Audio i Foto arhiv SIMIĆ

Audio i Foto arhiv SIMIĆ

Dragoslav Simić, Audio i Foto arhiv SIMIĆ, <http://www.audioifotoarhiv.com/> (20. XII 2010).

Sajt novinara Dragoslava Simića, dugogodišnjeg urednika dokumentarnog programa Radio Beograda 2, autora više knjiga i brojnih dokumentarnih radiofonskih dela o ljudima i zbivanjima koji su obeležili XX vek, predstavlja amatersku Internet prezentaciju koja obiluje profesionalnim sadržajima i velikim brojem interesantnih audio i foto dokumentalija. Ovde prezentovani dokumenti ne potiču samo iz opusa profesionalne delatnosti gospodina Simića, već, što je posebno važno naglasiti, i iz privatnih arhiva, kao što su sačuvane porodične zvučne arhive na srpskom jeziku, nastale pre i posle Drugog svetskog rata. Sajt je koncipiran tako što se preko uvodne stranice, posetilac prebacuje na sadržaj koji je vizuelno predstavljen u formi otvorene knjige sa dvadeset rubrika: Informacije; Brzo i lako po sajtu; Novo na sajtu; Moć radija; Novi projekti; Tuđa pisma; Biografija autora; Poki majstor; Predavanja u Kolarčevoj zadužbini; Prijatelji sajta; „Knjige koje govore“; Gosti sajta, Fotografije; Radio emisije iz kolekcije; Radio kritika; Porodični i tonski arhivi; Da li ste pročitali ove knjige; Promocije; Arhiv sajta; Kratka priča. Toliki broj osnovnih rubrika možda će kod posetilaca na početku izazvati konfuziju, ali već posle letimičnog pregleda, kao i pomoću alatke Lako i brzo po sajtu, gde su u formi leksikona, abecednim redom, date sve odrednice na sajtu, postaje jasno da je reč o izuzetno vrednoj i unikatnoj prezentaciji na ovim prostorima. Posebno je pohvalno da autor i saradnici ulažu napore i za pronalaženje istorijskih izvora, pa su tako, početkom 2010. godine, u nemačkom tonskom arhivu pronašli snimak direktog prenosa sahrane kralja Aleksandra koji prenose nemački reporteri sa beogradskih ulica. Veoma ohrabruje činjenica da su se i kod nas počele pojavljivati ovakve Internet prezentacije, pogotovo u svetlu saznanja da nove tehnologije i savremene metode opisa istorijskih izvora omogućavaju simbiozu materijala pohranjenog u zvaničnim institucijama, poput arhiva, muzeja i bibliteka, sa dokumentima u privatnom vlasništvu, a sve to čini jedan sasvim novi koncept u sakupljanju i korišćenju istorijskih izvora.

Slobodan Mandić, 20. decembar 2010.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2010, str. 126.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) X”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2010, Bеograd, 2011, str. 123-127.

SUDigital – СУ Св.Климент Охридски

SUDigital – Дигитална Библиотека СУ ‘Св.Климент Охридски’
*Wayback Machine (DEC 06 2022)

Софийски университет „Св. Климент Охридски“, SUDigital – Дигитална Библиотека СУ ‘Св.Климент Охридски’, <http://lib.sudigital.org/?ln=bg> (18. XII 2010).

