Sjećanja na 20. Stoljeće

Sjećanja na 20. Stoljeće: izbor dokumenata iz osobnih i obiteljskih ostavština Hrvatskog povijesnog muzeja

Hrvatski povijesni muzej, Sjećanja na 20. Stoljeće: izbor dokumenata iz osobnih i obiteljskih ostavština Hrvatskog povijesnog muzeja, 2017<http://sjecanjana20st.hismus.hr/> (27. IV 2018).

Onlajn izložba na kojoj su predstavljeni digitalni fragmenti iz ličnih i porodičnih fondova Hrvatskog povijesnog muzeja sa namerom da pruže osnovu i orijentir za interperetaciju novije hrvatske istorije u globalnom – evropskom i svetskom – kontekstu. Na izložbi je prikazana građa iz pet porodičnih fondova i šest kolekcija ličnih zaostavština. Svaka pojedinačna kolekcija sadrži kratku istorijsku belešku, dok su pojedinačni primerci dokumenata objašnjeni naslovom, opisom i signaturom, a posetioci imaju mogućnost filtriranja građe prema vrsti, odnosno prema dodeljenim metapodacima (lična dokumenta, službena dokumentacija, fotografije, prepiska, sećanja – memoarski zapisi, rukopisi, diplome i priznanja, pozivnice, čestitke, prospekti itd). Za pojedine predmete dati su digitalni otisci samo njihovih naslovnih strana, zajedno sa opisom. Takav je slučaji sa vizuelno i sadržajno interesantnim prospektima Nevenke Prosen, među kojima nailazimo i na vodič kroz muzeje Beograda iz 1953. godine. Prezentaciju ove onlajn izložbe bi posetiocima umnogome učinilo primamljivijim saznanje o mogućnosti njene dopune, što u postojećem tehničkom okviru ne bi trebalo da predstavlja problem.

Slobodan Mandić, 27. april 2018.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2017, str. 129.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXVII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2017, Bеograd, 2018, str. 125-129.

Der Digitale Oberösterreichs Geschichtsatlas

Der Digitale Oberösterreichs Geschichtsatlas

Der Digitale Oberösterreichs Geschichtsatlas (DOGA) <http://doris.ooe.gv.at/themen/geschichte/geschichte.aspx> (27. IV 2018).

Digitalni istorijski atlas Gornje Austrije predstavlja bogate georeferentne informacije o različitim temama koje se odnose na ovu austrijsku pokrajinu. Prezentacija sadrži originalne katastre iz vremena cara Franca I (1817-1861), istorijski izgled lokacija, biografije političara, informacije o istorijskim granicama opština i parohija, istorijske mape, vojne memorijale i memorijale koncentracionih logora, rezultate izbora Prve (austrijske) republike, kao i popise imanja i domaćinstava koji su postojali oko 1830.  godine. Većinu od unesenih informacija i sadržaja je moguće pretražiti direktno preko tzv. osnovne mape i pratećih karata sa početka XIX veka, ili uz pomoć integrisane funkcije za pretragu. Jedna od najposećenijih sekcija sajta su popisi imanja i domaćinstava (Hofnamen und Häusergeschichte) koji bi trebali da budu kompletirani do 2020. godine. U narednoj fazi projekat bi trebalo da prevaziđe formu baze podataka za proučavanje lokalne istorije i da omogući izvanredna istraživanja društvene i ekonomske istorije ovog područja.

Slobodan Mandić, 27. april 2018.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2017, str. 128.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXVII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2017, Bеograd, 2018, str. 125-129.

Fotoalbums Arius van Tienhoven, 1912-1915

Fotoalbums Arius van Tienhoven, 1912-1915

Koninklijke Bibliotheek, Nationale Bibliotheek van Nederland, Fotoalbums Arius van Tienhoven, 1912-1915 <https://www.kb.nl/themas/geschiedenis-en-cultuur/moderne-geschiedenis/fotoalbums-arius-van-tienhoven-1912-1915> (12. III 2018).

