Bandenkampf in Jugoslawien 1941-1945

Bandenkampf in Jugoslawien 1941-1945

Ivan Ž, Bandenkampf in Jugoslawien 1941-1945, 25. avgust 2015, <http://bandenkampf.blogspot.rs> (20. X 2016).

Autor sajta Bandenkampf (Borba protiv bandi) iskoristio je mogućnosti objavljivanja digitalnog sadržaja u formi bloga da na jednom mestu predstavi materijal koji je prikupljen s raznih strana na temu specijalnih nemačkih jedinica koje su operisale na prostoru bivše Jugoslavije u periodu 1941-1945. godine. U kratkom uvodnom tekstu autor je objasnio da je kao naslov iskoristio nemački termin za borbu protiv gerilaca u okupiranoj Evropi, kao i da su sve priložene informacije temeljno proveravane upoređivanjem raspoloživih dokumenata svih zaraćenih strana. Na početnoj stranici nalaze se ilinkovi ka veoma pedantno sređenom tematsko-imenskom registaru i spisku korišćenih izvora i literature (arhivi, knjige, časopisi, pisma autoru, porodične zbirke, zvučni zapisi, internet stranice). Svaki od oko dve stotine do sada objavljenih članaka (u hronološki obrnutom nizu) sastoji se od naslova, fotografije s opisom i naznačenim izvorom, kratkog teksta na engleskom i srpskom jeziku. Prikupljeni materijal prezentovan je na pregledan, lucidan i široj publici zanimljiv način.

Slobodan Mandić, 20. oktobar 2016.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2016, str. 129-130.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2016, Bеograd, 2016, str. 127-130.

Forced Labor 1939 – 1945. Memory and History

Forced Labor 1939 – 1945. Memory and History

Freie Universität Berlin, Forced Labor 1939 – 1945. Memory and History<http://www.zwangsarbeit-archiv.de> (11. X 2016).

Projekat Prinudni rad 1939-1945. Sećanje i istorija pokrenut je u znak sećanja na preko 20 miliona ljudi koji su bili prisiljeni na rad u nacionalsocijalističkoj Nemačkoj. Središni deo prezentacije čini digitalni audio-vizuelni arhiv koji sadrži intervjue sa preko 600 bivših prinudnih radnika iz 26 zemalja. Intervjui su zabeleženi tokom 2005. i 2006. godine, a za kompletan korisnički pristup ovoj kolekciji neophodna je registracija. Nakon toga se može vršiti pretraga i mogu se koristiti zvučni i video zapisi, koji su propraćeni transkriptima,prevodima na nemački jezik, fotografijama i drugim materijalima. Prezentacija sadrži i niz drugih korisnih sadržaja kao što su detaljne informacije o nastanku i digitalizaciji kolekcije intervjua sa svim tehničkim aspektima, izabrane biografije ispitanika, interaktivna mapa, vremenska linija, uputstvo za korišćenje materijala u obrazovne svrhe, informacije o izložbama, projektnim aktivnostima i dr. Projekat je nastao kao rezultat saradnje između Fondacije ”Sećanje, odgovornosti budućnost”, Slobodnog univerziteta Berlin i Nemačkog istorijskog muzeja.

Slobodan Mandić, 11. oktobar 2016.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2016, str. 128-129.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2016, Bеograd, 2016, str. 127-130.

Dokumentationsarchiv des österreichischen Widerstandes

Dokumentationsarchiv des österreichischen Widerstandes (DÖW)

Dokumentationsarchiv des österreichischen Widerstandes (DÖW) <http://www.doew.at> (14. X 2016).

Dokumentacioni centar austrijskog otpora osnovan je 1963. godine od strane bivših pripadnika otpora, žrtava nacizma i naučnika upućenih u ovu tematiku. Danas je to vodeća austrijska institucija na poljima istraživanja nacionalsocijalizma, holokausta, otpora fašizmu i savremenog desnog ekstremizma u Austriji, koja na svojoj internet prezentaciji pruža mnoštvo korisnih sadržaja za proučavanje navedenih tema. U pitanju su obimne baze podataka kreirane poslednjih godina u okviru grupa: austrijske žrtve holokausta, političke žrtve nacizma, proganjani od strane Gestapoa, austrijski anti-fašisti u Španskom građanskom ratu i austrijske žrtve staljinizma do 1945. godine. Pored toga, tu su i svedočenja osoba intervjuisanih u okviru projekta usmene istorije, svedoka događaja iz perioda 1934-1945 (Centar raspolaže sa 2800 snimaka za preko hiljadu ispitanika). Dodatno, posetioci sajta mogu pregledati galerije fotografija i dokumenata, dobiti informacije o arhivu, biblioteci i foto-arhivu Centra, aktuelnim dešavanjima, steći uvid u kompletan popis dosadašnjih izdanja i slobodno preuzeti pojedine publikacije u e-formatu.

