Contemporary Social History Archives

Contemporary Social History Archives (ASKI)

Contemporary Social HistoryArchives (ASKI),
<http://askiweb.eu/index.php/en/>(1. XII 2015).

Arhiv savremene društvene istorije osnovan je 1992. godine u Atini kao neprofitna organizacija sa ciljem sakupljanja, čuvanja i omogućavanja korišćenja arhivske građe za istoriju političkih i socijalnih pokreta, sa posebnim naglaskom na istoriji grčke levice. Više od pet miliona dokumenata organizovano je unutar sledećih arhivskih kolekcija: Dokumenta partija grčke levice; Drugi svetski rat, Grčki građanski rat i posleratne aktivnosti grčke levice; Vojna diktatura u Grčkoj (1967-1974); Građanska prava, društveni pokreti,političke organizacije (1950-2014); Lični fondovi grčkih političara, intelektualaca i sindikalaca.Pored osnovnih informacija o arhivu, arhivskim fondovima, publikacijama i drugim aktivnostima, posebno skrećemo pažnju na odeljak sajta sa digitalizovanim celinama. Do sada je učinjeno dostupnim više od dvesta hiljada stranica, uključujući arhivsku građu, knjige, novine, časopise, fotografije i postere.

Slobodan Mandić, 1. decembar 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2015, str. 118

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XX”, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 1, 2015, Bеograd, 2015, str. 117-121.

Prisoners of the First World War

Prisoners of the First World War

International Committee of the Red Cross Historical Archives,
Prisoners of the First World War, <http://grandeguerre.icrc.org> (2. XI 2015).

Tokom Prvog svetskog rata, osam miliona vojnika koji su se borili na frontovima i dva miliona civila, uglavnom onih koji su živeli na naperijateljskim teritorijama ili na područjima pod okupacijom, zarobljeno je i internirano u logore na nekoliko godina. Osnovu sajta čini baza podataka Istorijskog arhiva Međunarodnog komiteta Crvenog krsta formirana od pet miliona indeksnih kartica, za oko 2 miliona zatočenika, pretežno sa zapadnog, rumunskog i srpskog fronta. Podaci za ruski front nedostaju jer se čuvaju u Arhivu danskog Crvenog krsta u Kopenhagenu. Pretraživanje baze uslovljeno je načinom na koji su kartice, sačinjene za svaku osobu, klasifikovane. Pored imena i prezimena, nacionalnosti i vojnog/civilnog statusa, u indekse su uključeni i podaci nastali na osnovu brojnih molbi koje su članovi porodica zarobljenih slali Međunarodnoj agenciji za ratne zarobljenike. Poseban odeljak sajta rezervisan je za opise života u zarobljeničkim logorima (higijena, ishrana, radni uslovi, prepiska sa rodbinom), tj. izveštaje misija predstavnika Crvenog krsta, zajedno sa fotografijama logora sa razglednica.

Slobodan Mandić, 2. septembar 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2015, str. 117.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XX”, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 1, 2015, Bеograd, 2015, str. 117-121.

EFG1914 projekt

Jugoslovenska kinoteka, EFG1914 projekt

Jugoslovenska kinoteka, EFG1914 projekt,
<http://www.kinoteka.org.rs/di/efg/Http/EFG/00-efg_S_index01.htm> (7. VIII 2015).

U sklopu velikog evropskog projekta European Film Gateway 1914 u okviru koga je od februara 2013. omogućen onlajn pristup za oko tri hiljade filmova na temu Prvog svetskog rata, nalazi se i izuzetna kolekcija iz fondova Jugoslovenske kinoteke u količini od šezdeset osam filmova. Dostupna kolekcija je podeljena u tri celine: Filmovi Đoke Bogdanovića (16), Dokumentarni filmovi (38), Igrani filmovi (14). U godinama obeležavanja stogodišnjice Prvog svetskog rata, učešće Jugoslovenske kinoteke u ovako značajnom projektu, sa rezultatom onlajn pristupa korisnicima širom sveta putem interneta, zaslužuje svaku pohvalu.

