NBS – Veliki rat

Narodna biblioteka Srbije, Veliki rat

Народна библиотека Србије, Велики рат, <http://velikirat.nb.rs> (30. IV 2013).

Sajt Veliki rat Narodne biblioteke Srbije, pušten u pogon i predstavljen javnosti 28. februara 2013. godine, povodom dana NBS i Nacionalnog dana knjige, predstavlja digitalnu biblioteku nastalu kao deo projekta Europeana kolekcije 1914-1918. Središnji deo prezentacije čini odeljak Kolekcije koji sadrži veoma bogat i raznovrsan materijal o učešću Srbije i srpskog naroda u Prvom svetskom ratu. Dostupna građa je razvrstana u nekoliko kategorija (Knjige, Periodika, Rukopisna građa, Plakati, Slike, Kartografska građa, Razno), a prema rečima autora teksta na sajtu, cilj je da se korisnicima omogući istraživanje i korišćenje digitalizovanih kolekcija kako iz NBS tako i drugih institucija koje čuvaju srodnu građu. Struktura podataka za svaku od unetih jedinica u kolekciji sastoji se iz nekoliko polja, koja variraju u zavisnosti od vrste izvora, a verovatno i od prethodno raspoloživih (analognih) podataka (na primer, predmetna odrednica nije svugde uneta).

Zbog izuzetnog značaja, činjenice da su ovakve kolekcije izuzetno retke kod nas, kao i vrednosti već do sada urađenog, trebalo bi ukazati i na nekoliko uočenih (tehničkih) propusta. Test polja za pretragu nije dao zadovoljavajuće rezultate u gornjem okviru, već je potrebno upotrebiti opciju za naprednu pretragu. Takođe, iako je omogućen zaista lep pregled dostupne građe, (dokumenta su u zadovoljavajućoj rezoluciji, i sa solidnim pregledačem galerija), korisnici su na žalost uskraćeni za slovnu pretragu, a ni dostupna pretraga po tagovima trenutno ne funkcioniše. Iako na sajtu postoji posebna sekcija naslovljena Za učenje, u njoj su samo naznačeni ciljevi i značaj dostupnih izvora onima „koji istoriju uče, kao đaci ili studenti, koji je predaju u školama i onima kojima je proučavanje i istraživanje ovog razdoblja hobi”. Možda bi se posebnost ove sekcije mogla unaprediti primerima njihove upotrebe u obrazovne svrhe. Pohvalno je što su korisnicima dati opšti uslovi korišćenja dosutpne digitalizovane građe, ali je neoubičajeno da nigde nisu navedena imena lica koja su zaslužna za realizovanje projekta (zamislimo štampane zbornike sa ovolikom količinom građe bez potpisanih imena).

Slobodan Mandić, 30. april 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2012, str. 150.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XVI,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2012, Bеograd, 2013, str. 147-151.

Arhiv fotografije

Arhiv fotografije
*Wayback Machine (MAY 21 2013)

Arhiv fotografije, 2012, <http://www.arhivfotografije.com> (30. IV 2013).