Slobodan Mandić, 14. oktobar 2016.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2016, str. 128.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2016, Bеograd, 2016, str. 127-130.

Šеtnja vеka – Ulicama savskog kraja 1914. godinе

Šеtnja vеka – Ulicama savskog kraja 1914. godinе
*Wayback Machine (МАR 13 2016)

ГО Савски венац, Тачка комуникације,
Шетња века – Улицама савског краја 1914.године, <http://setnjaveka.rs> (18. I 2016).

Projekat „Šetnja veka” osmišljen je kao onlajn vodič kroz društveni život Savamale uoči početka i tokom prvih meseci Prvog svetskog rata. U njegovoj internet prezentaciji prikazano je kako je ovaj deo Beograda dočekao početak rata i kako se promenila svakodnevica običnih ljudi nakon prvih ispaljenih metaka. Uvodna stranica sadrži kratko uputstvo za korišćenje sa linkom za ulazak na glavni deo sajta, posebno za verzije na srpskom i engleskom jeziku. Sadržani materijal je razvrstan u četiri tematske celine označene različitim bojama:Pred rat; Julska kriza i prva noć rata; Beograd pod bombama (29. jul – 2. decem- bar); Trinaestodnevna okupacija i oslobođenje (decembar). Unutar tematskih odeljaka nalaze se tačke raspoređene prema brojevima, povezane sa mapom koja zauzima osnovni deo radne površine ekrana i kroz koju je navigacija veoma jednostavna. Ulaskom na pojedine tačke na mapi korisnici će se susresti sa brojnim korisnim i interesantnim informacijama. Autori su pedantno zabeležili reference iz korišćene literature, ali i ostavili preporuke za dalje čitanje.

Slobodan Mandić, 18. januar 2016.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2015, str. 125.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXI. Prvi svetski rat”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2015, Bеograd, 2016, str. 121-125.

Valjevo – Grad bolnica (1914-1915)

Dr Vladimir Krivošejev i Dragana Lazarevic Ilic,
Narodni muzej Valjevo, Valjevo – Grad bolnica (1914-1915)
*Wayback Machine (FEB 26 2016)

Народни музеј Ваљево, Ваљево – Град болница (1914-1915),
<http://valjevo-hospital.org> (18. I 2016).

Izložba i internet prezentacija Narodnog muzeja Valjevo pod nazivom Valjevo – Grad bolnica (1914-1915) odnosi se na široki spektar događaja iz istorije ovog grada u prve dve ratne godine (od objave rata krajem jula 1914. do okupacije Valjeva krajem oktobra 1915) u kojima je ceo grad bio jedna velika bolnica. Izložba pod ovim nazivom otvorena je 2. aprila 2015. godine, povodom stogodišnjice smrti slikarke Nadežde Petrović koja je bila dobrovoljna bolničarka u Valjevskoj bolnici, a njeno elektronsko onlajn izdanje urađeno je kao posebna, namenski kreirana internet prezentacija, prema visokom profesionalnim standardima. Početna stranica sadrži plan galerijskog prostora sa dvadeset i dva tematski imenovana panoa, smeštenih u osam sala, kroz koji je omogućeno veoma jednostavno kretanje. Ulaskom na bilo koji od izabranih panoa, označenih brojevima, počevši od dva uvodna u prvoj sali, posetilac dobija mogućnost kompletnog doživljaja putovanja kroz vreme, čitajući tekstove, razgledajući fotografije, ilustracije, mape, uz opcionu audio komponentu. Kompletan sadržaj sajta je dostupan i na engleskom jeziku, a inače predstavlja jedan od malobrojnih primera onlajn izložbene prezentacije domaće ustanove, koja je time svojoj izložbi značajno proširila sadržaj i povećala auditorijum, poništavajući vremensko-prostorna ograničenja trajanja i mesta održavanja izložbe.

Slobodan Mandić, 18. januar 2016.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2015, str. 124.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXI. Prvi svetski rat”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2015, Bеograd, 2016, str. 121-125.

