The Computer Gaming World Museum

The Computer Gaming World Museum

The Computer Gaming World Museum,
<http://www.cgwmuseum.org> (18. I 2013).   

Kompjuterske igre predstavljaju sastavni deo savremenog procesa sveopšte informatizacije i umrežavanja, koji se širom sveta odvija ogromnom brzinom, menjajući poznatu stvarnost, društvenu, kao i fizičku, a istovremeno i naša viđenja obe te stvarnosti. Sajt Muzej Sveta kompjuterskih igara posvećen je zaštiti i prezentaciji svega što je u vezi sa prvim časopisom specijalno posvećenom kompjuterskim igrama. Glavna sekcija sajta je Galerija koja sadrži skeniranu kolekciju svih 268 brojeva časopisa, od prvog broja koji je izašao novembra 1981. godine, pa do poslednjeg broja iz novembra 2006. godine. Ova arhiva nudi mogućnost praćenja rađanja i ekspanzije industrije koja je danas bitno različita od onoga što je bila u svom početnom stadijumu razvoja. Takođe, sajt može biti i odlično polazište za istraživanje kompjuterskih igara sa istorijskom tematikom koje su za dvadeset i pet godina izlaženja časopisa svakako zastupljene u znatnoj meri. Ovde treba pomenuti i naš časopis Svet kompjutera koji je počeo da izlazi u Beogradu oktobra 1984. godine, kao posebno izdanje „Politikinog” časopisa Svet.

Slobodan Mandić, 18. januar 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2012, str. 109.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XIV”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2012, Bеograd, 2012, str. 109-114.

Transition BG. Митовете на българския преход

Transition BG. Митовете на българския преход

Transition BG. Митовете на българския преход,
<http://prehodbg.com> (24. V 2012).

Specifičnost sadašnjosti postsocijalističkih društava, kao vremena bitno različitog i od onog prethodnog, kada je čovek postojao, i od onog potonjeg, u kome će čovek postojati, ogleda se i u procesu tranzicije, periodu transformacije privrednog modela koji je u velikoj meri uticao na sveukupno stanje tih društava. Bugarske kolege sa Sofijskog univerziteta (A. Lunjin, D, Grigorov), okupljeni oko Udruženja Anamnesis, a koji su već stekli zavidnu reputaciju u prezentaciji istorijskih izvora i drugih oblika rada na polju profesionalnog internet aktivizma, 2010. godine su pokrenuli poseban projekat usmeren na proučavanje bugarskog društva u periodu tranzicije. Sajt je podeljen u pet osnovnih odeljaka: ličnosti tranzicije, efekti procesa preporoda, granice tranzicije, politička subkultura, mediji i tranzicija. Unutar svakog odeljka posetioci će naići na značajnu količinu korisnog materijala za temu kojoj je sajt posvećen, poput: intervjua, dokumenata, memoara, dnevnika, literature, galerije, web resursa, bibliografija i dr.

Slobodan Mandić, 24. maj 2012.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2011, str. 140.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XIII”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2011, Bеograd, 2011, str. 137-141.

Жертвы политического террора в СССР

Жертвы политического террора в СССР

Жертвы политического террора в СССР, <http://lists.memo.ru> (24. V 2012).   

  

Polaznu tačku za kreiranje onlajn baze podataka pod nazivom Žrtve političkog terora u SSSR čini četvrto izdanje istoimenog kompakt diska koji je izdat povodom obeležavanja sedamdeset godina od Velikog terora u SSSR 1937/1938. godine. Iako se ukazije da su imenovana lica uvrštena u bazu, koja broji više od 2,6 miliona imena (od toga 725.000 ubijenih), samo deo ukupnog broja žrtava političkog terora u SSSR, dvadesetgodišnji rad na ovom projektu ima za cilj da, pored razumevanja uzroka ukaže i na obim katastrofe koja je zadesila sovjetsku Rusiju, kao i da ovekoveči sećanje na žrtve. Struktura sajta je osmišljena na krajnje jednostavan način: na početnoj stranici nalazi se predgovor, a u samom vrhu ekrana nalazi se alfabetski niz za pretragu imena. Za svaku žrtvu je dat niz podjednako struktuiranih podataka sa izvorom odakle su podaci preuzeti.

