Instituta u Regensburgu moguće je pronaći detaljnije informacije na engleskom i nemačkom jeziku o Projektu, kao i spisak do sada digitalizovanih novina i kalendara, dok je sam pristup digitalizovanom materijalu omogućen na sajtu Foruma u rubrici Periodika. Za očekivati je da će količina materijala u ovoj bazi vremenom rasti, kao i da će privući značajnu pažnju istoričara kao još jedna veoma korisna lokacija sa dostupnim izvornim materijalom do koga je po nekada veoma teško doći u bibliotekama i arhivima.

Slobodan Mandić, 16. novembar 2011.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2011, str. 119.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XI”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2011, Bеograd, 2011, str. 115-121.

Deutsche Kinemathek – Museum für Film und Fernsehen

Deutsche Kinemathek – Museum für Film und Fernsehen

Deutsche Kinemathek – Museum für Film und Fernsehen,<http://www.deutsche-kinemathek.de/> (13. XII 2010).

Sajt Nemačke kinoteke – muzeja za film i televiziju sasvim je prikladan prezentacijama ovakvih institucija na „svetskoj mreži”. Tu se mogu naći brojne informacije od značaja za publiku i rad Kinoteke. Dvojezična prezentacija, na nemačkom i engleskom jeziku, lepo je dizajnirana i pregledno organizovana. Glavni meni postavljen je horizontalno u gornjem delu ekrana, u padajućoj formi, sa dodatnim odeljcima za svaku celinu. Pored osnovnih informacija o Kinoteci-muzeju, sajt sadrži i odeljak o izložbama: stalnoj filmskoj, kao i televizijskoj postavci, proteklim, sadašnjim i planiranim izložbama. U odeljku pod nazivom Arhiv nalaze se informacije o filmskom, foto, arhivu istorijske filmske opreme, arhivu kostima, berlinskoj kolekciji Marlene Ditrih, arhiv ličnih zaostavština, postera, scenarija i audio dokumenata, specijalnih efekata, tekstila i arhiv 3D objekata. Sajt još nudi informacije o filmskoj distribuciji, publikacijama, retrospektivama (za 2011. god,  retrospektiva 61. Berlinskog filmskog festivala biće posvećena Ingmaru Bergmanu), biblioteci  (sa mogućnošću preuzimanja kataloga u .pdf formatu). Press strane sadrže informacije o događajima i fotografije sa izložbi i ostalih dešavanja. Iako neopterećen količinom materijala i multimedijalnim sadržajima, Internet prezentacija Nemečke kinoteke pruža sve relevantne informacije svakome zainteresovanom za rad i aktivnosti ove ustanove.

Slobodan Mandić, 13. decembar 2010.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2010, str. 121.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) VIII. Film”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2010, Bеograd, 2011, str. 115-123.

Die Ära Helmut Kohl 1982-1998

Die Ära Helmut Kohl 1982-1998

Konrad Adenauer Stiftung, Die Ära Helmut Kohl 1982-1998, <http://www.helmut-kohl.de/> (02. IX 2009).

Epoha Helmuta Kola, nemačkog kancelara od 1982. do 1998. godine, i lidera Hrišćanske demokratske unije (CDU)  od 1973. do 1998. godine, obeležila je značajan period u istoriji Evrope, Zapadne Nemačke i od 1990. ponovo ujedinjene nemačke države. Internet prezentacija nemačke političke Fondacije Konrad Adenauer posvećena je ličnosti i istorijskoj ulozi i značaju ovog državnika i političara. Sajt se sastoji od nekoliko sekcija: kraći prikaz životne i radne biografije sa malom galerijom fotografija, deo posvećen značajnim političkim događajima, veoma detaljnu hronologiju događaja od 1982. do 1998. godine, transkripte dokumenata i iscrpnu bibliografiju od 29 stranica u PDF formatu, izrađenu marta 2008. godine. Ova Internet prezentacija privući će pažnju svih onih koji se zanimaju za savremenu istoriju Evrope i ulogu značajnih istorijskih ličnosti u njoj.

Slobodan Mandić, 2. oktobar 2009.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2009, str. 111.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) VII”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2009, Bеograd, 2009, str. 107-111.