Radio tеlеvizija Srbijе, Spеcijal o Vеlikom ratu

Radio tеlеvizija Srbijе, Spеcijal o Vеlikom ratu

Радио телевизија Србије, Специјал о Великом рату, <http://www.rts.rs/page/stories/ci/Velikirat.html> (18. I 2016).

U sklopu obeležavanja stogodišnjice Prvog svetskog rata, Radio televizija Srbije dala je svoj doprinos i u vidu posebnog odeljka na svom sajtu. Specijal sadrži priloge u odgovarajućoj formi, koji su razvrstani u četiri segmenta – Srbija u ratu, Veliki rat na RTS-u, Dokumenta i Prenosimo. Prilozi su pisani u naučno-popularnoj formi, a njihovi autori ili konsultovana stručna lica u određenom broju slučajeva su profesionalni istoričari. Pored teksta prilozi sadrže i odgovarajuće ilustracije i neretko video klipove emisija koje su već emitovane na televiziji. Broj i raznovrsnost tema obuhvaćenih Specijalom je značajan, pa zainteresovani pored tema posvećenih ratnim operacijama, diplomatiji, vojskovođama, ekonomskim promenama uzrokovanim ratom ili stradanju civila, mogu saznati i o životu vojnika iza fronta, ženama u ratu, ratnim slikarima, modi, napretku medicine, tragovima rata na arhitekturi Beograda, i sl. O dobrom odjeku Specijala kod široke publike, tj. njegovom interaktivnom karakteru, svedoče i podaci o broju posetioca i komentari ispod priloga. 

Slobodan Mandić, 18. januar 2016.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2015, str. 123.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXI. Prvi svetski rat”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2015, Bеograd, 2016, str. 121-125.

Album sećanja na naše pretke iz Prvog svetskog rata

Album sećanja na naše pretke iz Prvog svetskog rata

Савез потомака ратника Србије 1912–1920. године, Албум сећања на наше претке из Првог светског рата, <http://славним-прецима.срб> (17. I 2016).

Internet kao medij predstavlja veoma pogodno sredstvo za sakupljanje i prezentaciju arhivskih dokumenata i drugih informacija o prošlosti, jer ostavlja mogućnost za stalnu dopunu. Upravo je ova njegova karakteristika na adekvatan način iskorišćena od strane Saveza potomaka ratnika Srbije 1912-1920. godine prilikom kreiranja onlajn Albuma sećanja na naše pretke iz Prvog svetskog rata. Javni poziv za dostavljanje fotografija i ostalih dokumenata iz Prvog svetskog rata, upućen sa Blagoslovom Njegove Svetosti Patrijarha srpskog g. Irineja i u saradnji sa Kancelarijom za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Vlade Republike Srbije, dao je rezultat u vidu Galerije sa preko 1800 dostupnih dokumenta, pretežno fotografija. Prezentovanu građu je moguće sortirati prema nazivu, godini i datumu slanja. U sekciji Pravila učešća, pored ostaloga navedeno je i da se javni poziv za dostavu fotografija završava 31. decembra 2015. godine, nakon čega će žiri odabrati sto fotografija koje će biti izložene na izložbi povodom sto godina Prvog svetskog rata. Pored standardne internet prezentacije, poduhvat pribavljanja i prezentacije fotografija predaka iz perioda Prvog svetskog rata dodatno je potpomognut povezanom i aktivnom fejsbuk stranicom i dobro posećenim video klipovima na sopstvenom jutjub kanalu.

Slobodan Mandić, 17. januar 2016.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2015, str. 122-123.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXI. Prvi svetski rat”, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 2, 2015, Bеograd, 2016, str. 121-125.

Prvi svetski rat u fondovima i zbirkama Istorijskog arhiva Beograda

Prvi svetski rat u fondovima i zbirkama Istorijskog arhiva Beograda

Историјски архив Београда, Први светски рат у фондовима и збиркама Историјског архива Београда – онлајн дигитални тематски водич, <http://www.ww1.arhiv-beograda.org> (18. I 2016).

