Microhistorical Research

Center for Microhistorical Research at the Reykjavik Academy

Microhistory Network

Center for Microhistorical Research at the Reykjavik Academy, <http://www.microhistory.org> (14. XI 2011).

Microhistory Network, <http://microhistory.eu> (14. XI 2011).

Dve lokacije koje će privući pažnju istraživača koji se zanimaju za izučavanje mikroistorije. Prezentacija Centra za mikroistorijska istraživanja pri islandskoj Rejkvik Akademiji sadrži niz relevantnih informacija, poput liste istoričara koji se bave mikroistorijom, bibliografije objavljenih radova od 1960. do 2005. godine, pregleda održanih konferencija, seminara i naučnih skupova, a tu je i onlajn izdanje Časopisa za mikroistoriju, sa par dostupnih članaka koji analiziraju ovu istorijsku disciplinu iz teorijske i metodološke perspektive. Mreža za mikroistoriju nastala je kao neformalna grupa januara 2007. godine sa ciljem da na jednom mestu okupi istoričare zainteresovane za proučavanje mikroistorije na teorijskim i praktičnim osnovama, prvenstveno putem kontinuiranog ažuriranja bibliografije, povezivanjem istraživača koji su zainteresovani za tu oblast i sabiranjem drugih relevantnih materijala sa Web-a na jednom mestu. U radu mreže participiraju profesori iz čitavog sveta, a koordinatori su profesori sa budimpeštanskog Etveš univerziteta.

Slobodan Mandić, 14. novembar 2011.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2011, str. 117.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XI”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2011, Bеograd, 2011, str. 115-121

SISTORY – Zgodovina Slovenije

Inštitut za novejšo zgodovino, SISTORY – Zgodovina Slovenije

Inštitut za novejšo zgodovino, SISTORY – Zgodovina Slovenije, <http://www.sistory.si/index.php> (05. XII 2010).

Portal slovenačke istoriografije Sistory, ponikao kao ideja iz kruga stručnjaka na Institutu za savremenu istoriju u Ljubljani (Žarko Lazarević, Igor Zemljič, Jera Vodušek Starič, Nina Vodopivec, Mojca Šorn), od 2008. godine redovno dopunjava onlajn bogatu bazu digitalizovanih istorijskih izvora, naučnih rezultata, i ostalih podataka relevantih za slovenačku istoriju. Takođe, jedna od početnih namera je i da se izgradi platforma za međunarodni i interdisciplinarni dijalog koji će omogućiti veze na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou u sferi istraživanja i obrazovanja. Portal je koncipiran na način koji sasvim odgovara potrebama prezentacije ovoga tipa: dvojezična prezentacija, na slovenačkom i engleskom jeziku, krajnje jednostavnog dizajna koji ne odvlači pažnju posetioca sa onoga što je ovde glavno, a to je sadržaj. Sav materijal je pregledno organizovan i podeljen u nekoliko sekcija, vidno naznačenih u gornjem, horizontalnom meniju: Izvori; Literatura; Biografija; Istorija u školama; Istorijski citatni indeks; Linkovi i Forum. Odeljci posvećeni izvorima i literaturi već sada sadrže obilje korisnog materijala za istraživače, kako lokalne i nacionalne, tako i istorije Jugoslavije i Evrope. Napomenimo samo Statističke godišnjake Kraljevine Jugoslavije, štampane u Beogradu od 1929-1940. godine. Biografski deo sadrži odlično urađen elektronski Slovenački biografski leksikon (1925-1991) i Primorski slovenački biografski leksikon. Kako sadržajem, preglednošću materijala, tako i koncepcijom, Sistory ne samo da predstavlja značajan istoriografski domet, već istovremeno i putokaz na koji način osmisliti kvalitetan istoriografski portal.

Slobodan Mandić, 3. decembar 2010.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2010, str. 123.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) X”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2010, Bеograd, 2011, str. 123-127.

H-Film Discussion Network

H-Film Discussion Network

H-Net: Humanities and Social Sciences Online, H-Film Discussion Network, <http://www.h-net.org/~film/> (12. XII 2010).