Holandski lekar dr Arijus van Tinhoven (1886-1965) boravio je u Srbiji posredstvom Crvenog krsta tokom Balkanskih ratova i Prvog svetskog rata (1912-1915) i tom prilikom napravio veliki broj vrednih fotografija na kojima su prikazane scene iz života, prizori sa beogradskih ulica i okolnih sela, drugih mesta (Skoplje, okolina Velesa, Pirot, Vranje, Valjevo), stanovništvo, medicinsko osoblje, ranjenici, oboleli, bolnice. Unuci doktora Van Tinhovena su 2015. godine ovaj materijal donirali Nacionalnoj biblioteci Holandije koja je primljene foto-albume digitalizovala i koji su sada dostupni na sajtu Biblioteke. Stranica sa koje je omogućen ulaz u tri foto albuma takođe sadrži i informacije o angažovanju dr Van Tinhovena u Balkanskim ratovima i u vojnoj bolnici u Beogradu, potom u Prvom svetskom ratu, Valjevskoj bolnici i učešću u komisiji za ispitivanje ratnih zločina austrougarske vojske u zapadnoj Srbiji, gde je doktor takođe angažovan i kao fotograf. Tu su i podaci o velikoj epidemiji stomačnog tifusa od kojeg je oboleo i doktor Van Tinhoven, nakon čega se marta 1915. vratio u Holandiju. Takođe, ovde možemo saznati i o njegovoj ljubavnoj vezi sa saradnicom, medicinskom sestrom Jakobom de Hrote koja se često pojavljuje na fotografijama, a sa kojom je 1916. godine stupito u brak i imao četvoro dece.  

Slobodan Mandić, 12. mart 2018.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2017, str. 127-128.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXVII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2017, Bеograd, 2018, str. 125-129

Bonuspojedinačni albumi, novi linkovi ⬇️⬇️⬇️

➡️ Balkanoorlogen 1912-1913 I

➡️ Balkanoorlogen 1912-1913 II

➡️ Europeesche Oorlog 1914-1915 Servië

Harry Ransom Center Digital Collections

Harry Ransom Center Digital Collections

University of Texas at Austin, Harry Ransom Center Digital Collections <https://hrc.contentdm.oclc.org/digital/> (25. IV 2018).

Hari Ransom centar Univerziteta Teksas u Ostinu predstavlja jedinstvenu instituciju unutar koje funkcionišu arhiv, biblioteka i muzej, specijalizovani za američke i evropske kolekcije značajne na polju istraživanja umetnosti i humanističkih nauka. U Centru se čuva 36 miliona književnih rukopisa, milion retkih knjiga, pet miliona fotografija i više od sto hiljada umetničkih dela. Deo ovih bogatih kolekcija dostupan je od decembra 2017. godine u digitalnom obliku preko jedinstvenog portala gde je sav materijal organizovan u okviru osamdeset posebnih celina. Korisnicima je omogućen pristup arhivama književnika kao što su Gabrijel Garsija Markes, Edgar Alan Po, Džek London, Luis Kerol, Oskar Vajld, Tomas Hardi, zatim kolekcijama srednjovekovnih i ranih modernih rukopisa, fotografskim kolekcijama pojedinih novina (New York Journal American), retkih knjiga, specijalnim zbirkama filmskih i drugih plakata i postera, kolekcijama negativa staklenih ploča, umetničkih dela, zbirkama posvećenim pojedinim književnim junacima (Šerlok Holms). Sa tehničke strane, pristup građi je omogućen upotrebom seta aplikacija namenjenih za komptatibilnu funkcionalnost unutar repozitorijuma digitalnih slika, a koji su formirani i kojima upravlja zajednica biblioteka, muzeja, arhiva, softverskih kompanija i drugih organizacija (The International Image Interoperability Framework – IIIF).  Takođe, za pregled digitalizovanog materijala je upotrebljen softver otvorenog koda Mirador (Mirador).

Slobodan Mandić, 25. april 2018.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2017, str. 126-127.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXVII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2017, Bеograd, 2018, str. 125-129.

Digital Public Library of America

Digital Public Library of America

Digital Public Library of America
<https://dp.la/> (20. IV 2018).

