SISTORY – Zgodovina Slovenije

Inštitut za novejšo zgodovino, SISTORY – Zgodovina Slovenije

Inštitut za novejšo zgodovino, SISTORY – Zgodovina Slovenije, <http://www.sistory.si/index.php> (05. XII 2010).

Portal slovenačke istoriografije Sistory, ponikao kao ideja iz kruga stručnjaka na Institutu za savremenu istoriju u Ljubljani (Žarko Lazarević, Igor Zemljič, Jera Vodušek Starič, Nina Vodopivec, Mojca Šorn), od 2008. godine redovno dopunjava onlajn bogatu bazu digitalizovanih istorijskih izvora, naučnih rezultata, i ostalih podataka relevantih za slovenačku istoriju. Takođe, jedna od početnih namera je i da se izgradi platforma za međunarodni i interdisciplinarni dijalog koji će omogućiti veze na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou u sferi istraživanja i obrazovanja. Portal je koncipiran na način koji sasvim odgovara potrebama prezentacije ovoga tipa: dvojezična prezentacija, na slovenačkom i engleskom jeziku, krajnje jednostavnog dizajna koji ne odvlači pažnju posetioca sa onoga što je ovde glavno, a to je sadržaj. Sav materijal je pregledno organizovan i podeljen u nekoliko sekcija, vidno naznačenih u gornjem, horizontalnom meniju: Izvori; Literatura; Biografija; Istorija u školama; Istorijski citatni indeks; Linkovi i Forum. Odeljci posvećeni izvorima i literaturi već sada sadrže obilje korisnog materijala za istraživače, kako lokalne i nacionalne, tako i istorije Jugoslavije i Evrope. Napomenimo samo Statističke godišnjake Kraljevine Jugoslavije, štampane u Beogradu od 1929-1940. godine. Biografski deo sadrži odlično urađen elektronski Slovenački biografski leksikon (1925-1991) i Primorski slovenački biografski leksikon. Kako sadržajem, preglednošću materijala, tako i koncepcijom, Sistory ne samo da predstavlja značajan istoriografski domet, već istovremeno i putokaz na koji način osmisliti kvalitetan istoriografski portal.

Slobodan Mandić, 3. decembar 2010.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2010, str. 123.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) X”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2010, Bеograd, 2011, str. 123-127.

African Activist Archive

African Activist Archive

African Activist Archive, <http://africanactivist.msu.edu/> (02. XI 2010).

African Activist Archive Project je posvećen čuvanju dokumenata i sećanja na aktivizam u Sjedinjenim Državama koji je podržavao borbu afričkih naroda protiv kolonijalizma, aparthejda i socijalne nepravde od pedesetih do devedesetih godina XX veka. U okviru Projekta sakuplja se onlajn arhiva istorijskih izvora: pamfleti, bilteni, brošure, bedževi, posteri, majice, audio i video zapisi, lična sećanja i intervjui sa aktivistima, direktorijumi arhivskih ustanova i specijalne zbirke biblioteka i istorijskih društava od značaja za buduća istraživanja. Sajt Projekta je jednostavno podeljen u par osnovnih sekcija. Početna stranica sadrži kratak uvodni tekst o samom projektu, a sa desne strane vizuelno su predstavljeni linkovi ka medijskoj galeriji: posteri, bedževi, dokumenta, fotografije, audio, video i majice. Osnovni meni se nalazi u horizontalnoj ravni u vrhu stranice i sadrži: link za povratak na početnu stranicu, Galeriju (indeksirane sve jedinice prema vrsti medija i količini), Pregled (Browse), koji, osim indeksirane galerije prema vrsti medija, daje i linkovani spisak afričkih izvora poređan abecednim redom prema imenu države, ali i spisak američkih organizacija sa materijalom koji je od svake ustupljen za potrebe sajta. Osim toga, osnovni meni sadrži i veoma dobro kreiranu mašinu za naprednu pretragu, zatim web adresar svih arhivskih institucija čiji sadržaji su ovde prezentovani, sa osnovnim informacijama o svakom arhivu, detaljan spisak linkova ka drugim, sličniim web lokacijama, kao i stranicu koja sadrži detaljnije informacije o samom Projektu.

Slobodan Mandić, 2. novembar 2010.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2010, str. 130.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) IX”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2010, Bеograd, 2011, str. 125-130.

