Valjevo – Grad bolnica (1914-1915)

Dr Vladimir Krivošejev i Dragana Lazarevic Ilic,
Narodni muzej Valjevo, Valjevo – Grad bolnica (1914-1915)
*Wayback Machine (FEB 26 2016)

Народни музеј Ваљево, Ваљево – Град болница (1914-1915),
<http://valjevo-hospital.org> (18. I 2016).

Izložba i internet prezentacija Narodnog muzeja Valjevo pod nazivom Valjevo – Grad bolnica (1914-1915) odnosi se na široki spektar događaja iz istorije ovog grada u prve dve ratne godine (od objave rata krajem jula 1914. do okupacije Valjeva krajem oktobra 1915) u kojima je ceo grad bio jedna velika bolnica. Izložba pod ovim nazivom otvorena je 2. aprila 2015. godine, povodom stogodišnjice smrti slikarke Nadežde Petrović koja je bila dobrovoljna bolničarka u Valjevskoj bolnici, a njeno elektronsko onlajn izdanje urađeno je kao posebna, namenski kreirana internet prezentacija, prema visokom profesionalnim standardima. Početna stranica sadrži plan galerijskog prostora sa dvadeset i dva tematski imenovana panoa, smeštenih u osam sala, kroz koji je omogućeno veoma jednostavno kretanje. Ulaskom na bilo koji od izabranih panoa, označenih brojevima, počevši od dva uvodna u prvoj sali, posetilac dobija mogućnost kompletnog doživljaja putovanja kroz vreme, čitajući tekstove, razgledajući fotografije, ilustracije, mape, uz opcionu audio komponentu. Kompletan sadržaj sajta je dostupan i na engleskom jeziku, a inače predstavlja jedan od malobrojnih primera onlajn izložbene prezentacije domaće ustanove, koja je time svojoj izložbi značajno proširila sadržaj i povećala auditorijum, poništavajući vremensko-prostorna ograničenja trajanja i mesta održavanja izložbe.

Slobodan Mandić, 18. januar 2016.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2015, str. 124.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXI. Prvi svetski rat”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2015, Bеograd, 2016, str. 121-125.

Radio tеlеvizija Srbijе, Spеcijal o Vеlikom ratu

Radio tеlеvizija Srbijе, Spеcijal o Vеlikom ratu

Радио телевизија Србије, Специјал о Великом рату, <http://www.rts.rs/page/stories/ci/Velikirat.html> (18. I 2016).

U sklopu obeležavanja stogodišnjice Prvog svetskog rata, Radio televizija Srbije dala je svoj doprinos i u vidu posebnog odeljka na svom sajtu. Specijal sadrži priloge u odgovarajućoj formi, koji su razvrstani u četiri segmenta – Srbija u ratu, Veliki rat na RTS-u, Dokumenta i Prenosimo. Prilozi su pisani u naučno-popularnoj formi, a njihovi autori ili konsultovana stručna lica u određenom broju slučajeva su profesionalni istoričari. Pored teksta prilozi sadrže i odgovarajuće ilustracije i neretko video klipove emisija koje su već emitovane na televiziji. Broj i raznovrsnost tema obuhvaćenih Specijalom je značajan, pa zainteresovani pored tema posvećenih ratnim operacijama, diplomatiji, vojskovođama, ekonomskim promenama uzrokovanim ratom ili stradanju civila, mogu saznati i o životu vojnika iza fronta, ženama u ratu, ratnim slikarima, modi, napretku medicine, tragovima rata na arhitekturi Beograda, i sl. O dobrom odjeku Specijala kod široke publike, tj. njegovom interaktivnom karakteru, svedoče i podaci o broju posetioca i komentari ispod priloga. 

Slobodan Mandić, 18. januar 2016.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2015, str. 123.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXI. Prvi svetski rat”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2015, Bеograd, 2016, str. 121-125.

Album sećanja na naše pretke iz Prvog svetskog rata

Album sećanja na naše pretke iz Prvog svetskog rata

Савез потомака ратника Србије 1912–1920. године, Албум сећања на наше претке из Првог светског рата, <http://славним-прецима.срб> (17. I 2016).

