Šеtnja vеka – Ulicama savskog kraja 1914. godinе

Šеtnja vеka – Ulicama savskog kraja 1914. godinе
*Wayback Machine (МАR 13 2016)

ГО Савски венац, Тачка комуникације,
Шетња века – Улицама савског краја 1914.године, <http://setnjaveka.rs> (18. I 2016).

Projekat „Šetnja veka” osmišljen je kao onlajn vodič kroz društveni život Savamale uoči početka i tokom prvih meseci Prvog svetskog rata. U njegovoj internet prezentaciji prikazano je kako je ovaj deo Beograda dočekao početak rata i kako se promenila svakodnevica običnih ljudi nakon prvih ispaljenih metaka. Uvodna stranica sadrži kratko uputstvo za korišćenje sa linkom za ulazak na glavni deo sajta, posebno za verzije na srpskom i engleskom jeziku. Sadržani materijal je razvrstan u četiri tematske celine označene različitim bojama:Pred rat; Julska kriza i prva noć rata; Beograd pod bombama (29. jul – 2. decem- bar); Trinaestodnevna okupacija i oslobođenje (decembar). Unutar tematskih odeljaka nalaze se tačke raspoređene prema brojevima, povezane sa mapom koja zauzima osnovni deo radne površine ekrana i kroz koju je navigacija veoma jednostavna. Ulaskom na pojedine tačke na mapi korisnici će se susresti sa brojnim korisnim i interesantnim informacijama. Autori su pedantno zabeležili reference iz korišćene literature, ali i ostavili preporuke za dalje čitanje.

Slobodan Mandić, 18. januar 2016.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2015, str. 125.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXI. Prvi svetski rat”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2015, Bеograd, 2016, str. 121-125.

Valjevo – Grad bolnica (1914-1915)

Dr Vladimir Krivošejev i Dragana Lazarevic Ilic,
Narodni muzej Valjevo, Valjevo – Grad bolnica (1914-1915)
*Wayback Machine (FEB 26 2016)

Народни музеј Ваљево, Ваљево – Град болница (1914-1915),
<http://valjevo-hospital.org> (18. I 2016).

Izložba i internet prezentacija Narodnog muzeja Valjevo pod nazivom Valjevo – Grad bolnica (1914-1915) odnosi se na široki spektar događaja iz istorije ovog grada u prve dve ratne godine (od objave rata krajem jula 1914. do okupacije Valjeva krajem oktobra 1915) u kojima je ceo grad bio jedna velika bolnica. Izložba pod ovim nazivom otvorena je 2. aprila 2015. godine, povodom stogodišnjice smrti slikarke Nadežde Petrović koja je bila dobrovoljna bolničarka u Valjevskoj bolnici, a njeno elektronsko onlajn izdanje urađeno je kao posebna, namenski kreirana internet prezentacija, prema visokom profesionalnim standardima. Početna stranica sadrži plan galerijskog prostora sa dvadeset i dva tematski imenovana panoa, smeštenih u osam sala, kroz koji je omogućeno veoma jednostavno kretanje. Ulaskom na bilo koji od izabranih panoa, označenih brojevima, počevši od dva uvodna u prvoj sali, posetilac dobija mogućnost kompletnog doživljaja putovanja kroz vreme, čitajući tekstove, razgledajući fotografije, ilustracije, mape, uz opcionu audio komponentu. Kompletan sadržaj sajta je dostupan i na engleskom jeziku, a inače predstavlja jedan od malobrojnih primera onlajn izložbene prezentacije domaće ustanove, koja je time svojoj izložbi značajno proširila sadržaj i povećala auditorijum, poništavajući vremensko-prostorna ograničenja trajanja i mesta održavanja izložbe.

Slobodan Mandić, 18. januar 2016.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2015, str. 124.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXI. Prvi svetski rat”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2015, Bеograd, 2016, str. 121-125.

Radio tеlеvizija Srbijе, Spеcijal o Vеlikom ratu

Radio tеlеvizija Srbijе, Spеcijal o Vеlikom ratu

Радио телевизија Србије, Специјал о Великом рату, <http://www.rts.rs/page/stories/ci/Velikirat.html> (18. I 2016).