Digitalizacija fotografske građe i stvaranje jedinstvene, javne baze podataka,  predstavlja osnovnu aktivnost udruženja Arhiv fotografije, osnovanog sa ciljem promocije fotografije kao kulturnog nasleđa. Internet prezentacija Arhiva pretstavlja osnovni vid informisanja javnosti o radu organizacije u čijim aktivnostima učestvuju i druge ustanove i organizacije kulture, privatni kolekcionari, i drugi stručnjaci za fotografiju. Pored veb sajta i elektronske baze fotografija, Arhiv svoju delatnost promoviše i drugim aktivnostima poput istraživanja fotografije iz perspektive istorije i teorije fotografije, kulturologije, humanističkih nauka, kao i edukacijom šire publike i promocije fotografije kao kulturnog i intelektualnog nasleđa, izložbama, seminarima, štampanim materijalom i sl. Početna stranica sajta Arhiva izuzetno je dobro koncipirana. Središnje mesto zauzimaju polja za naprednu pretragu baze digitalnog foto arhiva, a pretragu je moguće vršiti prema autoru fotografije, mestu nastanka, veku i rasponu godina, državi, tehnici i ključnoj reči. Ispod polja za pretragu smešteni su linkovi sa uvodnicima za rubrike koje sadrže vesti, tekstove iz istorije fotografije i poziv na saradnju. Ono što bi u vezi ove prezentacije naročito trebalo istaći je nepogrešiv utisak da je sajt kreiran od strane lica istinski zainteresovanih za čuvanje fotografskog kulturnog blaga, ali i to da je ovo jedan od retkih primera kod nas da su sadržaji na internetu koji posetiocima nude mogućnost uživanja u fotografijama kao svedočanstvima proteklih vremena izuzetno dobro organizovani i pregledno dati.

Slobodan Mandić, 30. april 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2012, str. 149.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XVI,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2012, Bеograd, 2013, str. 147-151.

Jevrejski logor na Beogradskom sajmištu. Istorija i sećanje

Jevrejski logor na Beogradskom sajmištu. Istorija i sećanje

Jovan Byford, Jevrejski logor na Beogradskom sajmištu. Istorija i sećanje, <http://www.open.ac.uk/socialsciences/semlin/index.php> (30. IV 2013).

Web sajt Jevrejski logor na Beogradskom sajmištu autora Jovana Bajforda fokusiran je na posleratnu memorializaciju Starog sajmišta, jednog od prvih koncetracionih logora u Evropi, namenski izgrađenog za internaciju Jevreja. Autor objašnjava da je sajt nastao u sklopu istraživačkog projekta koji pokušava da rasvetli razloge marginalizacije Sajmišta u decenijama iza Drugog svetskog rata i to kroz analizu predstava o ovom logoru u jugoslovenskoj/srpskoj istoriografiji, u medijima i na komemorativnim ceremonijama posvećenim njegovim žrtvama. Sajt se sastoji od nekoliko sekcija: Holokaust u okupiranoj Srbiji; Istorija logora Sajmište (ovde se mogu pogledati filmski snimci Beogradskog sajmišta iz 1937. i 1938. godine koji se čuvaju u Jugoslovenskoj kinoteci); Sećanje na Sajmište posle Drugog svetskog rata (sa podsekcijama Sajmište posle 1945 – hronologija i Sajmište danas); Život u Jevrejskom logoru na Sajmištu: Pisma Hilde Dajč (koja su u engleskoj verziji sajta prvi put dostupne na engleskom jeziku); Mesta Holokausta u Beogradu (ova sekcija sajta je u izradi, a autor nagoveštava da će se tu nalaziti virtuelni vodič kroz glavne lokalitete vezane za istoriju Holokausta u Beogradu); Odabrana bibliografija (o Jevrejskom logoru na Starom sajmištui o Holokaustu u Srbiji). Jednostavan i pregledan sajt koristiće svima koji se zanimaju za istoriju Holokausta i za disciplinu istraživanja istorije sećanja.

Slobodan Mandić, 30. april 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2012, str. 148-149.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XVI,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2012, Bеograd, 2013, str. 147-151.

Poseta Starom Sajmištu

Poseta Starom Sajmištu – starosajmiste.info

Rena Rädle (ur), Poseta Starom Sajmištu – starosajmiste.info, <http://www.starosajmiste.info> (30. IV 2013).