Slobodan Mandić, 7. avgust 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2014, str. 119-120.

Slobodan Mandić Prikazi sajtova (Web adrеsar) XIX, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 1, 2014, Bеograd, 2015, str. 117-121.

Stražarni lopov

Goran Polak, Stražarni lopov

Goran Polak, Stražarni lopov. Kratke priče o izgubljenoj generaciji, o Rock’n’Rollu i o odrastanju u državi sa šest republika, <http://strazarni-lopov.blogspot.com> (12. VIII 2015).

Sajt Stražarni lopov autora Gorana Polaka iz Zagreba predstavlja veoma važan i bogat izvor svedočanstava i izvornih dokumenata o popularnoj kulturi Jugoslavije u poslednjih par decenija postojanja zajedničke države. Ovde se u formi bloga već pet godina redovno objavljuju zanimljivi prilozi propraćeni mnoštvom autentičnih dokumenata – fotografijima, plakatima, audio i video snimcima, radio emisijama, skeniranim ulaznicama koncerata, isečcima iz štampe, itd. Iako tematski opseg uglavnom uključuje pank i alternativnu rok muziku, pažljiviji posetioci će brzo doći do zaključka da je reč o zaista prvorazrednoj lokaciji za razumevanje višeslojnih fenomena važnih za izučavanja kulture mladih u socijalističkoj Jugoslaviji.  Postovi poput Rok koncerti u Jugoslaviji (1975-1983), Mi djeca s perona 6 (1980-1982), Mali kavez – Brno – Blato, Utopija – Pank turneje u Jugoslaviji 1983/87, 400 dana u Beogradu (o služenju vojnok roka), Dee-Dee, Moj djed i Drago Mlinarec, Diznilend u Ulici socijalističke revolucije, Paket Aranžman, kao i mnogi drugi, osim veoma lepog stila sa kojim su pisani, brojnim prilozima, ali svakako i velikim odzivom posetilaca sajta, čije reakcije i prilozi u interakcijama dodatno obogaćuju sadržaj, upućuju Stražarnog lopova na nezaobilaznu lokaciju, ne samo za generacijski i kulturološki blisku publiku rasejanu širom planete, već i na istraživače koji u potrazi za izvornom građom za predmetno-hronološki okvir sadržan na stranicama ovog sajta još uvek nemaju zadovoljavajući pristup dokumentima u zvaničnim arhivima. Ovi tim pre jer je interesovanje za istraživanja popularne kulture Jugoslavije uveliko prošireno i van jezičkog područja bivše zemlje.

Slobodan Mandić, 12. avgust 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2014, str. 118-119.

Slobodan Mandić Prikazi sajtova (Web adrеsar) XIX, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 1, 2014, Bеograd, 2015, str. 117-121.

Preporuka za dalje čitanje:

GORAN POLAK: ‘Moja kolekcija snimki Iggyja Popa najveća je na svijetu’, u: Nacional, 04.09.2021.

Stevan Kragujević – život i delo

Stevan Kragujević – život i delo

Stevan Kragujević – život i delo, <http://www.stevankragujevic.com> (17. VIII 2015).