Istorijski arhiv Beograda predstavio je namenski kreiranu internet prezentaciju građe o Prvom svetskom ratu koja se nalazi u njegovim fondovima. U ovom tematskom onlajn vodiču predmeti su predstavljani sa analitičkim opisom i klasifikovani prema fondovima i zbirkama u kojima se čuvaju. Određeni broj dokumenata dostupan je i u vidu digitalnih kopija što ovom Vodiču istovremeno daje karakter analitičkog inventara, vodiča, zbornika dokumenata i izložbe. Pretraživanje dostupnog materijala, tj, analitičkih opisa i digitalnih kopija dokumenata,olakšana je filtriranjem prema tri vrste kriterijuma: pripadnost arhivskoj celini – fondu, tematskom i imenskom indeksu. Izborom određene arhivske celine na ekranu se prikazuju opšte informacije o fondu i arhivskoj građi na ovu temu koju fond poseduje, a u produžetku padajućeg menija slede opisi pojedinačnih dokumenata koji sadrže naslov, mesto i vreme nastanka, opis i signaturu. Ratne operacije, propaganda, štampa/novine, vojska, oficiri, ranjeni, sanitet i javno zdravlje, privreda, prijave ratne štete, naučnici i intelektualci, stanovništvo, izbeglice, okupaciona uprava, svakodnevni život, dinastija Karađorđević, stvaranje Jugoslavije, samo su neke od zastupljenih tematskih celina. U posebnom odeljku nalazi se Bibliografija publikacija o Prvom svetskom ratu iz bibliotečkog fonda Istorijskog arhiva Beograda. Među propratnim sekcijama nalaze se vremenska linija, članci o pojedinim temama, korisni linkovi, itd. Većina prezentovanih dokumenata je na srpskom jeziku, ali su takođe zastupljena i dokumenta na francuskom, engleskom, nemačkom, mađarskom i grčkom jeziku.

Slobodan Mandić, 18. januar 2016.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2015, str. 121-122.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXI. Prvi svetski rat”, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 2, 2015, Bеograd, 2016, str. 121-125.

My Century – Your History on Camera

My Century – Your History on Camera

My Century – Your History on Camera, London, Sofia, Moscow, Sarajevo, <http://www.mycentury.tv> (5. XII 2015).

Sajt jе posvеćеn posmatranju prošlosti kroz objеktiv kamеrе – urеdnici, saradnici Bi Bi Si-a, su sе oprеdеlili da na jеdnom mеstu sakupljaju vizuеlni matеrijal koji sе odnosi na značajnijе događajе istorijе dvadеsеtog vеka sa prostora Balkana (bivšе Jugoslavijе) i bivšеg Sovjеtskog Savеza. Matеrijal jе prvobitno sakupljan na Jutjub kanalima Balkan (ratovi u bivšoj Jugoslaviji dеvеdеsеtih godina XX vеka) i Bugarski XX vеk. Intеraktivna forma sajta podrazumеva i poziv posеtiocima da na ovom mеstu podеlе svojе fotografijе i vidеo snimkе u skladu sa postojеćim koncеptom.

Slobodan Mandić, 5. decembar 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2015, str. 121.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XX”, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 1, 2015, Bеograd, 2015, str. 117-121.

Churchill Archive

Churchill Archive

Bloomsbury Publishing Plc, Churchill Archive, <http://www.churchillarchive.com> (5. XII 2015).

Obimna arhiva Vinstona Čerčila, koja broji blizu osamsto hiljada stranica originalnih dokumenata, nastalih između 1874. i 1965. godine, od 2012. godine  dostupna je u digitalnom obliku. Osim bogate i raznovrsne arhivske građe koja se originalno čuva u Čerčilovom arhivskom centru u Kembridžu od osnivanja 1973. godine, čije korišćenje je olakšano filterima rezultata pretrage prema temama, mestima, periodu i ličnostima, na sajtu se takođe nalaze i dodatni sadržaji u posebnim sekcijama poput materijala za univerzitetsku i školsku nastavu, tematskih izložbi dokumenata (Čerilov Prvi svetski rat, Čerčil i žene, Vinston Čerčil i javni govor), specijalizovanih vodiča kroz građu za studente i istraživače, linkova ka drugim lokacijama (članci iz savremene štampe, audi klipovi), video uputstva za korišćenje ovog internet arhiva. Urađen prema najvišim informatičkim, arhivističkim i bibliotečkim standardima, onlajn arhiv Vinstona Čerčila omogućava da hiljade pisama, govora, telegrama, rukopisa, vladinih transkripata i drugih izvora prvog reda, vezanih za ovu značajnu istorijsku ličnost, budu dostupni korisnicima širom sveta. Sajt ima i komercijalnu komponentu, budući da je pun pristup omogućen samo registrovanim korisnicima, uz besplatan probni period pristupa, a takođe i na osnovu sporazuma sa bibliotekama i akademskim organizacijama.

Slobodan Mandić, 5. decembar 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2015, str. 119-120.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XX”, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 1, 2015, Bеograd, 2015, str. 117-121.