Prezentacija Digitalne biblioteke Sofijskog univerziteta Sv. Kliment Ohridski (SUDigital) napravljena je pomoću besplatnog softvera Invenio, kreiranog na Institutu CERN, a namenjenog za stvaranje sopstvene digitalne biblioteke, ili skladištenje dokumenata na Web-u. Ovaj alat omogućava sve aspekte upravljanja digitalnim bibliotekama, od pohranjivanja dokumenata, do klasifikacije, indeksiranja i dostupnosti, a kompatibilan je i sa odgovarajućim stručnim standardima. Digitalna biblioteka je organizovana po kolekcijama u sledeće grupe: Epigrafika; Rukopisi; Arhivska Građa; Knjige; Periodika; Muzeji; Mape; Slike; Multimedija. Grupe su dodatno podeljene na posebne odeljke. Tako su u okviru Arhivske građe dokumenti klasifikovani u celine: Međunarodni terorizam u dokumentima Bugarske državne bezbednosti; Mladi i komunistički režim u Bugarskoj; NATO na Balkanu; Bugarska i Hladni rat; Bugarska i Bliski Istok. Osim arhivske građe, za sada se izdvajaju i kolekcija knjiga, karikatura, slika (fotografija) i kolekcija od preko dve stotine istorijskih karata. Iza svake grupe u zagradi je upisan broj koji označava koliko jedinica u okviru svakog odeljka je do sada ubačeno u bazu. Iako baza trenutno sadrži 766 dokumenata, a pojedini odeljci su (za sada) prazni, ono što je prezentovano zavređuje pažnju, kako sadržajem, tako i nivoima informacija, gde je za svaki dokument dat analitički opis, ključne reči (meta podaci), signatura, datum stvaranja i poslednje izmene elektronske kopije dokumenta. Treba napomenuti i da je u okviru prezentacije ponuđen ulazak u naučne baze podataka nekih zapadnih univerziteta, koje su uređene po istom principu (Harvard, Kembridž, Univerzitet u Teksasu i Univerzitet Istočni Mičigen).

Slobodan Mandić, 18. decembar 2010.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2010, str. 124-125.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) X”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2010, Bеograd, 2011, str. 123-127..

SISTORY – Zgodovina Slovenije

Inštitut za novejšo zgodovino, SISTORY – Zgodovina Slovenije

Inštitut za novejšo zgodovino, SISTORY – Zgodovina Slovenije, <http://www.sistory.si/index.php> (05. XII 2010).

Portal slovenačke istoriografije Sistory, ponikao kao ideja iz kruga stručnjaka na Institutu za savremenu istoriju u Ljubljani (Žarko Lazarević, Igor Zemljič, Jera Vodušek Starič, Nina Vodopivec, Mojca Šorn), od 2008. godine redovno dopunjava onlajn bogatu bazu digitalizovanih istorijskih izvora, naučnih rezultata, i ostalih podataka relevantih za slovenačku istoriju. Takođe, jedna od početnih namera je i da se izgradi platforma za međunarodni i interdisciplinarni dijalog koji će omogućiti veze na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou u sferi istraživanja i obrazovanja. Portal je koncipiran na način koji sasvim odgovara potrebama prezentacije ovoga tipa: dvojezična prezentacija, na slovenačkom i engleskom jeziku, krajnje jednostavnog dizajna koji ne odvlači pažnju posetioca sa onoga što je ovde glavno, a to je sadržaj. Sav materijal je pregledno organizovan i podeljen u nekoliko sekcija, vidno naznačenih u gornjem, horizontalnom meniju: Izvori; Literatura; Biografija; Istorija u školama; Istorijski citatni indeks; Linkovi i Forum. Odeljci posvećeni izvorima i literaturi već sada sadrže obilje korisnog materijala za istraživače, kako lokalne i nacionalne, tako i istorije Jugoslavije i Evrope. Napomenimo samo Statističke godišnjake Kraljevine Jugoslavije, štampane u Beogradu od 1929-1940. godine. Biografski deo sadrži odlično urađen elektronski Slovenački biografski leksikon (1925-1991) i Primorski slovenački biografski leksikon. Kako sadržajem, preglednošću materijala, tako i koncepcijom, Sistory ne samo da predstavlja značajan istoriografski domet, već istovremeno i putokaz na koji način osmisliti kvalitetan istoriografski portal.

Slobodan Mandić, 3. decembar 2010.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2010, str. 123.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) X”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2010, Bеograd, 2011, str. 123-127.

African Activist Archive

African Activist Archive

African Activist Archive, <http://africanactivist.msu.edu/> (02. XI 2010).