Archival Sound Recordings

Archival Sound Recordings

The British Library, Archival Sound Recordings,
<http://sounds.bl.uk/> (01. XI 2010).

Onlajn Arhiv zvučnih dokumenata Britanske biblioteke sadrži skoro 50.000 odabranih snimaka muzike, govora, kao i ljudskog i životinjskog okruženja. Svaki posetilac sajta može slobodno pretražiti celu bazu zvučnih zapisa, preslušati 22.500 jedinica, za koje autorska prava to dopuštaju, ali i da vidi beleške i tagove koje su dodali ostali korisnici. Članovi licenciranih obrazovnih ustanova iz Ujedinjenog Kraljevstva, pored pretrage svih dokumenata, i preslušavanja zapisa, imaju mogućnost i njihovog preuzimanja, a mogu i dodavati komentare, tagove i praviti liste svojih omiljenih zapisa. Čitav zvučni arhiv podeljen je u nekoliko osnovnih kategorija: Izgovori i dijalekti; Umetnost, književnost i performansi; Klasična muzika; Ambijent i priroda, Džez i popularna muzika; Usmena istorija; Istorija snimanja zvuka; Svetska i tradicionalna muzika. Svaka kategorija je dotatno izdeljena na podgrupe, kao u slučaju Usmene istorije, gde nalazimo dodatne kategorije: umetnost, fotografija i arhitektura; snimci prvih govora, preživeli Jevreji o Holokaustu; istorija britanske nauke; istorija džeza u Britaniji, javne debate u crkvi St Mary-le-Bow. U svakom trenutku, tj. na svakoj stranici unutar sajta, moguće je pristupiti mašini za pretragu, koja kombinuje zadate reči sa osnovim kategorijama. Bogatstvom sadržaja i kvalitetom prezentovanog materijala Zvučni arhiv Britanske biblioteke preporučuje se svakome ko se zanima za audio arhive i fonodokumentalistiku, kao i onima koji u svoja istraživanja žele da uključe i širi opseg iastorijskih izvora. Napomenimo da se u okviru Digitalne Narodne biblioteke Srbije nalazi i zbirka Muzikalije i fotodokumenti koja sadrži 507 digitalizovanih starih gramofonskih ploča na 78 obrtaja iz bogate zbirke  fonodokumenata NBS.

Slobodan Mandić, 1. novembar 2010.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2010, str. 129.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) IX”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2010, Bеograd, 2011, str. 125-130.

London Lives 1690 to 1800

London Lives 1690 to 1800 ~ Crime, Poverty and Social Policy in the Metropolis

London Lives 1690 to 1800 ~ Crime, Poverty and Social Policy in the Metropolis, Version 1.0r1 September 2010, <http://www.londonlives.org/index.jsp> (03. XI 2010).

Internet prezentacija Projekta Londonski životi daje na raspolaganje, potpuno digitalizovane i u pretraživoj formi, širok opseg primarnih izvora o Londonu XVIII veka, sa naročitim fokusom na život običnih ljudi, tj. nižih slojeva stanovništva. Dostupni materijal sadrži preko 240.000 rukopisa i štampanih strana iz osam londonskih arhiva, uz dodatnih petnaest digitalnih kolekcija stvorenih u okviru drugih projekata. Prezentovani izvori sadrže preko 3.35 miliona ličnih imena, a olakšavajuća je okolnost što je korisnicima omogućeno da zajedno povezuju podatke koji se odnose na iste osobe i na taj način prave biografije najbolje dokumentovanih ličnosti. Osnovne opcije korišćenja sajta dostupne su svakome bez registracije, a korisnici koje žele naprednije forme korišćenja, poput sakupljanja imena koja se odnose na istu osobu i druge oblike saradnje, to mogu učiniti besplatnom registracijom uz uslov poštovanja pravila koja su data.

Korišćenje ove ogromne baze koja sadrži 39 različitih vrsta dokumenata olakšano je i jednostavnom strukturom sajta sa svega nekoliko osnovih odeljaka: Početna strana, Pretraga (napredna mašina za pretraživanje sa upitima za ime, prezime, tip dokumenta, vremenski opseg), Pregledanje u okviru svake vrste dokumenata (parohijski arhivi, kriminal, dokumenti sudova, dokumenti bolnica i cehova, dodatne kolekcije) po dekadama, Životi (biografije po abecednom redu, sa ključnim rečima), Istorijska pozadina (široki uvod u teme, institucije i sadržana dokumenta), Wiki stranica (namenjeno registrovanim korisnicima koji učestvuju u izgradnji sajta) i Projekat (stranica koja posetiocima daje sve informacije vezane za sam Projekat).