Međunarodna elektronska diskusiona grupa H-Film, čiji se server nalazi na Mičigenskom državnom univerzitetu, omogućava akademskim istoričarima da vode diskusiju o svim aspektima istorije filma i upotrebe medija, metodama učenja i stanju istoriografije u ovoj oblasti. Članostvo u forumu je besplatno i svako  može da se prijavi na listu. Učesnici u ovoj diskusionoj listi dele informacije od najšireg značaja za film i istoriografiju: nastavne planove, bibliografije, nove knjige, sadržaje stručnih časopisa, spiskove novih izvora, bibliotečke kataloge i arhivsku građu, izveštaje o novom softveru, bazama podatka, konferencijama, stipendijama, poslovima i drugo. Središni deo sajta čini odeljak pod nazivom H-Film izvori u okviru koga se nalaze rubrike Diskusioni logovi, (arhivirani materijal sa svim postovima počevši od prvog iz avgusta 1993. godine) koji se mogu pretraživati prema datumu, autoru i predmetu;  H-Film prikazi i recenzije; Kolekcije arhivalija i rukopisa; Bibliografije, Teme za diskusiju; Festivali (američki i međunarodni); Preporučeni linkovi. Brzom pretragom materijala koji se ovde uredno sabira već skoro dvadeset godina moguće je pronaći zaista mnoštvo svakovrsnih informacija vezanih za opštu istoriju i film, kao i stvari koji se tiču srpske i jugoslovenske istoriografije i filmske istorije.

Slobodan Mandić, 12. decembar 2010.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2010, str. 118.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) VIII. Film”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2010, Bеograd, 2011, str. 115-123.

Victoria Research Web

Victoria Research Web. Scholarly Resources for Victorian Research

Patrick Leary, Victoria Research Web. Scholarly Resources for Victorian Research, <http://victorianresearch.org/> (25. IX 2009).

Victoria Research Web je vodič za istraživanje izvora za britansku devetnaestovekovnu istoriju koji je sastavio Patrik Leri (Patrick Leary), osnivač i urednik diskusione liste posvećenoj ovoj temi, pokrenute još 1993. godine. Na početnoj stranici nalazi se sadržaj podeljen u pet tematskih celina: istraživački izvori (arhivi, štampani izvori, planiranje istraživačkog putovanja), časopisi, disukusije (grupe i blogovi), nastava i drugi viktorijanski izvori. Korišćenje vodiča je olakšano i mogućnošću napredne pretrage, prema zadatom terminu ili frazi, ali i u kombinaciji sa hronološkim okvirom kada je materijal postavljen, ili ažuriran na Internetu. Tematski vodiči poput ovoga, ne samo da pružaju neprocenjivu pomoć istraživačima u traganju za potrebnim materijalom na Web-u, nego predstavljaju i odličan primer na koji način stručnjaci specijalizovani za određene teme mogu sistematizovati svoja znanja u svrhu kvalitetnijeg pristupa naučnom istraživanju.

Slobodan Mandić, 25. septembar 2009.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2009, str. 86.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) VI. Devetnaesti vek”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2009, Bеograd, 2009, str. 85-89.

Nachrichtendienst für Historiker

Nachrichtendienst für Historiker

Nachrichtendienst für Historiker, <http://www.nfhdata.de/premium/index.shtml> (08. XII 2008).

Informaciona služba za istoričare (Nachrichtendienst für Historiker) je lokacija gde se skladište novinski članci od istorijskog interesa i koja se svakodnevno ažurira. Autori sajta su nemački profesionalni novinari koji redovno pregledaju štampu i koji su prvenstveno fokusirani na materijal sa nemačkog govornog područja. Ovaj Internet servis pokrenut je 1995. godine i ranije su osim štampe na nemačkom jeziku bili zastupljeni i članci sa engleskog i francuskog govornog područja, a danas je osim nemačkog obuhvaćen još samo pregled štampe i na italijanskom jeziku. Na sajtu se mogu pronaći i informacije o dokumentarnim televizijskim emisijama, prikazi knjiga, DVD, CD-ROM-ova od interesa za istoričare, veliki broj linkova ka drugim prezentacijama, kao i baza podataka o literaturi za savremenu istoriju. Iako novinski članci kao sekundarni istorijski izvori ne moraju uvek biti pouzdani, oni često predstavljaju jedini izvor informacija o istraživanjima koja su u toku, ili koja još nisu objavljena, naročito za projekte od lokalnog značaja. Posebnu pogodnost predstavlja i mogućnost da se zainteresovani posetioci prijave na mejling listu i tim putem periodično, putem elektronske pošte dobijaju informacije koje bi ih mogle zanimati.

Slobodan Mandić, 8. decembar 2008.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1-3, 2008, str. 152.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) IV”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 1–3, 2008, Bеograd, 2009, str. 149-158.