Slobodan Mandić, 24. maj 2012.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2011, str. 139.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XIII”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2011, Bеograd, 2011, str. 137-141.

ОБД Мемориал

ОБД Мемориал

ОБД Мемориал, <http://www.obd-memorial.ru> (24. V 2012).

Ruski sajt OBD Memorial predstavlja opštu bazu podataka koja sadrži informacije o braniocima domovine, mrtvim i nestalim za vreme Drugog svetskog rata i u posleratnom periodu. Projekat je pokrenut po nalogu predsednika Ruske Federacije od 23. aprila 2003. godine o organizaciji rada na vojnom memorijalu i odlukom Ministarstva odbrane Federacije o kreiranju baze podataka. Za potrebe Projekta skupljena je arhivska građa iz različitih ruskih arhiva u količini od 13,7 miliona digitalnih kopija. Po rečima samih autora Projekta, ova baza podataka ima za cilj, kako da svim zainteresovanima pruži mogućnost da na internetu pronađu informacije o svojim bližnjima, ali isto tako i da putem dokumenata pobija faalsifikate o broju gubitaka sovjetske armije tokom Drugog svetskog rata.

Slobodan Mandić, 24. maj 2012.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2011, str. 138-139.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XIII”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2011, Bеograd, 2011, str. 137-141.

British Printed Images to 1700

British Printed Images to 1700

British Printed Images to 1700, <http://www.britishprintedimagesto1700.org.uk> (24. V 2012).

Pretraživa baza podataka koja sadrži nekoliko hiljada printova i ilustracija iz knjiga iz perioda rane moderne istorije Britanije čini srž prezentacije projekta Britanske štampane slike do 1700. godine. Većina slika u bazi potiče iz Odeljenja za štampu i crteže Britanskog muzeja, ali su zastupnjene i druge britanske institucije. Pretraživanje baze i razgledanje impresivne kolekcije ilustracija je omogućeno prema pet osnovnih kategorija (izdavaču, ličnostima prikazanim na ilustracijama, predmetnom katalogu, datumu, tehnici), a izvodljivo je i kombinovanje različitih kriterijuma pretrage. U svrhu boljeg razumevanja raspoloživog materijala sajt sadrži i dodatne odeljke gde posetioci mogu da saznaju i prošire svoja znanja o tehnikama štampe i istoriji štamparstva u tom periodu, a tu je i istoriografski pregled radova o ovoj temi od 18. veka do danas, zatim direktorijum štampara, izdavača i trgovaca knjigama, kao i spisak literature i preporučenih linkova.

Slobodan Mandić, 24. maj 2012.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2011, str. 137.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XIII”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2011, Bеograd, 2011, str. 137-141.

Explore Byzantium

Explore Byzantium

Chris Ambrose, Explore Byzantium, <http://byzantium.seashell.net.nz> 
(19. I 2012). *Wayback Machine (FEB 04 2012)

Sajt Istraživanje Vizantije predstavlja dobar primer za popularizaciju vizantijske istorije i civilizacije bez opterećivanja akademskim sadržajima. O autoru sajta, Krisu Ambrouzu, ne saznajemo ništa više od samog imena, te stoga pretpostavljamo da se radi o zaljubljeniku u istoriju i kulturu Vizantije, koji je odlučio da svoja interesovanja pretoči u jednu preglednu i široj publici zanimljivu internet prezentaciju. Pored kraćeg uvodnog teksta i hronološkog pregleda istorije Vizantije, prezentacija sadrži nekoliko interesantnih delova, poput članaka o vizantijskom društvu (caru i dvoru, ženama, seljacima i poljoprivrednicima, vojsci, državnoj upravi, crkvi), prikaze knjiga, galeriju fotografija i istorijskih karata, a tu je i preporuka za druge internet lokacije razvrstane po grupama (opšti pregledi sa izvorima; kolekcije linkova; hronologije; organizacije; numizmatika; istorija umetnosti, galerije i muzeji; život i ljudi u Vizantiji).