Po uzoru na Projekat o životu običnih ljudi u Londonu u XVIII veku mogle bi se pokrenuti inicijative i za slične projekte kod nas, uzimajući u obzir, na primer, sadržaj fondova Zemunski magistrat i Uprava grada Beograda u Istorijskom arhivu Beograda.

Slobodan Mandić, 3. novembar 2010.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2010, str. 128.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) IX”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2010, Bеograd, 2011, str. 125-130.

Het Biografisch Portaal van Nederland

Het Biografisch Portaal van Nederland

Het Biografisch Portaal van Nederland, <http://www.biografischportaal.nl/> (30. X 2010).

Holandski biografski portal nastao je kao plod saradnje različitih akademskih i kulturnih institucija u Holandiji, sa namerom da se u jednoj bazi sakupe podaci i biografije svih ličnosti od značaja za holandsku istoriju iz najrazličitijih izvora, od najstarijih vremena do savremenog doba. Tu su sakupljeni podaci, kako o ličnostima rođenim u Holandiji, tako i o onima koji su došli iz inostranstva i ostavili traga na holandsku istoriju, kako u današnjoj Holandiji, tako i u okviru nekadašnjih koloniojalnih poseda. Trenutno je od popisanih 60.772 ličnosti u 71.609 biografije, u onlajn pretrazi moguće pronaći preko 2000 ličnosti. S obzirom da se podaci sakupljaju iz najrazličitjih izvora, starih i novih biografskih kolekcija, izvori su katogerizovani u tri grupe, prema pouzdanosti (kategorije A, B i C), a izvršena je i gruba kategorizacija u odnosu na ono čime su se određene ličnosti u životu bavile. Za svaku ličnost su dati, osim osnovnih podataka (mesto, godina rođenja i smrti, pol, zanimanje) i jedna, ili više biografija povezanih sa različitim izvornicima. Posetiocima sajta je omogućeno i da putem elektronske komunikacije predlože korekcije podataka o nekoj ličnosti, ali ne i da daju sugestije za dodavanje ličnosti koje do sada nisu uključene u bazu. U rubrici sajta Najčešća postavljena pitanja (FAQ) data su mnoga pojašćenja u vezi aktivnosti i rada na Portalu, kao i forma za pravilno citiranje preuzetih podataka. U odeljku sa korisnim linkovima date su i adrese sličnih projekata u drugim državama. Osim osnovnih informacija o radu i aktivnostima na Portalu, sav sadržaj trenutno je dat samo na holandskom jeziku.

Slobodan Mandić, 30. oktobar 2010.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2010, str. 127.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) IX”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2010, Bеograd, 2011, str. 125-130.

Siberian Archives

Siberian Archives

Endangered Archives Programme, Siberian Archives, <http://www.arts.ualberta.ca/vcr/eap016/index.php> (29. X 2010).

Vizuelni arhiv Sibira sadrži bogatu kolekciju od nekoliko hiljada fotografija koje dokumentuju ljude, predele i razvoj Centralnog Sibira krajem 19. i početkom 20 veka. Većina fotografija je nastala tokom prve tri decenije XX veka, u periodu dramatičnih promena za stanovnike ove oblasti. Naprednu pretragu baze fotografija je moguće izvesti prema nekoliko zadatih kriterijuma (ime fajla, foto komentar, organizacija, godina, fotograf, ključna reč…), a pretraživanje je efektnije ukoliko se upiti zadaju na ruskom jeziku, ćirilicom i transliterovanom latinicom. Kolekcija je digitalizovana u okviru Projekta Picturing Central Siberia pokrenutog 2007. godine od strane Programa za ugrožene arhive (Endangered Archives Programme), sa namerom zaštite, očuvanja, proučavanja i predstavljanja vizuelnog arhivskog nasleđa Sibira i preindustrijske i ranoindustrijske kulturne istorije. Projekat obuhvata presovjetsku i sovjetsku eru sa pogledom na urođeničke sibirske narode, društva naseljenika, misionare, starovernike, egzile, komuniste, socijalne agitatore i sve ostalo karakteristično za taj period. Vizuelni arhiv uključuje fotografije, negative, ilustracije, filmove, kao i druge objekte materijalne kulture koji su sačuvani u lokalnim, regionalnim, nacionalnim i privatnim kolekcijama Rusije i Sibira. Osim ulaska u pretraživu bazu fotografija, posetilac sajta može se detaljnije informisati o samom projektu, akutelnim dešavanjima, ustanovama i ličnostima koji u njemu učestvuju, a posredstvom korisnih linkova posetiti i druge prezentacije sličnog sadržaja. Posebno zanimljivo i korisno, svima koji se interesuju za digitalizaciju kulturnog nasleđa i fotografskih kolekcija, biće detaljnije informacije o arhivskim tehnikama i data-protokolima, sa dodatnim objašnjenjima procesa skeniranja dokumenata (u sekciji Resources).