Prezentacija Poseta Starom sajmištu svim zainteresovanim posetiocima nudi veliki broj sadržaja vezanih za istoriju i sadašnjost mesta gde je Gestapo 1941. godine formirao koncetracioni logor. Na početnoj stranici nalazi se mapa na kojoj su predstavljene lokacije na prostoru nekadašnjeg sajma i gde je kroz multimedijalne sadržaje omogućeno upoznavanje sa topografijom ličnih priča o Starom sajmištu, a posetioci sajta se mogu informisati i o aktuelnim razgovorima vezanim za sadašnjost i budućnost jednog od glavnih mesta Holokausta u okupiranoj Srbiji za vreme Drugog svetskog rata. Osim multimedijalne mape web sajt u drugim sekcijama sadrži još dosta drugih informacija i materijala. Pored impresuma i dotatnih detalja o projektu na osnovu koga je sajt nastao, tu je moguće saznati još dosta o istoriji logora na Sajmištu kroz ponuđene tekstove, transkript i audio zapis predavanja Dr Milana Koljanina, hronologiju događaja, prezentaciju arhivskih dokumenata, odabranu „Bibliografiju o logoru Sajmište i o progonu Jevreja i Roma u Jugoslaviji”, intervjue ličnosti koje u javnosti aktuelizuju pitanje istorije i odnosa prema sećanju na mesta stradanja i zločina u Drugom svetskom ratu. Takođe, tu je i adresar preporučenih institucija i web stranica za dalje istraživanje, zatim pregled aktivnosti i javnih događaja pokrenutih u svrhu debate i prakse sećanja na fašističke zločine, a te aktivnosti su dokumentovani video, audio zapisima i transkriptima u odeljku Multimedijalna dokumentacija. Treba pomenuti i link ka blogu Foruma za primenjenu istoriju u okviru koga je smeštena i arhiva bloga projekta Poseta Starom sajmištu. Od značaja je i to da sajt ima verzije na engleskom i nemačkom jeziku, kao i mapu sajta radi lakšeg snalaženja.

Slobodan Mandić, 30. april 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2012, str. 147-148.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XVI,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2012, Bеograd, 2013, str. 147-151.

Museums, Libraries and Archives Council – Cornucopia

Museums, Libraries and Archives Council, Cornucopia
*Wayback Machine (APR 08 2013)

Museums, Libraries and Archives Council, Cornucopia <http://www.cornucopia.org.uk> (28. III 2013).

Vlade mnogih država odlučile se da koordiniraju bližu saradnju biblioteka, arhiva i muzeja formiranjem stalnih državnih tela koja će se starati o tome. Britanski Savet za muzeje, biblioteke i arhive (MLA) je formiran 2000. godine u svrhu iskorištavanja i unapređivanja saradnje između ovih ustanova, a njegova funkcija je savatedavnog karaktera u odnosu na vladu radi određivanja i sproveđenja politike i prioriteta u ovom sektoru. Kao jedan od rezultata rada Saveta nastao je i internet portal Kornukopia (Cornucopia) koji predstavlja onlajn pretraživu bazu podataka o informacijama za preko 6.000 kolekcija iz blizu 2.000 britanskih muzeja galerija, arhiva i biblioteka. Kornukopiu je moguće pretraživati na tri načina: kroz kategorije (vreme, mesto, ljudi, predmet, kultura), unošenjem pojma za pretragu i pomoću napredne opcije koja omogućava pronalaženje kolekcija u blizini korisnika.

Slobodan Mandić, 28. mart 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2012, str. 112.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XV”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2012, Bеograd, 2013, str. 109-113.

Portal zu Bibliotheken, Archiven, Museen

Portal zu Bibliotheken, Archiven, Museen (BAMPortal)

Portal zu Bibliotheken, Archiven, Museen (BAMPortal), <http://www.bam-portal.de> (28. III 2013).