African Activist Archive Project je posvećen čuvanju dokumenata i sećanja na aktivizam u Sjedinjenim Državama koji je podržavao borbu afričkih naroda protiv kolonijalizma, aparthejda i socijalne nepravde od pedesetih do devedesetih godina XX veka. U okviru Projekta sakuplja se onlajn arhiva istorijskih izvora: pamfleti, bilteni, brošure, bedževi, posteri, majice, audio i video zapisi, lična sećanja i intervjui sa aktivistima, direktorijumi arhivskih ustanova i specijalne zbirke biblioteka i istorijskih društava od značaja za buduća istraživanja. Sajt Projekta je jednostavno podeljen u par osnovnih sekcija. Početna stranica sadrži kratak uvodni tekst o samom projektu, a sa desne strane vizuelno su predstavljeni linkovi ka medijskoj galeriji: posteri, bedževi, dokumenta, fotografije, audio, video i majice. Osnovni meni se nalazi u horizontalnoj ravni u vrhu stranice i sadrži: link za povratak na početnu stranicu, Galeriju (indeksirane sve jedinice prema vrsti medija i količini), Pregled (Browse), koji, osim indeksirane galerije prema vrsti medija, daje i linkovani spisak afričkih izvora poređan abecednim redom prema imenu države, ali i spisak američkih organizacija sa materijalom koji je od svake ustupljen za potrebe sajta. Osim toga, osnovni meni sadrži i veoma dobro kreiranu mašinu za naprednu pretragu, zatim web adresar svih arhivskih institucija čiji sadržaji su ovde prezentovani, sa osnovnim informacijama o svakom arhivu, detaljan spisak linkova ka drugim, sličniim web lokacijama, kao i stranicu koja sadrži detaljnije informacije o samom Projektu.

Slobodan Mandić, 2. novembar 2010.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2010, str. 130.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) IX”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2010, Bеograd, 2011, str. 125-130.

London Lives 1690 to 1800

London Lives 1690 to 1800 ~ Crime, Poverty and Social Policy in the Metropolis

London Lives 1690 to 1800 ~ Crime, Poverty and Social Policy in the Metropolis, Version 1.0r1 September 2010, <http://www.londonlives.org/index.jsp> (03. XI 2010).

Internet prezentacija Projekta Londonski životi daje na raspolaganje, potpuno digitalizovane i u pretraživoj formi, širok opseg primarnih izvora o Londonu XVIII veka, sa naročitim fokusom na život običnih ljudi, tj. nižih slojeva stanovništva. Dostupni materijal sadrži preko 240.000 rukopisa i štampanih strana iz osam londonskih arhiva, uz dodatnih petnaest digitalnih kolekcija stvorenih u okviru drugih projekata. Prezentovani izvori sadrže preko 3.35 miliona ličnih imena, a olakšavajuća je okolnost što je korisnicima omogućeno da zajedno povezuju podatke koji se odnose na iste osobe i na taj način prave biografije najbolje dokumentovanih ličnosti. Osnovne opcije korišćenja sajta dostupne su svakome bez registracije, a korisnici koje žele naprednije forme korišćenja, poput sakupljanja imena koja se odnose na istu osobu i druge oblike saradnje, to mogu učiniti besplatnom registracijom uz uslov poštovanja pravila koja su data.

Korišćenje ove ogromne baze koja sadrži 39 različitih vrsta dokumenata olakšano je i jednostavnom strukturom sajta sa svega nekoliko osnovih odeljaka: Početna strana, Pretraga (napredna mašina za pretraživanje sa upitima za ime, prezime, tip dokumenta, vremenski opseg), Pregledanje u okviru svake vrste dokumenata (parohijski arhivi, kriminal, dokumenti sudova, dokumenti bolnica i cehova, dodatne kolekcije) po dekadama, Životi (biografije po abecednom redu, sa ključnim rečima), Istorijska pozadina (široki uvod u teme, institucije i sadržana dokumenta), Wiki stranica (namenjeno registrovanim korisnicima koji učestvuju u izgradnji sajta) i Projekat (stranica koja posetiocima daje sve informacije vezane za sam Projekat).

Po uzoru na Projekat o životu običnih ljudi u Londonu u XVIII veku mogle bi se pokrenuti inicijative i za slične projekte kod nas, uzimajući u obzir, na primer, sadržaj fondova Zemunski magistrat i Uprava grada Beograda u Istorijskom arhivu Beograda.

Slobodan Mandić, 3. novembar 2010.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2010, str. 128.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) IX”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2010, Bеograd, 2011, str. 125-130.