Anamnesis – Исторически портал и списание

Anamnesis – Исторически портал и списание

Димитър Григоров (Ур), Anamnesis – Исторически портал и списание, <http://anamnesis.info/index.htm>, (30. IX 2007).

Anamnesis – Portal

Portal Anamnesis, kolega iz susedne Bugarske, predstavlja izuzetno dobar primer pregledno organizovanog sajta koji se bavi nacionalnom istoriografijom, ali i vezama sa balkanskim susedima i sa svetom. Osim elektronskog izdanja časopisa Anamneza, okrenutog istoriografskim i temama iz savremene i društvene istorije, novosti vezanih za rad Udruženja, foruma na kome je moguće slobodno diskutovati o određenim temama, ovde se mogu pronaći i lepe kolekcije fotografija, istorijskih karata, audio i video arhiva, kao i spisak preporučenih linkova. Prezentacija je urađena i na engleskom jeziku.

Slobodan Mandić, 30. septembar 2007.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1-3, 2006, str. 135-136.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar)”, u: Godišnjak za društvеnu istoriju 1–3, 2006, Bеograd, 2007, str. 129-138.

History In Fokus

Institute of Historical Research (IRH), History In Fokus

Institute of Historical Research (IRH), History In Fokus, jun 2007, <http://www.history.ac.uk/ihr/Focus/index.html> (25. IX 2007).

Sličnog profila je i elektronski časopis History in Focus, istog izdavača, sa tim što je u ovom slučaju svaki broj posvećen određenoj temi, a prikazi i recenzije nisu ograničeni samo na štampana monografska izdanja, već se daje kritički osvrt i na web sajtove i članke. Na primer, izdanje od jeseni 2001. godine posvećeno je teoriji istorijske nauke i naslovljno sa What is History? u čast četrdeset godina od izlaska istoimene knjige E. H. Kara (E. H. Carr). Tako je svakome ko se zanima za teoriju istorijske nauke data mogućnost da se posredstvom Web-a ukratko upozna sa nekoliko najreprezentativnijih naslova britanske istoriografske škole iz ove oblasti objavljenih krajem XX i početkom XXI veka.

Slobodan Mandić, 25. septembar 2007.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1-3, 2006, str. 130-131.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adresar)”, u: Godišnjak za društvenu istoriju 1–3, 2006, Beograd, 2007, str. 129-138.

Reviews in History

Book reviews in ‘Reviews in History

Institute of Historical Research (IRH), Book reviews in ‘Reviews in History’, 19. IX 2007, <http://www.history.ac.uk/reviews/paper/> (30. XI 2007).

Posredstvom Interneta istoričari su dobili i značajnu mogućnost pristupa velikom broju prikaza, recenzija, bazama bibliografskih podataka, kao i raznim drugim informacijama od manjeg ili većeg značaja. Kao primer neka nam posluži elektronski časopis Reviews in History Instituta za istorijska istraživanja u Londonu. Za više od deset godina izlaženja (od 1996. godine), objavljeno je preko 600 prikaza i recenzija značajnih radova iz svih oblasti od interesa za istoričare. Prikaze je moguće pretraživati na osnovu nekoliko kriterijuma: hronološki, prema naslovu, prema autoru, prema recenzentu i tematski. Posetioci sajta uočiće i da je autorima čiji su radovi prikazani i ocenjeni u ovom elektronskom časopisu ostavljena mogućnost i pravo da odgovore autorima članka i urednicima lista, kao i da pročitaju njihove odgovore

Slobodan Mandić, 30. septembar 2007.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1-3, 2006, str. 130.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adresar)”, u: Godišnjak za društvenu istoriju 1–3, 2006, Beograd, 2007, str. 129-138.

Citing Electronic Information in History Papers

Citing Electronic Information in History Papers (2015)

Maurice Crouse, Citing Electronic Information in History Papers, 04. VIII 2006, <http://history.memphis.edu/mcrouse/elcite.html> (10. IX 2006).