Internet kao medij predstavlja veoma pogodno sredstvo za sakupljanje i prezentaciju arhivskih dokumenata i drugih informacija o prošlosti, jer ostavlja mogućnost za stalnu dopunu. Upravo je ova njegova karakteristika na adekvatan način iskorišćena od strane Saveza potomaka ratnika Srbije 1912-1920. godine prilikom kreiranja onlajn Albuma sećanja na naše pretke iz Prvog svetskog rata. Javni poziv za dostavljanje fotografija i ostalih dokumenata iz Prvog svetskog rata, upućen sa Blagoslovom Njegove Svetosti Patrijarha srpskog g. Irineja i u saradnji sa Kancelarijom za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Vlade Republike Srbije, dao je rezultat u vidu Galerije sa preko 1800 dostupnih dokumenta, pretežno fotografija. Prezentovanu građu je moguće sortirati prema nazivu, godini i datumu slanja. U sekciji Pravila učešća, pored ostaloga navedeno je i da se javni poziv za dostavu fotografija završava 31. decembra 2015. godine, nakon čega će žiri odabrati sto fotografija koje će biti izložene na izložbi povodom sto godina Prvog svetskog rata. Pored standardne internet prezentacije, poduhvat pribavljanja i prezentacije fotografija predaka iz perioda Prvog svetskog rata dodatno je potpomognut povezanom i aktivnom fejsbuk stranicom i dobro posećenim video klipovima na sopstvenom jutjub kanalu.

Slobodan Mandić, 17. januar 2016.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2015, str. 122-123.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXI. Prvi svetski rat”, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 2, 2015, Bеograd, 2016, str. 121-125.

Prvi svetski rat u fondovima i zbirkama Istorijskog arhiva Beograda

Prvi svetski rat u fondovima i zbirkama Istorijskog arhiva Beograda

Историјски архив Београда, Први светски рат у фондовима и збиркама Историјског архива Београда – онлајн дигитални тематски водич, <http://www.ww1.arhiv-beograda.org> (18. I 2016).

Istorijski arhiv Beograda predstavio je namenski kreiranu internet prezentaciju građe o Prvom svetskom ratu koja se nalazi u njegovim fondovima. U ovom tematskom onlajn vodiču predmeti su predstavljani sa analitičkim opisom i klasifikovani prema fondovima i zbirkama u kojima se čuvaju. Određeni broj dokumenata dostupan je i u vidu digitalnih kopija što ovom Vodiču istovremeno daje karakter analitičkog inventara, vodiča, zbornika dokumenata i izložbe. Pretraživanje dostupnog materijala, tj, analitičkih opisa i digitalnih kopija dokumenata,olakšana je filtriranjem prema tri vrste kriterijuma: pripadnost arhivskoj celini – fondu, tematskom i imenskom indeksu. Izborom određene arhivske celine na ekranu se prikazuju opšte informacije o fondu i arhivskoj građi na ovu temu koju fond poseduje, a u produžetku padajućeg menija slede opisi pojedinačnih dokumenata koji sadrže naslov, mesto i vreme nastanka, opis i signaturu. Ratne operacije, propaganda, štampa/novine, vojska, oficiri, ranjeni, sanitet i javno zdravlje, privreda, prijave ratne štete, naučnici i intelektualci, stanovništvo, izbeglice, okupaciona uprava, svakodnevni život, dinastija Karađorđević, stvaranje Jugoslavije, samo su neke od zastupljenih tematskih celina. U posebnom odeljku nalazi se Bibliografija publikacija o Prvom svetskom ratu iz bibliotečkog fonda Istorijskog arhiva Beograda. Među propratnim sekcijama nalaze se vremenska linija, članci o pojedinim temama, korisni linkovi, itd. Većina prezentovanih dokumenata je na srpskom jeziku, ali su takođe zastupljena i dokumenta na francuskom, engleskom, nemačkom, mađarskom i grčkom jeziku.

Slobodan Mandić, 18. januar 2016.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2015, str. 121-122.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXI. Prvi svetski rat”, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 2, 2015, Bеograd, 2016, str. 121-125.