Making Sense of Films

Tom Gunning, ”Making Sense of Films”

Tom Gunning, ”Making Sense of Films’, у: History Matters: The U.S. Survey Course on the Web, February 2002, <http://historymatters.gmu.edu/mse/film/> (13. XII 2010).

Američki Istorijski filmski komitet osnovan je 1970. godine sa namerom pokretanja časopisa o filmu i istoriji. Pored toga, Komitet je sebi postavio za cilj korišćenje filmskih izvora u nastavi i istraživanjima, širenje informacija o filmu i upotrebi filma od strane istoričara i naučnika iz drugih društvenih nauka, da bi združeno stvarali efektivan sistem za zaštitu filma u svrhu naučničkog pristupa filmskim arhivama, i da bi se organizovale periodične konferencije i seminari. U skladu sa tim, Internet prezentacija časopisa Film i istorija posetiocima pruža različite informacije i mogućnosti: istorijat, misiju, filozofiju i metodologiju časopisa; raspored konferencija i događaja i pozive za učešće na njima; učestvovanje u diskusionom forumu za razmenu mišljenja i informacija o razvoju filma i njegovom odnosu prema istorijskim trendovima; recenzije filmova; Vodič kroz dokumentarne filmove u formi tematskog kataloga sa oko četrdeset pojmova; linkove ka velikom broju relevantnih Internet prezentacija (u odeljku Izvori); kompletnu bibliografiju časpisa u .pdf formatu. Na početnoj stranici sajta u rubrici Vesti nalazi se link ka sadržaju poslednjeg broja časopisa, kao i link ka Projektu MUSE, gde su besplatno dostupne elektronske kopije prethodnih brojeva Filma i istorije.

Slobodan Mandić, 13. decembar 2010.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2010, str. 120.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) VIII. Film”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2010, Bеograd, 2011, str. 115-123.

Die Ära Helmut Kohl 1982-1998

Die Ära Helmut Kohl 1982-1998

Konrad Adenauer Stiftung, Die Ära Helmut Kohl 1982-1998, <http://www.helmut-kohl.de/> (02. IX 2009).

Epoha Helmuta Kola, nemačkog kancelara od 1982. do 1998. godine, i lidera Hrišćanske demokratske unije (CDU)  od 1973. do 1998. godine, obeležila je značajan period u istoriji Evrope, Zapadne Nemačke i od 1990. ponovo ujedinjene nemačke države. Internet prezentacija nemačke političke Fondacije Konrad Adenauer posvećena je ličnosti i istorijskoj ulozi i značaju ovog državnika i političara. Sajt se sastoji od nekoliko sekcija: kraći prikaz životne i radne biografije sa malom galerijom fotografija, deo posvećen značajnim političkim događajima, veoma detaljnu hronologiju događaja od 1982. do 1998. godine, transkripte dokumenata i iscrpnu bibliografiju od 29 stranica u PDF formatu, izrađenu marta 2008. godine. Ova Internet prezentacija privući će pažnju svih onih koji se zanimaju za savremenu istoriju Evrope i ulogu značajnih istorijskih ličnosti u njoj.

Slobodan Mandić, 2. oktobar 2009.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2009, str. 111.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) VII”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2009, Bеograd, 2009, str. 107-111.

Collections of the 1956 Digital Archive

Collections of the 1956 Digital Archive

The Open Society Archives (OSA) at Central European University, Collections of the 1956 Digital Archive, <http://www.osaarchivum.org/digitalarchive/> (02. X 2009).

U okviru digitalnih kolekcija Arhiva otvorenog društva Centralnoevropskog univerziteta u Budimpešti nalazi se i zbirka posvećena događajima u Mađarskoj 1956. godine. Prezentacija sadrži različite vrste materijala: kolekciju intervjua sa izbeglicama iz Mađarske, specijalnu kolekciju novinskih članaka u četiri knjige, izveštaje američkih obaveštajnih službi otvorenih za javnost između 2001. i 2005. godine, preskliping iz štampe različitih zemalja, vesti i izveštaje osoblja Istraživačkog instituta Radia Slobodna Evropa, audiovizuelnu kolekciju od 69 filmova i delova filmskog materijala, dokumente iz Arhiva Huver instituta, tematski vodič kroz građu pripremljen od strane arhivista Arhiva otvorenog društva, odabrane onlajn kolekcije na drugim sajtovima. Prezentacija je urađena dvojezično, na mađarskom i engleskom jeziku. Bogatstvom sadržaja, dizajnom i tehničkim rešenjem, ovaj sajt predstavlja odličan primer tematski orijentisanog prezentovanja izvorne građe na Internetu.