Osim legata koji se čuvaju u Istorijskom arhivu Beograda, Istorijskom arhivu Sente i u Muzeju istorije Jugoslavije, život i delo poznatog jugoslovenskog i srpskog fotoumetnika i fotoreportera Stevana Kragujevića (1922-2002) moguće je bliže upoznati i uvidom u sadržaj ovog sajta, a zaslugom njegove kćerke Tanje Kragujević. Nakon uvodne stranice koja sadrži nekoliko kratkih informacija o Stevanu Kragujeviću, o autorskim pravima njegove zaostavštine, kao i link ka odrednici na Vikipediji, posetioci mogu ući u dubinu prezentacije putem dinamičnog, vertikalno položenog linka sa dasne strane ekrana. Dalja navigacija sajtom je veoma jednostavna – na levoj strani nalazi se meni koji vodi ka glavnom odeljku Delo – foto galerija, gde je grupisano nekoliko reprezentativnih celina: Fotoantologija; Dan oslobođenja Sente 1944; Senta, dan poplave 1970; Stari Beograd; Beograd, susret epoha; Beograd XX vek, Stevan u Beogradu; Galerija poznatih. Ispod je posetiocima dat i veoma iscrpan popis preporučenih linkova. Pregledno i jednostavno, sa brižljivo odabranim prezentovanim fotomaterijalom, ovaj sajt na adekvatan način daje mogućnost upoznavanja sa umetnikom koji je svojim bogatim delom sačinio jedinstvenu dokumentarnu hronologiju o razvoju Jugoslavije, svedočeći, kao fotoreporter, o svim značajnim dogaćajima iz politike, kulture, umetnosti i sporta.

Slobodan Mandić, 17. avgust 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2014, str. 118.

Slobodan Mandić Prikazi sajtova (Web adrеsar) XIX, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 1, 2014, Bеograd, 2015, str. 117-121.

136 Энвер Ходжа. Его жизнь и работа

Энвер Ходжа. Его жизнь и работа

Энвер Ходжа. Его жизнь и работа, 2008-2015 <http://www.enverhoxha.ru> (14. IV 2015).

Prezentacija na ruskom jeziku posvećena je životu i delu Envera Hodže (1908– 1985), revolucionara i vrhovnog vođe Narodne Republike Albanije. Početna stranica omogućava pregleda informacija i preuzimanja materijala preko nekoliko različitih odeljaka raspoređenih linearno, od vrha prema donjem delu strane. Tu su izloženi biografski pregledi (biografija i istorijsko-biografski esej), bogata biblioteka izdanja na ruskim jeziku, sa mogućnošću preuzimanja knjiga u pdf formatu, tematski arhiv koji sadrži elektronska izdanja knjiga u vezi sa glavnom temom (klasici marksizma-lenjinizma, razni materijali o Albaniji u vreme socijalizma i dr.), časopis Nova Albanija, koji je distribuiran ilegalno na prostoru SSSR od 1961. godine, Muzej sajta, odgovori na pitanja posetilaca i komentari, i na kraju nekoliko galerija (Enver Hodža u umetničkim delima socrealizma, posteri sa njegovim likom, foto-materijal). Autori navode da je osnovna namena sajta, pored popunjavanja postojećih praznina na ruskom govornom području o ličnosti Envera Hodže i njegovog angažmana na polju teorijskog i praktičnog revolucionarnog rada, i promovisanje ideje marksizma-lenjinizma. Uprkos ideološki obojenoj poziciji autora, na ovoj adresi istraživači mogu pronaći korisne informacije o vremenu i temama s kojima je ukršteno delovanje te ličnosti.

Slobodan Mandić, 14. april 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2013, str. 168-169.

Slobodan Mandić Prikazi sajtova (Web adrеsar) XVIII, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 3, 2013, Bеograd, 2015, str. 165-169.

Некрополь российского научного зарубежья

Некрополь российского научного зарубежья

Марина Ю. Сорокина, Наталья Ю. Масоликова, Некрополь российского научного зарубежья, <http://www.russiangrave.ru> (20. IV 2015).