Slobodan Mandić, 19. januar 2012.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2011, str. 105.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XII. Istorija Vizantije”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2011, Bеograd, 2011, str. 101-106.

Istorijska biblioteka: enciklopedija istorije i književnosti

Istorijska biblioteka. enciklopedija istorije i književnosti na srpskom jeziku

Историјска библиотека. енциклопедија историје и књижевности на српском језику, <http://www.istorijskabiblioteka.com> (19. I 2012).

U okviru Istorijske biblioteke, internet enciklopedije na srpskom jeziku, pored drugih i veoma kvalitetnih tekstova iz oblasti političke, vojne i istorije književnosti, moguće je pronaći i niz članaka posvećenih istoriji Vizantije i vizantologiji. Osim odrednica vezanih za političku istoriju, a koji su nanizani u rubrici Vizantijsko carstvo, pretražujući sajt putem tagova nailazimo i na tekstove posvećene vizantijskim istoričarima, vizantolozima i izvorima za istoriju Vizantije. Zanimljivo je da se na sajtu nalazi i Rečnik vizantijskih titula, ali je neregistrovanim korisnicima onemogućen pristup. Treba skrenuti pažnju da je ovu obimnu biblioteku moguće pretraživati prema nekoliko kriterijuma: zadate reči, sadržaja, azbučnog reda, kategorije, tagova. Važno je napomenuti i da je ova biblioteka, iako u nekim segmentima obogaćena popularnim rubrikama (Zanimljivost dana, Da li ste znali, Iz štampe…), veoma ozbiljno i naučno utemeljena, a to se vidi kroz veliki broj izvora i naučne literature koji su korišćeni u njenom kreiranju, što je veoma retka pojava u našem sajber prostoru. Zbgo svega toga urednicima Istorijske biblioteke (Uroš Milivojević, Miloš Milojević, Nataša Pešić) treba čestitati na dobro zamišljenoj i realizovanoj ideji.

Slobodan Mandić, 19. januar 2012.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2011, str. 104-105.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XII. Istorija Vizantije”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2011, Bеograd, 2011, str. 101-106.

Лаборатория истории Византии и Причерноморья

Лаборатория истории Византии и Причерноморья

Московский государственный университет имени М.В.Ломоносова, Лаборатория истории Византии и Причерноморья, <http://www.hist.msu.ru/Labs/ByBSea/index.htm> (20. I 2012).

Naučno-istraživačka laboratorija za proučavanje Crnog mora i Vizantije u srednjem veku Odeljenja za istoriju Moskovskog državnog univerziteta je osnovana 14. maja 1990. godine u svrhu sprovođenja sveobuhvatnih istraživanja ove teme, pretrage i objavljivanja novih arhivskih izvora, kreiranja baza podataka, identifikacije istorijskih i tipoloških obrazaca razvoja u regionu Vizantije i Crnog mora u svojim odnosima sa regionom Rusije, Zapadne Evrope i država Istoka. Na sajtu Laboratorije u odeljku Izvori dostupna je digitalizovana građa Massaria Caffae 1374. iz fonda Banke Sv. Đorđa Državnog arhiva u Đenovi. Reč je o detaljnoj knjizi evidencija prihoda i rashoda đenovljanskih zvaničnika u gradu Kafi (danas Feodosija u Ukrajini) kojom je u to vreme upravljala Đenova i čiji konzul je od 1316. godine odatle upravljao svim đenovljanskim kolonijama u Crnom moru. Projekat digitalizacije ovog fonda nastao je kao plod uspešne saradnje između Laboratorije i Državnog arhiva u Đenovi. Radi praktičnosti rada na tekstu, na sajtu Laboratorije je dat i skenirani Rečnik skraćenica italijanskog i latinskog jezika A. Capelli, objavljenog u Milanu 1912. godine.