Slobodan Mandić, 2. oktobar 2009.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2009, str. 110.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) VII”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2009, Bеograd, 2009, str. 107-111.

Online Sources for European History

Online Sources for European History

Richard D. Hacken, EuroDocs: Online Sources for European History, <http://eudocs.lib.byu.edu/index.php> (03. X 2009).

Sajt Eurodoks je posvećen sakupljanju i sabiranju informacija o onlajn izvorima za evropsku istoriju na Internetu. Prema rečima autora sajta, amerikanca Ričarda Hakena, profesionalnog bibliografa i znalca nekoliko evropskih jezika, prezentacija je stvorena sa namerom da omogući istoričarima, arhivistima, bibliotekarima, kolekcionarima dokumenata svih vrsta, da pristupe zajednici sličnorazmišljajućih učesnika u projektu. Web sajt je napravljen pomoću wiki softvera, koji omogućava kolaborativni rad grupe korisnika i krajnje jednostavno uređivanje brojnih međusobno linkovanih Web stranica. Do 2007. godine prezentacija je bila fokusirana na izvore za istoriju Evrope, a od tada je ograničena samo na Zapadnu Evropu. Materijal na početnoj stranici je moguće pregledati na osnovu dva osnovna kriterijuma: tematski (praistorija i antika; srednji vek i renesansa; Evropa kao nadnacionalni region) i prema abecednom spisku država. Osim toga, ovde je dato i nekoliko linkova ka drugim sajtovima slične orijentacije. Sakupljeni materijal čine linkovi ka primarnim istorijskim izvorima: transkribovanim dokumentima, reprodukcijama faksimila, ili prevodima. U najvećoj meri (koliko je to bilo moguće) linkovi ka dokumentima u okviru pojedinih sekcija raspoređeni su hronološkim redom. Za redovne posetioce sajta omogućen je i pregled poslednjih izmena na prezentaciji.

Slobodan Mandić, 3. oktobar 2009.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2009, str. 109.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) VII”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2009, Bеograd, 2009, str. 107-111.

Исторические источники по истории России XVIII – начала XX в

Исторические источники по истории России XVIII – начала XX в. на русском языке в Интернете

Библиотека электронных ресурсов Исторического факультета МГУ, Исторические источникипо истории России XVIII – начала XX в.на русском языке в Интернете, 27. II 2009, <http://www.hist.msu.ru/ER/Etext/PICT/russia.htm> (30. IX 2009).

Stranica posvećena istorijskim izvorima za istoriju Rusije od početka XVIII do početka XX veka na sajtu Bibliotke elektronskih resursa Istorijskog fakulteta Moskovskoga državnog univerziteta primarno je podeljena na dva dela. U prvom se nalaze nanizani linkovani naslovi za izvornu građu koju su priredili autori sajta, a koja je prikupljena sa različitih strana: zbornika arhivske građe, zbornika međunarodnih ugovora, pravne literature i drugih publikacija. Prezentovani materijal je dat uglavnom u HTML formatu, sa po nekom slikom originalnih dokumenata. Drugi deo (Ssыlki) sadrži linkove ka dokumentima i građom dostupnim na drugim ruskim sajtovima, a koji ulaze u tematski fokus kome je posvećena ova zbirka. Pregledno organizovana i redovno ažurirana ova stranica predstavlja odlično polazište u potrazi za istorijskim izvorima za istoriju Rusije XVIII i XIX veka.

Slobodan Mandić, 30. septembar 2009.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2009, str. 88-89.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) VI. Devetnaesti vek”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2009, Bеograd, 2009, str. 85-89.