U sklopu obeležavanja stogodišnjice Prvog svetskog rata, Radio televizija Srbije dala je svoj doprinos i u vidu posebnog odeljka na svom sajtu. Specijal sadrži priloge u odgovarajućoj formi, koji su razvrstani u četiri segmenta – Srbija u ratu, Veliki rat na RTS-u, Dokumenta i Prenosimo. Prilozi su pisani u naučno-popularnoj formi, a njihovi autori ili konsultovana stručna lica u određenom broju slučajeva su profesionalni istoričari. Pored teksta prilozi sadrže i odgovarajuće ilustracije i neretko video klipove emisija koje su već emitovane na televiziji. Broj i raznovrsnost tema obuhvaćenih Specijalom je značajan, pa zainteresovani pored tema posvećenih ratnim operacijama, diplomatiji, vojskovođama, ekonomskim promenama uzrokovanim ratom ili stradanju civila, mogu saznati i o životu vojnika iza fronta, ženama u ratu, ratnim slikarima, modi, napretku medicine, tragovima rata na arhitekturi Beograda, i sl. O dobrom odjeku Specijala kod široke publike, tj. njegovom interaktivnom karakteru, svedoče i podaci o broju posetioca i komentari ispod priloga. 

Slobodan Mandić, 18. januar 2016.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2015, str. 123.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXI. Prvi svetski rat”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2015, Bеograd, 2016, str. 121-125.

Album sećanja na naše pretke iz Prvog svetskog rata

Album sećanja na naše pretke iz Prvog svetskog rata

Савез потомака ратника Србије 1912–1920. године, Албум сећања на наше претке из Првог светског рата, <http://славним-прецима.срб> (17. I 2016).

Internet kao medij predstavlja veoma pogodno sredstvo za sakupljanje i prezentaciju arhivskih dokumenata i drugih informacija o prošlosti, jer ostavlja mogućnost za stalnu dopunu. Upravo je ova njegova karakteristika na adekvatan način iskorišćena od strane Saveza potomaka ratnika Srbije 1912-1920. godine prilikom kreiranja onlajn Albuma sećanja na naše pretke iz Prvog svetskog rata. Javni poziv za dostavljanje fotografija i ostalih dokumenata iz Prvog svetskog rata, upućen sa Blagoslovom Njegove Svetosti Patrijarha srpskog g. Irineja i u saradnji sa Kancelarijom za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Vlade Republike Srbije, dao je rezultat u vidu Galerije sa preko 1800 dostupnih dokumenta, pretežno fotografija. Prezentovanu građu je moguće sortirati prema nazivu, godini i datumu slanja. U sekciji Pravila učešća, pored ostaloga navedeno je i da se javni poziv za dostavu fotografija završava 31. decembra 2015. godine, nakon čega će žiri odabrati sto fotografija koje će biti izložene na izložbi povodom sto godina Prvog svetskog rata. Pored standardne internet prezentacije, poduhvat pribavljanja i prezentacije fotografija predaka iz perioda Prvog svetskog rata dodatno je potpomognut povezanom i aktivnom fejsbuk stranicom i dobro posećenim video klipovima na sopstvenom jutjub kanalu.

Slobodan Mandić, 17. januar 2016.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2015, str. 122-123.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXI. Prvi svetski rat”, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 2, 2015, Bеograd, 2016, str. 121-125.

Prvi svetski rat u fondovima i zbirkama Istorijskog arhiva Beograda

Prvi svetski rat u fondovima i zbirkama Istorijskog arhiva Beograda

Историјски архив Београда, Први светски рат у фондовима и збиркама Историјског архива Београда – онлајн дигитални тематски водич, <http://www.ww1.arhiv-beograda.org> (18. I 2016).

Istorijski arhiv Beograda predstavio je namenski kreiranu internet prezentaciju građe o Prvom svetskom ratu koja se nalazi u njegovim fondovima. U ovom tematskom onlajn vodiču predmeti su predstavljani sa analitičkim opisom i klasifikovani prema fondovima i zbirkama u kojima se čuvaju. Određeni broj dokumenata dostupan je i u vidu digitalnih kopija što ovom Vodiču istovremeno daje karakter analitičkog inventara, vodiča, zbornika dokumenata i izložbe. Pretraživanje dostupnog materijala, tj, analitičkih opisa i digitalnih kopija dokumenata,olakšana je filtriranjem prema tri vrste kriterijuma: pripadnost arhivskoj celini – fondu, tematskom i imenskom indeksu. Izborom određene arhivske celine na ekranu se prikazuju opšte informacije o fondu i arhivskoj građi na ovu temu koju fond poseduje, a u produžetku padajućeg menija slede opisi pojedinačnih dokumenata koji sadrže naslov, mesto i vreme nastanka, opis i signaturu. Ratne operacije, propaganda, štampa/novine, vojska, oficiri, ranjeni, sanitet i javno zdravlje, privreda, prijave ratne štete, naučnici i intelektualci, stanovništvo, izbeglice, okupaciona uprava, svakodnevni život, dinastija Karađorđević, stvaranje Jugoslavije, samo su neke od zastupljenih tematskih celina. U posebnom odeljku nalazi se Bibliografija publikacija o Prvom svetskom ratu iz bibliotečkog fonda Istorijskog arhiva Beograda. Među propratnim sekcijama nalaze se vremenska linija, članci o pojedinim temama, korisni linkovi, itd. Većina prezentovanih dokumenata je na srpskom jeziku, ali su takođe zastupljena i dokumenta na francuskom, engleskom, nemačkom, mađarskom i grčkom jeziku.