Obzirom na kolosalni značaj koji je ruska emigracija ostvarila na ovim prostorima u mnogim oblastima intelektualnog rada u perioduizmeđu dva svetska rata, prezentacija projekta posvećenog istraživanju ruske naučne dijaspore svakako će pobuditi značajnu pažnju domaće publike. Autorke projekta, saradnice Doma ruske dijaspore Aleksandra Solženjicina iz Moskve, koncipirale su sajt na veoma jednostavan i pregledan način. Osnovu prezentacije čine biografski rečnik ruske naučne dijaspore i baza fotografija grobova ruskih naučnika rasutih širom sveta. Opcija napredne pretrage pruža mogućnost jednostavnog pronalaska željene ličnosti, ili fotografije groba. Među stotinama naučnika koji su do sada uvršteni u bazu, veoma je jednostavno identifikovati one koji su veliki ili značajan deo svog profesionalnog angažmana ostvarili u Beogradu ili nekom drugom mestu Kraljevine Jugoslavije.Određen vid sentimentalnog pristupa temi autorke su iskazale ostavljajući mogućnost posetiocima sajta da odaju poštu preminulim naučnicima tako što će položiti virtuelni buket cveća, ili ostaviti lični zapis ispod fotografije njihovog groba. Brojač posetioca sajta na naslovnoj strani očekivano pokazuje značajan broj pristupa, ne samo iz Rusije, već i iz najudaljenijih krajeva sveta.

Slobodan Mandić, 20. april 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2013, str. 167-168.

Slobodan Mandić Prikazi sajtova (Web adrеsar) XVIII, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 3, 2013, Bеograd, 2015, str. 165-169.

”1914-2014 – 100 Jahre erster Weltkrieg”

1914-2014 – 100 Jahre erster Weltkrieg

ÖsterreichischesStaatsarchiv, 1914-2014 – 100 Jahre erster Weltkrieg,
<http://wk1.staatsarchiv.at> (15. IV 2015).

Povodom stogodišnjice početka Prvog svetskog rata saradnici Austrijskog državnog arhiva osmislili su virtuelnu izložbu, gde su izloženi tematski organizovani dokumenti iz fondova Arhiva. Arhivska građa razvrstana je u tri osnovne kategorije: vojni događaji, svakodnevni život i društvo, politika i diplomatija. Materijal unutar svake od kategorija je razvrstan hronološki i vizuelno iskazan preko vremenske lente. Detaljnija pretraga, zajedno sa propratnim tekstovima, omogućena je pregledom u 24 posebne tematske celine (Sarajevo 1914, finansiranje rata, rat na moru, sanitet i higijena, ratna svakodnevica, pobune i politički protesti, galerija fotografija itd). Svi dokumenti dostupni su u visokoj rezoluciji, ali bez mogućnosti preuzimanja kopija. Na posebnoj stranici data je linkovana lista svih arhivskih jedinica uključenih u izložbu, zajedno sa signaturama dokumenata. Iz ovog spiska vidi se da većina izabranih dokumenata potiče iz zbirke Ratnog arhiva, u sklopu Austrijskog državnog arhiva. U foto-materijal uvrštene su i fotografije zločina austrougarske vojske nad civilnim stanovništvom, koje su ranije bile slabo poznate austrijskoj javnosti. Iako je reč o virtuelnoj izložbi dokumenata, bez pretenzije za sveobuhvatnijim popisom i prezentacijom arhivske građe, kao nedostatak treba zabeležiti delimični izostanak legendi i objašnjenja uz fotografski materijal koji bi dodatno povećali vrednost inače veoma dobre prezentacije.

Slobodan Mandić, 15. april 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2013, str. 166.

Slobodan Mandić Prikazi sajtova (Web adrеsar) XVIII, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 3, 2013, Bеograd, 2015, str. 165-169.

International Encyclopedia of the First World War

International Encyclopedia of the First World War

1914-1918-online.International Encyclopedia of the First World War,
<http://www.1914-1918-online.net> (15.IV 2015).