Digitalna javna biblioteka Amerike (DPLA) pokrenuta je aprila 2013. godine kao neprofitna organizacija sa sedištem u Bostonu. Čitavom poduhvatu su prethodili trogodišnji dogovori velike i raznolike grupe zainteresovanih strana i pripremne radnje koordinisane od strane Berkman Klajn centra za internet i društvo Univerziteta Harvard. Ogromni digitalni trezor danas sadrži preko dvadeset miliona slika, tekstova, video i zvučnih zapisa iz brojnih američkih biblioteka, muzeja i drugih kulturnih ustanova, kako onih lokalnih, tako i  vodećih nacionalnih institucija. Sav materijal sadržan u konglomeratu digitalnih jedinica (fotografije, knjige, mape, štampa, usmena istorija, privatna prepiska, muzejski objekti, umetnička dela, vladina dokumenta…) je zahvaljujući besprekornoj obradi i dodeljenim metapodacima lako i besplatno dostupan za upotrebu u digitalnom formatu. Međutim, zbog poštovanja autorskih prava nekim objektima je pristup ograničen, iako su oni uredno katalogizirani i opisani. Pored podrazumevajuće mogućnosti napredne pretrage, početna stranica omogućava pregled kolekcija prema temama, kao i podelu materijala u okviru onlajn izložbi i nekoliko desetina grupa primarnih izvora koje korisnici dodatno mogu filtrirati prema temi i hronološki, prema redosledu kako su uvršteni u bazu. Ogroman napor uložen u realizaciju Digitalne javne biblioteke Amerike neće ostaviti ravnodušne istraživače u potrazi za određenim predmetima interesovanja, nastavnike i studente, ali takođe predstavlja ogroman i stalno rastući potencijal za korišćenje u različite druge svrhe i za širu publiku. O vrednosti i bogatstvu uključenog materijala takođe govore i stotine digitalnih zapisa o Beogradu i Srbiji.

Slobodan Mandić, 20. april 2018.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2017, str. 125-126.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXVII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2017, Bеograd, 2018, str. 125-129.

Stockholmskällan

Stockholmskällan

Stockholmsstad, Stockholmskällan <https://stockholmskallan.stockholm.se/> (30. XI 2017).

Obrazovni web sajt Grada Stokholma Stockholmskällan sadrži preko trideset hiljada indeksiranih istorijskih izvora i nastao je kao rezultat saradnje između gradskog muzeja, arhiva i biblioteke. Prezentacija je pokrenuta i sufinansirana od strane institucija učesnica, a koordinisana od strane gradskog departmana za obrazovanje. Godišnje ovu lokaciju poseti preko 650.000 korisnika, od kojih su većina nastavnici i studenti, a u manjem broju ostali koji se zanimaju za istoriju Stokholma. Visoka stopa posećenosti sajta govori u prilog ispravnosti odluke o udruživanju resursa ovih insitucija na jednom mestu. Korisnici van švedskog govornog područja mogu da se upoznaju sa osnovnim informacijama o projektu na engleskom jeziku, ili da izvrše pregled bogate baze fotografija i drugog vizuelnog materijala. Takođe, dostupne sadržaje je moguće izlistati i kroz sekciju Teme (Teman), preko menija sa desne strane. 

Slobodan Mandić, 30. decembar 2017.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2017, str. 142.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXVI”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2017, Bеograd, 2018, str. 139-142.

The British Army in the Great War of 1914-1918

The Long, Long, Trail. The British Army in the Great War of 1914-1918

Chtis Baker, The Long, Long, Trail. The British Army in the Great War of 1914-1918
<http://www.longlongtrail.co.uk/> (27. XII 2017).

Sajt britanskog istoričara Krisa Bejkera posvećen ulozi britanske vojske u Prvom svetskom ratu, za razliku od mnogih sajtova pokrenutih povodom obeležavanja stogodišnjice Prvog svetskog rata, u svom prvobitnom obliku je nastao još 1996. godine kao rezultat višegodišnjeg interesovanja i istraživanja od strane autora. Prezentacija sadrži zaista impresivanu količinu materijala i informacija o vojnicima, jedinicama, bitkama, ratištima, vojničkom životu. Pored toga, sajt sadrži i recenzije objavljenih knjiga, forum, listu blogova, a zainteresovani posetioci mogu kontaktirati autora u potrazi za informacijama o precima koji su učestvovali u Prvom svetskom ratu.

Slobodan Mandić, 27. decembar 2017.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2017, str. 141-142.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXVI”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2017, Bеograd, 2018, str. 139-142.

Football and the First World War

Football and the First World War

Iain McMullen, Football and the First World War <http://www.footballandthefirstworldwar.org> (27. XII 2017).