Slobodan Mandić, 18. januar 2016.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2015, str. 121-122.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXI. Prvi svetski rat”, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 2, 2015, Bеograd, 2016, str. 121-125.

My Century – Your History on Camera

My Century – Your History on Camera

My Century – Your History on Camera, London, Sofia, Moscow, Sarajevo, <http://www.mycentury.tv> (5. XII 2015).

Sajt jе posvеćеn posmatranju prošlosti kroz objеktiv kamеrе – urеdnici, saradnici Bi Bi Si-a, su sе oprеdеlili da na jеdnom mеstu sakupljaju vizuеlni matеrijal koji sе odnosi na značajnijе događajе istorijе dvadеsеtog vеka sa prostora Balkana (bivšе Jugoslavijе) i bivšеg Sovjеtskog Savеza. Matеrijal jе prvobitno sakupljan na Jutjub kanalima Balkan (ratovi u bivšoj Jugoslaviji dеvеdеsеtih godina XX vеka) i Bugarski XX vеk. Intеraktivna forma sajta podrazumеva i poziv posеtiocima da na ovom mеstu podеlе svojе fotografijе i vidеo snimkе u skladu sa postojеćim koncеptom.

Slobodan Mandić, 5. decembar 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2015, str. 121.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XX”, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 1, 2015, Bеograd, 2015, str. 117-121.

Topotheque – The Collaaborative Online Archive

Topotheque – The Collaaborative Online Archive

Mag. Alexander Schatek , Prof. Dr. Stephan Koren, Topotheque – The Collaaborative Online Archive, <http://www.topotheque.eu> (5. XII 2015).

Prvobitno pokrenuta kao set digitalnih alatki od strane Aleksandra Šateka (Alexander Schatek) iz Viner Nojštata u Austriji, a kasnije insituticionalizovana i kroz Međunarodni centar za arhivska istraživanja (ICARUS), platforma Topoteka ima za cilj da učini dostupnom arhivsku građu iz privatnih kolekcija, sa naglaskom na značaj koji ta dokumenta imaju za lokalnu istoriju. Sva dokumenta uvrštena u bazu Topoteke su obrađena u međunarodnom  ISAD(g) standardu za obradu arhivske građe, što omogućava da se podaci lako mogu pridružiti i u druge arhivske informacione sisteme. Portal je otvoren za priključivanje novih dokumenata iz privatnih kolekcija za svakoga, međutim, u svrhu verodostojnosti i pouzdanosti, saradnici portala vrše konačni odabir onoga što će biti objavljeno. Takođe, na portal se mogu uvrstiti dokumenta iz već postojećih kolekcija, ukoliko odgovaraju konceptu i nameni (na primer, dozvola za vožnju biciklom iz maja 1944. godine, u vlasništvu Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, koji je dodat u bazu kao rezultat saradnje Istarskog arhivističkog društva i Topoteke). Sva dokumenta u bazi su indeksirana, datirana i lokalizovana. Sadržaju ovog jedinstvenog i inovativnog arhivskog poduhvata pristupa se preko menija sa desne strane bilo koje stranice sajta, gde je materijal razvrstan u tzv. topoteke – kolekcije dokumenata raspoređene geografski (većinom iz Dolje Austrije) uz pomoć Gugl mapa.

Slobodan Mandić, 5. decembar 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2015, str. 120-121.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XX”, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 1, 2015, Bеograd, 2015, str. 117-121.

Churchill Archive

Churchill Archive

Bloomsbury Publishing Plc, Churchill Archive, <http://www.churchillarchive.com> (5. XII 2015).