Slobodan Mandić, 20. januar 2012.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2011, str. 103-104.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XII. Istorija Vizantije”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2011, Bеograd, 2011, str. 101-106..

BYZANTIUM – Society

BYZANTIUM – Society for the Promotion of Byzantine Studies Online

BYZANTIUM – Society for the Promotion of Byzantine Studies Online, <www.byzantium.ac.uk> (19. I 2012).

Englesko Društvo za promociju vizantijskih studija (SPBS) je udruženje koja zastupa Ujedinjeno Kraljevstvo u Međunarodnom udruženju za vizantijske studije (AIEB). Društvo je osnovano 1983. godine sa namerom unapređivanja i proučavanja znanja o istoriji, kulturi, jeziku i književnosti Vizantijskog carstva i njegovog okruženja. Internet prezentacija Društva daje razne informacije vezane za njegovu delatnost: novosti, kalendar događaja, pokrivanje troškova za učestvovanje na simpozijumima, publikacije Društva i njegovih članova, studiranje istorije Vizantije na univerzitetima Ujedinjenog Kraljevstva, korisne linkove, mogućnost pristupanja Društvu. Na sajtu je nedavno otvorena i nova sekcija posvećena nastavnim izvorima koja će uključivati i „neformalne” i „privatne” prevode tekstova, ali je trenutno nedostupna jer je u toku njena rekonstrukcija. Takođe, treba istaći da će posetioci sajta pronaći informacije vezane za dešavanja u vizantologiji i van Velike Britanije, poput eseja Hirouki Hašikave (Hiroyuki Hashikawa) sa Kjoto univerziteta koji daje istorijski pregled vizantijskih studija u Japanu.

Slobodan Mandić, 19. januar 2012.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2011, str. 103.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XII. Istorija Vizantije”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2011, Bеograd, 2011, str. 101-106.

The International Association of Byzantine Studies

The International Association of Byzantine Studies

The International Association of Byzantine Studies,
<www.aiebnet.gr> (19. I 2012).

Međunarodno udruženje za vizantijske studije (AIEB) sa sedištem u Atini osnovano je 1948. godine istovremeno sa održavanjem vizantološkog međunarodnog kongresa. Prvi predsednik Udruženja je bio francuski vizantolog Pol Lemerl. Na predlog Dionizisa Zakitinosa, a u svrhu promocije vizantijskih studija, Udruženje  od 1964. godine izdaje i Bilten koji svim zainteresovanim pruža informacije o novim publikacijama i radovima u pripremi, kao i istraživačkim projektima u različitim oblastima vizantologoje. Sa ulaskom u informatičko doba i u svrhu funkcionalnijeg delovanja, na kongresu u Androsu 2003. godine je odlučeno da ulogu Biltena preuzme internet prezentacija Udruženja. Tom prilikom je generalni sekretar Udruženja Evangelos Krisos prezentovao pilot verziju sajta, a prisutne zamolio da i ostale obaveste da će od sada informacije o svim aktivnostima biti objavljivane na sajtu koji će biti ažuriran dva puta godišnje. U tom smislu sajt AIEB-a sadrži sve relevantne podatke vezane za delovanje Udruženja, od opštih podataka, uprave i organizacije podružnica po državama, preko biltena, konferencija i aktivnosti, pa do novijih publikacija, linkova i kontakt informacija. Treba napomenuti i da sajt ima verzije na francuskom, engleskom i grčkom jeziku, ali i da pojedini odeljci nisu redovno ažurirani.

Slobodan Mandić, 19. januar 2012.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2011, str. 102.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XII. Istorija Vizantije”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2011, Bеograd, 2011, str. 101-106.