Prezentacija neprofitnog istraživačkog projekta posvećenog fudbalu i Prvom svetskom ratu u Velikoj Britaniji posetiocima pruža obilje zanimljivog sadržaja zasnovanog na širokom istraživanju arhivske građe, literature, onlajn baza podataka, internet sajtova i foruma. Prvi odeljak sajta Klub po klub daje pojedinačne informacije o svakom fudbalskom timu iz Engleske, Škotske i Velsa, i to: o sastavima timova (sa podacima o nacionalnosti, poziciji u timu, broju odigranih utakmica i datih golova), o rezultatima mečeva, a tu su i podaci o igračima tima učesnicima rata. Sledeći odeljak daje abecedni spisak imena fudbalera ubijenih u ratnom sukobu sa podacima o klubu, datumu smrti, vojnoj jedinici, grobnom mestu. Sekcija Kolekcije sadrži interaktivnu mapu (sa podacima o grobljima, meorijalima i drugim geo-tačkama od interesa), zatim članke o pjedinim temama i ličnostima, bogatu kolekciju fotografija, filmova i plakata. Poslednja sekcija u meniju je Enciklopedija Prvog svetskog rata sa odrednicama o ratnim poprištima, britanskim vojnim odlikovanjima, uniformama, ratnoj opremi i naoružanju. Detaljan spisak korišćenih izvora, literature i osoba kojima se autor zahvaljuje se mogu pronaći na stranici u odeljku koji daje više informacija o sajtu, zajedno sa podacima o autorskim pravima, preporučenim linkovima, kao i o izložbi Veća igra: fudbal i Prvi svetski rat, priređenoj od strane Nacionalnog muzeja fudbala.

Slobodan Mandić, 27. decembar 2017.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2017, str. 140-141.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXVI”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2017, Bеograd, 2018, str. 139-142.

UK Web Archive

UK Web Archive

The British Library, UK Web Archive <https://www.webarchive.org.uk/ukwa/> (3. I 2018).

Nastao kao odgovor na izazov preteće opasnosti od nastanka „digitalne crne rupe”, Web arhiv Ujedinjenog kraljevstva pokrenut je sa misijom arhiviranja, tj. čuvanja i omogućivanja sadašnjeg i budućeg korišćenja miliona web stranica od kojih se mnoge tokom vremena menjaju i nestaju. Sa obzirom na to da se web stranice iznova posećuju i snimaju u redovnim intervalima, korisnici mogu da prate i nastale promene i razvoj unutar pojedinih sajtova. Proces arhiviranja je krenuo 2004. godine, a od aprila 2013. Britanska biblioteka je započela proces arhiviranja celokupnog web domena Ujedinjenog Kraljevstva. Do kraja 2017. godine je arhivirano preko 15.000 web sajtova, ili delova sajtova, u količini od 28 terabajta podataka. U svrhu lakšeg snalaženja i korišćenja arhiviranog materijala, pored brze i napredne pretrage, korisnicima je na raspolaganju i mogućnost pregleda specijalnih kolekcija i tematskih grupa sajtova, organizovanih od strane bibliotekara, kuratora i drugih stručnjaka za određene oblasti. Na primer, sa tematskom odrednicom Istorija do sada je arhivirano 992 sajta. Celokupni poduhvat UK web arhiva je rukovođen od strane Britanske biblioteke, a u saradnji sa Nacionalnom bibliotekom Velsa i Nacionalnom bibliotekom Škotske, dok su u ranijem periodu u projekat bili uključeni Nacionalni arhiv i druge institucije.

Slobodan Mandić, 3. januar 2018.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2017, str. 140.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXVI”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2017, Bеograd, 2018, str. 139-142.

Collage – The London Picture Archive

Collage – The London Picture Archive

London Metropolitan Archives, Collage – The London Picture Archive   <https://collage.cityoflondon.gov.uk/> (29. XII 2017).

Londonski metropoliten arhiv, istraživački centar specijalizovan za istoriju Londona, omogućio je korisnicima javni pristup za oko 250.000 slika (fotografija, printova, crteža, gravira, mapa) iz svoje bogate kolekcije, a za koju se procenjuje da ukupno sadrži dva miliona jedinica takve vrste građe. Osim građe Metropoliten arhiva, kolekcija sadrži i oko 6000 slika, akvarela, crteža i skulptura iz kolekcije Gildhol umetničke galerije. Najstarije ilustracije potiču iz sredine XV veka, a uvrštene su i fotografije iz novijeg vremena. Prostorino su pokriveni svi delovi Londona, kao i susedni okruzi. Izuzetnu kolekciju moguće je pretraživati sistemom napredne pretrage prema raznim parametrima: ključnim rečima, frazama i brojevima; pojedinačnim kolekcijama; hronološkim rasponom; tematskim odrednicama (ljudi, mesta, istorijski događaji); imenu autora/izdavaču; formatu; kataloškim oznakama. Autori sajta su dodatno organizovali materijal u okviru pojedinačnih galerija (37) i kolekcija (58), a posebno treba istaći odeljak sa interaktivnom mapom Londona gde su fotografije i crteži razvrstani u okviru markera sa brojevima koji označavaju količinu slika na određenoj lokaciji.

Slobodan Mandić, 29. decembar 2017.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2017, str. 139.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXVI”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2017, Bеograd, 2018, str. 139-142.