Obimna arhiva Vinstona Čerčila, koja broji blizu osamsto hiljada stranica originalnih dokumenata, nastalih između 1874. i 1965. godine, od 2012. godine  dostupna je u digitalnom obliku. Osim bogate i raznovrsne arhivske građe koja se originalno čuva u Čerčilovom arhivskom centru u Kembridžu od osnivanja 1973. godine, čije korišćenje je olakšano filterima rezultata pretrage prema temama, mestima, periodu i ličnostima, na sajtu se takođe nalaze i dodatni sadržaji u posebnim sekcijama poput materijala za univerzitetsku i školsku nastavu, tematskih izložbi dokumenata (Čerilov Prvi svetski rat, Čerčil i žene, Vinston Čerčil i javni govor), specijalizovanih vodiča kroz građu za studente i istraživače, linkova ka drugim lokacijama (članci iz savremene štampe, audi klipovi), video uputstva za korišćenje ovog internet arhiva. Urađen prema najvišim informatičkim, arhivističkim i bibliotečkim standardima, onlajn arhiv Vinstona Čerčila omogućava da hiljade pisama, govora, telegrama, rukopisa, vladinih transkripata i drugih izvora prvog reda, vezanih za ovu značajnu istorijsku ličnost, budu dostupni korisnicima širom sveta. Sajt ima i komercijalnu komponentu, budući da je pun pristup omogućen samo registrovanim korisnicima, uz besplatan probni period pristupa, a takođe i na osnovu sporazuma sa bibliotekama i akademskim organizacijama.

Slobodan Mandić, 5. decembar 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2015, str. 119-120.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XX”, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 1, 2015, Bеograd, 2015, str. 117-121.

Historical Archives of Greek Youth

Historical Archives of Greak Youth (IAEN)
*Wayback Machine (DEC 25 2015)

The General Secretariat for Youth, Historical Archives of Greek Youth (IAEN), <http://www.iaen.gr> (14. XII 2015).

Istorijski arhiv grčke mladosti je istraživački i izdavački projekat nastao sa ciljem podsticanja promišljanja koncepta mladosti i detinjstva iz istorijske perspektive, kroz ispitivanje mehanizama koji određuju njihovo mesto u demografskim, kulturnim, političkim i psihološkim sistemima kroz vreme. Najvredniji odeljak sajta predstavlja sekcija Publikacije u kojem je dostupno 47 digitalizovanih izdanja Arhiva (24.000 stranica), u vremenskom rasponu od 1986. do 2008. godine. Digitalna kolekcija je postavljena na mrežu pod Kriejtiv komon nekomercijalnom licencom, što znači da je dozvoljeno umnožavanje, distribucija i javno saopštavanje dela, kao i prerada, ali samo u nekomercijalne svrhe. Tekstovi su dodatno obrađeni i doterani u OCR (optical character recognition) programu, čime je omogućena pouzdanija pretraga unutar samog teksta, a korišćenje kolekcije je olakšano pretragom, prema autorima i prema temama.

Slobodan Mandić, 14. decembar 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2015, str. 118-119.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XX”, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 1, 2015, Bеograd, 2015, str. 117-121.

Contemporary Social History Archives

Contemporary Social History Archives (ASKI)

Contemporary Social HistoryArchives (ASKI),
<http://askiweb.eu/index.php/en/>(1. XII 2015).

Arhiv savremene društvene istorije osnovan je 1992. godine u Atini kao neprofitna organizacija sa ciljem sakupljanja, čuvanja i omogućavanja korišćenja arhivske građe za istoriju političkih i socijalnih pokreta, sa posebnim naglaskom na istoriji grčke levice. Više od pet miliona dokumenata organizovano je unutar sledećih arhivskih kolekcija: Dokumenta partija grčke levice; Drugi svetski rat, Grčki građanski rat i posleratne aktivnosti grčke levice; Vojna diktatura u Grčkoj (1967-1974); Građanska prava, društveni pokreti,političke organizacije (1950-2014); Lični fondovi grčkih političara, intelektualaca i sindikalaca.Pored osnovnih informacija o arhivu, arhivskim fondovima, publikacijama i drugim aktivnostima, posebno skrećemo pažnju na odeljak sajta sa digitalizovanim celinama. Do sada je učinjeno dostupnim više od dvesta hiljada stranica, uključujući arhivsku građu, knjige, novine, časopise, fotografije i postere.

Slobodan Mandić, 1. decembar 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2015, str. 118

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XX”, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 1, 2015, Bеograd, 2015, str. 117-121.