Prisoners of the First World War

Prisoners of the First World War

International Committee of the Red Cross Historical Archives,
Prisoners of the First World War, <http://grandeguerre.icrc.org> (2. XI 2015).

Tokom Prvog svetskog rata, osam miliona vojnika koji su se borili na frontovima i dva miliona civila, uglavnom onih koji su živeli na naperijateljskim teritorijama ili na područjima pod okupacijom, zarobljeno je i internirano u logore na nekoliko godina. Osnovu sajta čini baza podataka Istorijskog arhiva Međunarodnog komiteta Crvenog krsta formirana od pet miliona indeksnih kartica, za oko 2 miliona zatočenika, pretežno sa zapadnog, rumunskog i srpskog fronta. Podaci za ruski front nedostaju jer se čuvaju u Arhivu danskog Crvenog krsta u Kopenhagenu. Pretraživanje baze uslovljeno je načinom na koji su kartice, sačinjene za svaku osobu, klasifikovane. Pored imena i prezimena, nacionalnosti i vojnog/civilnog statusa, u indekse su uključeni i podaci nastali na osnovu brojnih molbi koje su članovi porodica zarobljenih slali Međunarodnoj agenciji za ratne zarobljenike. Poseban odeljak sajta rezervisan je za opise života u zarobljeničkim logorima (higijena, ishrana, radni uslovi, prepiska sa rodbinom), tj. izveštaje misija predstavnika Crvenog krsta, zajedno sa fotografijama logora sa razglednica.

Slobodan Mandić, 2. septembar 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2015, str. 117.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XX”, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 1, 2015, Bеograd, 2015, str. 117-121.

EFG1914 projekt

Jugoslovenska kinoteka, EFG1914 projekt

Jugoslovenska kinoteka, EFG1914 projekt,
<http://www.kinoteka.org.rs/di/efg/Http/EFG/00-efg_S_index01.htm> (7. VIII 2015).

U sklopu velikog evropskog projekta European Film Gateway 1914 u okviru koga je od februara 2013. omogućen onlajn pristup za oko tri hiljade filmova na temu Prvog svetskog rata, nalazi se i izuzetna kolekcija iz fondova Jugoslovenske kinoteke u količini od šezdeset osam filmova. Dostupna kolekcija je podeljena u tri celine: Filmovi Đoke Bogdanovića (16), Dokumentarni filmovi (38), Igrani filmovi (14). U godinama obeležavanja stogodišnjice Prvog svetskog rata, učešće Jugoslovenske kinoteke u ovako značajnom projektu, sa rezultatom onlajn pristupa korisnicima širom sveta putem interneta, zaslužuje svaku pohvalu.

Slobodan Mandić, 7. avgust 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2014, str. 119-120.

Slobodan Mandić Prikazi sajtova (Web adrеsar) XIX, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 1, 2014, Bеograd, 2015, str. 117-121.

”1914-2014 – 100 Jahre erster Weltkrieg”

1914-2014 – 100 Jahre erster Weltkrieg

ÖsterreichischesStaatsarchiv, 1914-2014 – 100 Jahre erster Weltkrieg,
<http://wk1.staatsarchiv.at> (15. IV 2015).

Povodom stogodišnjice početka Prvog svetskog rata saradnici Austrijskog državnog arhiva osmislili su virtuelnu izložbu, gde su izloženi tematski organizovani dokumenti iz fondova Arhiva. Arhivska građa razvrstana je u tri osnovne kategorije: vojni događaji, svakodnevni život i društvo, politika i diplomatija. Materijal unutar svake od kategorija je razvrstan hronološki i vizuelno iskazan preko vremenske lente. Detaljnija pretraga, zajedno sa propratnim tekstovima, omogućena je pregledom u 24 posebne tematske celine (Sarajevo 1914, finansiranje rata, rat na moru, sanitet i higijena, ratna svakodnevica, pobune i politički protesti, galerija fotografija itd). Svi dokumenti dostupni su u visokoj rezoluciji, ali bez mogućnosti preuzimanja kopija. Na posebnoj stranici data je linkovana lista svih arhivskih jedinica uključenih u izložbu, zajedno sa signaturama dokumenata. Iz ovog spiska vidi se da većina izabranih dokumenata potiče iz zbirke Ratnog arhiva, u sklopu Austrijskog državnog arhiva. U foto-materijal uvrštene su i fotografije zločina austrougarske vojske nad civilnim stanovništvom, koje su ranije bile slabo poznate austrijskoj javnosti. Iako je reč o virtuelnoj izložbi dokumenata, bez pretenzije za sveobuhvatnijim popisom i prezentacijom arhivske građe, kao nedostatak treba zabeležiti delimični izostanak legendi i objašnjenja uz fotografski materijal koji bi dodatno povećali vrednost inače veoma dobre prezentacije.