Međunarodna onlajn enciklopedija Prvog svetskog rata, postavljena u oktobru 2014. godine, rezultat je zajedničkog naučnog poduhvata više od hiljadu stručnjaka iz pedeset raznih zemalja. Rukovodeći tim projekta nalazi se pri berlinskom Slobodnom univerzitetu, na čelu sa profesorima Oliverom Jancom (Oliver Janz) i Nikolasom Apostolopulosom (Nicolas Apostolopoulos). Pored naglašene internacionalne perspektive, autori ističu i visok akademski kvalitet članaka (dva nivoa recenzije), otvoren pristup, i iz ugla zapadnoevropskih zemalja do sada zanemareni geografski prostor. Shodno svim mogućnostima koje nove digitalne i internet tehnologije pružaju, bogat i raznovrstan materijal je multimedijalno predstavljen, a zahvaljujući konceptu semantičkog veba, i veoma pregledan i lako pretraživ. Enciklopediji se pristupa preko posebnog i vidno istaknutog banera, koji vodi do nove lokacije, u formi dodatnog domena osnovnog sajta Projekta. Članci su razvrstani u nekoliko sekcija: tematski, geografski, abecedno, indeksno, bibliografski, autorski, hronološki. Podrazumeva se da je sve kategorije moguće i ukrštati, tako da je navigacija kroz sajt izuzetno jednostavna i zanimljiva. Početna stranica sadrži i više drugih odeljaka, koji pružaju dodatne informacije o autorima i uredničkom timu, partnerskim institucijama, beleškama u medijima, preporučenim linkovima, pristup nalozima društvenih mreža. Svojim tehničkim preferencijama, bogatim sadržajem, širokom međunarodnom komponentom, kvalitetom članaka i redovnim dopunjavanjem Enciklopedija u potpunosti opravdava reputaciju nezaobilazne lokacije među brojnim onlajn sadržajima s temom Prvog svetskog rata.

Slobodan Mandić, 15. april 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2013, str. 165-166.

Slobodan Mandić Prikazi sajtova (Web adrеsar) XVIII, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 3, 2013, Bеograd, 2015, str. 165-169.

Pretraga slika Istorijskog arhiva Beograda

Istorijski arhiv Beograda, ”Pretraga slika Istorijskog arhiva Beograda”

Istorijski arhiv Beograda, ”Pretraga slika Istorijskog arhiva Beograda”, u: Pretraga fondova i zbirki, <http://www.arhiv-beograda.org/index.php/rs/fondovi-i-zbirke/pretraga-fondova> (14. V 2014).

  • Stari i novi Beograd zimi - Kafana Albanija

Unapređena internet prezentacija Istorijskog arhiva Beograda, puštena u pogon početkom maja 2014. godine, u odeljku Fondovi i zbirke posetiocima daje i mogućnost pretrage arhivske građe preko Janus pretraživača (poput Gugla), u okviru koga postoji i izdvojena pretraga vizuelnog materijala u sekciji Slike. Iz 518 fondova i zbirki, i 98116 zapisa unetih u bazu, korisnici mogu dobiti informacije i za 3244 slikovna zapisa, od kojih je preko 1600 sa digitalnom kopijom dokumenta. Pretraga slika se vrši u polju Sadržaj gde se može koristiti cela reč, deo reči, ili dve reči spojene znakom (+), a filter omogućava izlistavanje rezultata sa digitalnom kopijom. Baziran na ISAD(g) međunarodnom standardu za opis arhivske građe, svaki dokument je opisan u nekoliko polja (signatura, nivo, naslov, količina, nastanak, sadržaj), a digitalna kopija je data u linkovanom polju sa nazivom Dodatak. Ovde treba istaći i da je ovo redak, ako ne i jedinstven slučaj, da na sajtovima naših arhiva postoje opisi, tj. informacije o arhivskoj građi do nivoa dokumenta.  Sa mogućnosti pristupa informacijama o arhivskoj građi, digitalnim kopijama fotografija i vizuelnom materijalu iz svojih fondova i zbirki, Istorijski arhiv Beograda svim zainteresovanim korisnicma pruža dodatni oblik upoznavanja sa bogatstvima koje čuva u svojim depoima, a time vrši i veoma važnu funkciju promovisanja svoje delatnosti putem savremenih tehnologija.

Slobodan Mandić, 14. maj 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2013, str. 159.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XVII. Vizuеlno naslеđе Jugoistočnе Evropе,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2013, Bеograd, 2014, str. 155-159.