Slobodan Mandić, 29. oktobar 2010.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2010, str. 126-127.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) IX”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2010, Bеograd, 2011, str. 125-130.

Islamic Heritage Project

Islamic Heritage Project

Open Collections Program at Harvard University, Islamic Heritage Project, <http://ocp.hul.harvard.edu/ihp/> (27. X 2010).

Svrha Projekta islamsko nasleđe Univerzita Harvard  je katalogizacija, konzervacija i digitalizacija islamskih rukopisa, mapa i objavljenih tekstova iz čuvene harvardske biblioteke i muzejskih kolekcija. Do sada su napravljene, a posredstvom Internet prezentacije svima slobodno dostupne, digitalne kopije od preko 280 manuskripta, 275 štampanih tekstova, 50 mapa, sve ukupno preko 156.000 stranica. Korisnicima je omogućena pretraga i pregledanje materijala koji datira od X do XX veka i koji reprezentuje različite regione (Saudijska Arabija, Severna Afrika, Egipat, Sirija, Liban, Palestina, Iran, Irak, Turska, Južna, Jugoistočna, Centralna Azija), jezike (prevashodno arapski, persijski i otomanski turski; kao i urdu, čagatai, malajski, gudžarati, indijski jezici, i nekoliko zapadnih) i teme (religijski tekstovi sa komentarima, sufizam, istorija, geografija, pravo, astronomija, astrologija, matematika, medicina, poezija, književnost, filozofija, kaligrafija, rečnici i gramatike, biografska i autobiografska dela). U okviru kolekcije manuskrpipta nalazi se i jedan originalni rukopis nastao u Beogradu 1698. godine. Reč je o prvoj biografiji proroka Muhameda podeljenoj u sekcije na Meku i Medinu, autora Nabija, koju je zapisao pisar Zeili Es-siyar. Takođe, odeljak sa digitalizovanim mapama sadrži i 15 karata Balkana nastalih u hronološkom rasponu od 1572. do 1908. godine među kojima je i karta Beograda iz 1717. godine. Materijal u okviru svake posebne sekcije (objavljeni materijali, manuskripti, mape) moguće je lako i brzo pregledati prema naslovu, autoru/tvorcu, zemlji porekla, jeziku, temi, a posebno je data i napredna mašina za pretragu sajta.

Slobodan Mandić, 27. oktobar 2010.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2010, str. 125.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) IX”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2010, Bеograd, 2011, str. 125-130.

Finding Moving Images in European Collections

filmarchives online, Finding Moving Images in European Collections

filmarchives online, Finding Moving Images in European Collections, <http://www.filmarchives-online.eu/> (13. XII 2010).

Evropski filmski onlajn arhiv omogućava jednostavan i besplatan pristup katalogu informacija iz filmskih arhiva širom Evrope. U formi multilingvalnog Web portala omogućeno je pretraživanje filmskih dela prema sadržaju, filmografskim podacima i fizičkim karakteristikama. Rezultati pretrage sadrže informacije o postojanju i lokaciji materijala, kao i detalje koji omogućavaju pristup. Baza podataka nije fokusirana na igrani film, već pre na dokumentarne i obrazovne filmove, filmske žurnale, putopisne, reklamne, naučne, industrijske, eksperimentalne, sportske i animirane filmove. Evropski filmski onlajn arhiv nastao je kao rezultat rada u okviru MIDAS projekta (Baza podataka pokretnih slika za pristup i ponovnu upotrebu evropskih filmskih kolekcija) koji je pokrenut kao pilot projekat u sklopu MEDIA Plus programa Evropske komisije. Od početka rada na projektu 2006. godine do januara 2009. godine uključeno je 18 institucija i arhiva pod vođstvom Holandskog filmskog instituta (DIF). Centralni mesto sajta predstavlja odeljak Pretraga pokretnih slika, što je u stvari veoma napredna mašina za pretragu baze gde je pretraživanje moguće u kombinaciji veoma različitih kategorija, počevši od lokacije, preko ključnih reči naslova, ličnosti, produkcije, sadržaja, mesta, zvuka, formata filma, boje, tipa kopije i sl. Osim što predstavlja najobuhvatniju i stalno rastuću evropsku filmsku bazu, ovaj projekat je ujedno i  odličan pokazatelj i putokaz na koji način se danas prave veliki evropski kulturni poduhvati uz pomoć novih tehnologija.