Slobodan Mandić, 15. april 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2013, str. 166.

Slobodan Mandić Prikazi sajtova (Web adrеsar) XVIII, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 3, 2013, Bеograd, 2015, str. 165-169.

International Encyclopedia of the First World War

International Encyclopedia of the First World War

1914-1918-online.International Encyclopedia of the First World War,
<http://www.1914-1918-online.net> (15.IV 2015).

Međunarodna onlajn enciklopedija Prvog svetskog rata, postavljena u oktobru 2014. godine, rezultat je zajedničkog naučnog poduhvata više od hiljadu stručnjaka iz pedeset raznih zemalja. Rukovodeći tim projekta nalazi se pri berlinskom Slobodnom univerzitetu, na čelu sa profesorima Oliverom Jancom (Oliver Janz) i Nikolasom Apostolopulosom (Nicolas Apostolopoulos). Pored naglašene internacionalne perspektive, autori ističu i visok akademski kvalitet članaka (dva nivoa recenzije), otvoren pristup, i iz ugla zapadnoevropskih zemalja do sada zanemareni geografski prostor. Shodno svim mogućnostima koje nove digitalne i internet tehnologije pružaju, bogat i raznovrstan materijal je multimedijalno predstavljen, a zahvaljujući konceptu semantičkog veba, i veoma pregledan i lako pretraživ. Enciklopediji se pristupa preko posebnog i vidno istaknutog banera, koji vodi do nove lokacije, u formi dodatnog domena osnovnog sajta Projekta. Članci su razvrstani u nekoliko sekcija: tematski, geografski, abecedno, indeksno, bibliografski, autorski, hronološki. Podrazumeva se da je sve kategorije moguće i ukrštati, tako da je navigacija kroz sajt izuzetno jednostavna i zanimljiva. Početna stranica sadrži i više drugih odeljaka, koji pružaju dodatne informacije o autorima i uredničkom timu, partnerskim institucijama, beleškama u medijima, preporučenim linkovima, pristup nalozima društvenih mreža. Svojim tehničkim preferencijama, bogatim sadržajem, širokom međunarodnom komponentom, kvalitetom članaka i redovnim dopunjavanjem Enciklopedija u potpunosti opravdava reputaciju nezaobilazne lokacije među brojnim onlajn sadržajima s temom Prvog svetskog rata.

Slobodan Mandić, 15. april 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2013, str. 165-166.

Slobodan Mandić Prikazi sajtova (Web adrеsar) XVIII, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 3, 2013, Bеograd, 2015, str. 165-169.

NBS – Veliki rat

Narodna biblioteka Srbije, Veliki rat

Народна библиотека Србије, Велики рат, <http://velikirat.nb.rs> (30. IV 2013).

Sajt Veliki rat Narodne biblioteke Srbije, pušten u pogon i predstavljen javnosti 28. februara 2013. godine, povodom dana NBS i Nacionalnog dana knjige, predstavlja digitalnu biblioteku nastalu kao deo projekta Europeana kolekcije 1914-1918. Središnji deo prezentacije čini odeljak Kolekcije koji sadrži veoma bogat i raznovrsan materijal o učešću Srbije i srpskog naroda u Prvom svetskom ratu. Dostupna građa je razvrstana u nekoliko kategorija (Knjige, Periodika, Rukopisna građa, Plakati, Slike, Kartografska građa, Razno), a prema rečima autora teksta na sajtu, cilj je da se korisnicima omogući istraživanje i korišćenje digitalizovanih kolekcija kako iz NBS tako i drugih institucija koje čuvaju srodnu građu. Struktura podataka za svaku od unetih jedinica u kolekciji sastoji se iz nekoliko polja, koja variraju u zavisnosti od vrste izvora, a verovatno i od prethodno raspoloživih (analognih) podataka (na primer, predmetna odrednica nije svugde uneta).