Najvažnija posledica koja se javlja pri prezentaciji istorijskih radova u različitim formatima u elektronskom obliku, posebno u HTML-u (kada se ceo sadržaj nekog dokumenta nalazi na samo jednoj stranici), tiče se problema citiranja. Poseban problem predstavlja i način ponovnog nalaženja podataka prezetih sa Web-a (npr. radi provere) usled povremenog ažuriranja (update-a), promene adrese, prestanka postojanja stranice i dr. Zbog ovog i drugih problema veliki broj istraživača smatra da se podaci preuzeti sa Interneta ne mogu koristiti u naučnim radovima, sve dok se pitanje citiranja sa Interneta ne reši na odgovarajući način. Moris Krouz (Maurice Crouse) sa Odeljenja za istoriju Univerziteta u Memfisu uhvatio se u koštac sa ovim gorućim problemom savremene istoriografije. Već više od jedne decenije on redovno objavljuje dopunjenu verziju vodiča za citiranje elektronskih informacija u istorijskim radovma, pokušavajuće da pronađe što adekvatnije rešenje problema. U ovoj raspravi čitalac se može upoznati sa osnovnim dilemama sa kojima se susreću istraživači prilikom citiranja elektronskog materijala, kao i niz praktičnih saveta kako citirati knjige, članke, prikaze preuzete sa Interneta, elektronsku prepisku, i sl. Ne uzimajući sebi za cilj da nametne neko od ponuđenih rešenja Krouz će svakako uticati na svakoga ko se makar jednom susreo sa problemom kako da svome elektronskom izvoru da zadovoljavajuću formu pri citiranju.

Slobodan Mandić, 11. septembar 2006.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1-3, 2005, str. 252.

Слободан Мандић ”Прикази сајтова (Web адресар)”, у: Годишњак за друштвену историју 1–3, 2005, Београд, 2006, str. 243-253.

Videti: Slobodan Mandić, Problem citiranja elektronskih informacija, u: Tokovi istorije, 1-2, Beograd 2007, str. 221-232.

H-Net Discussion Networks

H-Net Discussion Networks

“H-Net Discussion Networks”, у: H-Net. Humanities and Social Sciences Online, 1995-2006, 11. IX 2006, <http://www.h-net.org/lists/>  (11. IX 2006).

Wayback Machine (25 OCT 2006)

 Odličan primer interkacije osoba-računar-osoba (O-R-O) koja omogućava uspostavljanje nevidljive akademije predstavlja H-Net diskusiona mrežna lista (H-Net Discussion Networks), uspostavljena 1993. godine, koja povezuje nastavnike, profesore, studente, istraživače iz raznih oblasti istorijskog istraživanja, u razmeni ideja i materijala. Članove ove akademije čine više od 100.000 članova iz preko 90 zemalja. Po rečima samih urednika: „diskusijom su obuhvaćeni svi aspekti akademskog života – istraživanje, nastava, nove i stare kontraverze“. Prebrojali smo preko 150 diskusionih lista posvećenih raznim temamatskim oblastima kao što su: istorija detinjstva i mladosti, demografska istorija, istorija diplomatije i međunarodnih odnosa, istorija obrazovanja, etnička i imigrantska istorija, istorija filma, nemačko-američke i nemačko-kanadske studije, nemačka istorija, filozofija istorije, istorija seksualnosti, intelektualna istorija, japanska istorija i kultura, radnička istorija, pravna istorija, moderna i savremena istorija Mediterana, muzeologija, politička istorija SAD, istorija grada, istorija sela i agrikulturna istorija, istorija Rusije, istorija nauke medicine i tehnologije, skandinavska istorija, srednjoevropska kultura i istorija od vremena Habzburga do današnjih dana, ekonomska istorija i istorija ekonomije, itd. Lako se da uočiti da diskusione liste odlično reflektuju aktuelna kretanja i tendencije koje iskazuje moderno istorijsko istraživanje. tj. da su temama obuhvaćene sve oblasti i područja delokruga istoričara: od izučavanja političke istorije, preko ekonomije, tehnologije, do društvene istorije, istorije ideja i dr. Valjalo bi istaći i da se u okviru svake liste nalazi arhiva registrovanih poruka, tj. elektronske prepiske, koja može biti interesantna i kao svojevrsni istorijski izvor. Na primer, u okviru liste za Istoriju diplomatije i međunarodnih odnosa nalazi se arhivirani materijal za period od juna 1993. godine. Ovo je nezaobilazna web lokacija za svakoga istraživača koji želi da vidi kako savremene informaciono-komunikacione tehnologije utiču na područje istorijskoga istraživanja, ali istovremeno i prilika da se uključi u razmenu ideja i informacija sa kolegama širom planete.

Slobodan Mandić, 11. septembar 2006.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1-3, 2005, str. 251-252.

Слободан Мандић ”Прикази сајтова (Web адресар)”, у: Годишњак за друштвену историју 1–3, 2005, Београд, 2006, str. 243-253.