Uviđajući prednosti zajedničkog nastupa kroz intersektornu saradnju i prezentaciju nacionalne kulturne baštine, mnogi muzeji, biblioteke i arhivi u svetu krenuli su putem kreiranja zajedničkih internet portala koji će na jednom mestu sabrati i učiniti dostupnim baze podataka i digitilizovane kolekcije različitih insitucija. Glavni razlog ovome treba tražiti u potrebama i navikama korisnika, kojima je manje bitno u kojoj instituciji se određeni izvori i eksponati čuvaju, već im je na prvom mestu kako da na što kraći i jednostavniji način dođu do željenih informacija. BAM je internet portal koji korisnicima pruža mogućnost istovremene pretrage digitalnih kataloga, pomoćnih sredstava i inventara nemačkih biblioteka, arhiva i muzeja. Rezultati pretraživanja su povezani sa originalnim katalozima gde korisnici mogu dobiti više informacija i digitalne dokumente ukoliko im je omogućen pristup. Elektronsku bazu BAM-a trenutno čine katalozi dve velike nemačke bibliotečke mreže, informativna sredstva Nemačkog saveznog arhiva i Državnog arhiva Baden-Virtemberg, inventari i baze podataka nekoliko desetina muzejskih i drugih kulturnih institucija koje se bave čuvanjem i zaštitom kulturnog nasleđa.

Slobodan Mandić, 28. mart 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2012, str. 111-112.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XV”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2012, Bеograd, 2013, str. 109-113.

European Digital Science & Technology Museum

Inventing Europe – European Digital Science & Technology Museum

Eindhoven University of Technology, Inventing Europe, <http://www.inventingeurope.eu> (18. III 2013).

Na koji način su mašine uticale na svakodnevni život ljudi, kako su nove saobraćajne mreže menjale dinamiku moderne Evrope, kako se razvijala kompjuterska industrija iza Gvozdene zavese, ili kako su nova sredstva komunikacije i novi mediji određivale pojmove udaljenosti kroz istoriju, samo su neka od pitanja na čije odgovore autori projekta Pronalaženje Evrope (Inventing Europe) pokušavaju da odgonetnu istražujući i preispitujući kolektivno evropsko kulturno nasleđe. Sajt je koncipiran na bazi nekoliko virtuelnih šetnji kroz šest tematskih izložbenih celina koje objašnjavaju i ilustruju evropsku istoriju kroz prizmu tehnološkog razvoja, a teme su birane na temelju najavljene serije knjiga Making Europe: Technology and Transformations 1850-2000. Autori sajta posebno ističu činjenicu da na ovaj način prezentovani materijal putem virtuelnih izložbi omogućava korisnicma uspostavljanje veza unutar i između rastućih onlajn kolekcija muzeja, arhiva i biblioteka.

Slobodan Mandić, 18. mart 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2012, str. 110-111.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XV”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2012, Bеograd, 2013, str. 109-113.

Российский государственный архив научно-технической документации

Российский государственный архив научно-технической документации

Российский государственный архив научно-технической документации, <http://rgantd.ru> (18. III 2013).

Internet prezentacija Ruskog državnog arhiva naučno-tehničke dokumentacije (osn. 1974. god) sadržajem i strukturom posetiocima nudi sve ono što sajt ustanove ovog tipa treba da pruži: aktuelne vesti, opšte informacije o Arhivu (istorijat, struktura, pravna akta, kontaktne informacije, uputstvo za dolazak), vodič kroz fondove, informacije o deklasifikovanim dokumentima, publikovanju arhivske građe, virtuelne izložbe arhivskih dokumenata, informativna sredstva, automatizaciju arhivskih tehnologija (pretraživi katalozi foto-dokumenata i filmskog materijala), informacije o poslovima na mikrofilmovanju i restauraciji arhivske građe i dr. Svakako najinteresantniji odeljak sajta predstavlja segment sa preko dvadeset virtuelnih izložbi gde su prezentovani dokumenti i iz drugih ruskih arhivskih ustanova.

Slobodan Mandić, 18. mart 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2012, str. 110.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XV”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2012, Bеograd, 2013, str. 109-113.