Zbog izuzetnog značaja, činjenice da su ovakve kolekcije izuzetno retke kod nas, kao i vrednosti već do sada urađenog, trebalo bi ukazati i na nekoliko uočenih (tehničkih) propusta. Test polja za pretragu nije dao zadovoljavajuće rezultate u gornjem okviru, već je potrebno upotrebiti opciju za naprednu pretragu. Takođe, iako je omogućen zaista lep pregled dostupne građe, (dokumenta su u zadovoljavajućoj rezoluciji, i sa solidnim pregledačem galerija), korisnici su na žalost uskraćeni za slovnu pretragu, a ni dostupna pretraga po tagovima trenutno ne funkcioniše. Iako na sajtu postoji posebna sekcija naslovljena Za učenje, u njoj su samo naznačeni ciljevi i značaj dostupnih izvora onima „koji istoriju uče, kao đaci ili studenti, koji je predaju u školama i onima kojima je proučavanje i istraživanje ovog razdoblja hobi”. Možda bi se posebnost ove sekcije mogla unaprediti primerima njihove upotrebe u obrazovne svrhe. Pohvalno je što su korisnicima dati opšti uslovi korišćenja dosutpne digitalizovane građe, ali je neoubičajeno da nigde nisu navedena imena lica koja su zaslužna za realizovanje projekta (zamislimo štampane zbornike sa ovolikom količinom građe bez potpisanih imena).

Slobodan Mandić, 30. april 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2012, str. 150.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XVI,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2012, Bеograd, 2013, str. 147-151.

SISTORY – Zgodovina Slovenije

Inštitut za novejšo zgodovino, SISTORY – Zgodovina Slovenije

Inštitut za novejšo zgodovino, SISTORY – Zgodovina Slovenije, <http://www.sistory.si/index.php> (05. XII 2010).

Portal slovenačke istoriografije Sistory, ponikao kao ideja iz kruga stručnjaka na Institutu za savremenu istoriju u Ljubljani (Žarko Lazarević, Igor Zemljič, Jera Vodušek Starič, Nina Vodopivec, Mojca Šorn), od 2008. godine redovno dopunjava onlajn bogatu bazu digitalizovanih istorijskih izvora, naučnih rezultata, i ostalih podataka relevantih za slovenačku istoriju. Takođe, jedna od početnih namera je i da se izgradi platforma za međunarodni i interdisciplinarni dijalog koji će omogućiti veze na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou u sferi istraživanja i obrazovanja. Portal je koncipiran na način koji sasvim odgovara potrebama prezentacije ovoga tipa: dvojezična prezentacija, na slovenačkom i engleskom jeziku, krajnje jednostavnog dizajna koji ne odvlači pažnju posetioca sa onoga što je ovde glavno, a to je sadržaj. Sav materijal je pregledno organizovan i podeljen u nekoliko sekcija, vidno naznačenih u gornjem, horizontalnom meniju: Izvori; Literatura; Biografija; Istorija u školama; Istorijski citatni indeks; Linkovi i Forum. Odeljci posvećeni izvorima i literaturi već sada sadrže obilje korisnog materijala za istraživače, kako lokalne i nacionalne, tako i istorije Jugoslavije i Evrope. Napomenimo samo Statističke godišnjake Kraljevine Jugoslavije, štampane u Beogradu od 1929-1940. godine. Biografski deo sadrži odlično urađen elektronski Slovenački biografski leksikon (1925-1991) i Primorski slovenački biografski leksikon. Kako sadržajem, preglednošću materijala, tako i koncepcijom, Sistory ne samo da predstavlja značajan istoriografski domet, već istovremeno i putokaz na koji način osmisliti kvalitetan istoriografski portal.

Slobodan Mandić, 3. decembar 2010.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2010, str. 123.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) X”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2010, Bеograd, 2011, str. 123-127.