Slobodan Mandić, 13. decembar 2010.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2010, str. 123.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar)”, u: Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2010, Bеograd, 2011, str. 115-123.

Deutsche Kinemathek – Museum für Film und Fernsehen

Deutsche Kinemathek – Museum für Film und Fernsehen

Deutsche Kinemathek – Museum für Film und Fernsehen,<http://www.deutsche-kinemathek.de/> (13. XII 2010).

Sajt Nemačke kinoteke – muzeja za film i televiziju sasvim je prikladan prezentacijama ovakvih institucija na „svetskoj mreži”. Tu se mogu naći brojne informacije od značaja za publiku i rad Kinoteke. Dvojezična prezentacija, na nemačkom i engleskom jeziku, lepo je dizajnirana i pregledno organizovana. Glavni meni postavljen je horizontalno u gornjem delu ekrana, u padajućoj formi, sa dodatnim odeljcima za svaku celinu. Pored osnovnih informacija o Kinoteci-muzeju, sajt sadrži i odeljak o izložbama: stalnoj filmskoj, kao i televizijskoj postavci, proteklim, sadašnjim i planiranim izložbama. U odeljku pod nazivom Arhiv nalaze se informacije o filmskom, foto, arhivu istorijske filmske opreme, arhivu kostima, berlinskoj kolekciji Marlene Ditrih, arhiv ličnih zaostavština, postera, scenarija i audio dokumenata, specijalnih efekata, tekstila i arhiv 3D objekata. Sajt još nudi informacije o filmskoj distribuciji, publikacijama, retrospektivama (za 2011. god,  retrospektiva 61. Berlinskog filmskog festivala biće posvećena Ingmaru Bergmanu), biblioteci  (sa mogućnošću preuzimanja kataloga u .pdf formatu). Press strane sadrže informacije o događajima i fotografije sa izložbi i ostalih dešavanja. Iako neopterećen količinom materijala i multimedijalnim sadržajima, Internet prezentacija Nemečke kinoteke pruža sve relevantne informacije svakome zainteresovanom za rad i aktivnosti ove ustanove.

Slobodan Mandić, 13. decembar 2010.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2010, str. 121.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) VIII. Film”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2010, Bеograd, 2011, str. 115-123.

Die Ära Helmut Kohl 1982-1998

Die Ära Helmut Kohl 1982-1998

Konrad Adenauer Stiftung, Die Ära Helmut Kohl 1982-1998, <http://www.helmut-kohl.de/> (02. IX 2009).

Epoha Helmuta Kola, nemačkog kancelara od 1982. do 1998. godine, i lidera Hrišćanske demokratske unije (CDU)  od 1973. do 1998. godine, obeležila je značajan period u istoriji Evrope, Zapadne Nemačke i od 1990. ponovo ujedinjene nemačke države. Internet prezentacija nemačke političke Fondacije Konrad Adenauer posvećena je ličnosti i istorijskoj ulozi i značaju ovog državnika i političara. Sajt se sastoji od nekoliko sekcija: kraći prikaz životne i radne biografije sa malom galerijom fotografija, deo posvećen značajnim političkim događajima, veoma detaljnu hronologiju događaja od 1982. do 1998. godine, transkripte dokumenata i iscrpnu bibliografiju od 29 stranica u PDF formatu, izrađenu marta 2008. godine. Ova Internet prezentacija privući će pažnju svih onih koji se zanimaju za savremenu istoriju Evrope i ulogu značajnih istorijskih ličnosti u njoj.

Slobodan Mandić, 2. oktobar 2009.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2009, str. 111.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) VII”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2009, Bеograd, 2009, str. 107-111.