Digital Archive International History Declassified

Digital Archive International History Declassified

Тhe Woodrow Wilson International Center for Scholars, Digital Archive International History Declassified, <http://digitalarchive.wilsoncenter.org> (30. III 2013).

Digitalni arhiv Međunarodnog centra Vudro Vilson kreiran je sa namerom da studentima, istraživačima i specijalistima za međunarodne odnose i noviju diplomatsku istoriju omogući pristup dokumentima vlada i organizacija širom sveta, a sa kojih je skinuta oznaka tajnosti. Nedavno deklasifikovana arhivska građa većinom je prezentovana u prevodu na engleski jezik i sadrži diplomatske telegrame, poverljivu korespodenciju, zapisnike i drugo. Najstariji dostupan dokument je izveštaj o hapšenju Imre Nađa od strane NKVD-a iz 1938. godine, a pored hronološke pretrage, snalaženje u digitalnoj zbirci je omogućeno i izborom geografske lokacije. Uz to su sva dokumenta organizovana i u sedamdeset posebnih kolekcija (npr. Poljska i mađarska kriza 1956, Berlinski zid, Kineska spoljna politika, Ekonomija hladnog rata, Kubanska spoljna politika, Nuklearna istorija Indije, Međukorejski odnosi, Pokret nesvrstanih…), gde je kod svake naznačena količina dokumenata koju kolekcija sadrži. Napredna pretraga je omogućena tzv. pretraživačkim filterom u nekoliko kategorija (datum, predmet, lokacija, jezik, autor, kolekcija, tema, izdavač, arhivska ustanova). Poseban dodatak sadržanim kolekcijama dokumenata predstavljaju četiri predmetna vodiča sa uvodnim esejima, lentama vremena, nastavnim materijalima.

Slobodan Mandić, 30. mart 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2012, str. 109.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XV”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2012, Bеograd, 2013, str. 109-113.

Istarske novine online

Istarske novine online (INO) – Prva istarska virtualna knjižnica

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Sveučilišna knjižnica u Puli, Istarske novine online (INO) – Prva istarska virtualna knjižnica, 2007, <http://www.ino.com.hr> (18. I 2013).

Nastala kao rezultat projekta pokrenutog od strane Sveučilišne knjižnice u Puli 2005. godine, Prva istarska virtuelna biblioteka posetiocima sajta omogućava mrežni pristup digitalizovanoj kolekciji starih novina koje su izlazile u Istri u drugoj polovini XIX i u prvoj polovini XX veka. Pretraživa baza digitalne zbirke sadrži 35.250 stranica starih novina objavljenih u Istri na hrvatskom, italijanskom i nemačkom jeziku, a u planu je uključivanje i istarskih novina na slovenačkom jeziku. Odeljak Pregledavanje sadrži popis naslova novina, sa rasponom godina izlaženja (gde je za svaki pojedinačni naslov omogućen ulazak klikom i dobijanje više informacija o samom listu), uputstvo za korišćenje, i polja za unos gde je omogućena kombinacija pretrage podataka prema ključnoj reči, naslovu izdanja, godini i broju. Ova prezentacija je odličan primer kvalitetnog predstavljanja nacionalne kulturne baštine, uključujući i baštinu drugih naroda, a kolekcija će sadržajno sigurno biti interesantna i širem krugu korisnika (npr. informacije iz perioda jugoslovenske države, ili iz vremena Prvog svetskog rata). Pored izuzetno jednostavnog i svedenog menija za upotrebu digitalizovane kolekcije starih novina, treba pohvaliti i pregledno izložene informacije u rubrici O projektu, gde se posetioci sajta, između ostaloga, mogu informisati i o razlozima pokretanja projekta digitalizacije, ciljevima, kako je tekao sam tok postupka digitalizacije i predstavljanja na internetu, ili zašto su stare novine prethodno mikrofilmovane.

Slobodan Mandić, 18. januar 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2012, str. 112-113.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XIV”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2012, Bеograd, 2012, str. 109-114.