Istarske novine online

Istarske novine online (INO) – Prva istarska virtualna knjižnica

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Sveučilišna knjižnica u Puli, Istarske novine online (INO) – Prva istarska virtualna knjižnica, 2007, <http://www.ino.com.hr> (18. I 2013).

Nastala kao rezultat projekta pokrenutog od strane Sveučilišne knjižnice u Puli 2005. godine, Prva istarska virtuelna biblioteka posetiocima sajta omogućava mrežni pristup digitalizovanoj kolekciji starih novina koje su izlazile u Istri u drugoj polovini XIX i u prvoj polovini XX veka. Pretraživa baza digitalne zbirke sadrži 35.250 stranica starih novina objavljenih u Istri na hrvatskom, italijanskom i nemačkom jeziku, a u planu je uključivanje i istarskih novina na slovenačkom jeziku. Odeljak Pregledavanje sadrži popis naslova novina, sa rasponom godina izlaženja (gde je za svaki pojedinačni naslov omogućen ulazak klikom i dobijanje više informacija o samom listu), uputstvo za korišćenje, i polja za unos gde je omogućena kombinacija pretrage podataka prema ključnoj reči, naslovu izdanja, godini i broju. Ova prezentacija je odličan primer kvalitetnog predstavljanja nacionalne kulturne baštine, uključujući i baštinu drugih naroda, a kolekcija će sadržajno sigurno biti interesantna i širem krugu korisnika (npr. informacije iz perioda jugoslovenske države, ili iz vremena Prvog svetskog rata). Pored izuzetno jednostavnog i svedenog menija za upotrebu digitalizovane kolekcije starih novina, treba pohvaliti i pregledno izložene informacije u rubrici O projektu, gde se posetioci sajta, između ostaloga, mogu informisati i o razlozima pokretanja projekta digitalizacije, ciljevima, kako je tekao sam tok postupka digitalizacije i predstavljanja na internetu, ili zašto su stare novine prethodno mikrofilmovane.

Slobodan Mandić, 18. januar 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2012, str. 112-113.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XIV”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2012, Bеograd, 2012, str. 109-114.

Historisches Lexikon Bayerns

Historisches Lexikon Bayerns

Historisches Lexikon Bayerns, <www.historisches-lexikon-bayerns.de> (18. I 2013).

Nastao ka rezultat regionalne saradnje nekoliko državnih institucija, Istorijski leksikon Bavarske predstavlja naučnu onlajn enciklopediju bavarske istorije. Jednostavan dizajn sajta omogućava posetiocu veoma lako i brzo snalaženje. Osnovni meni sadrži svega par sekcija: nedavno objavljeni članci, abecedni indeks svih odrednica sa njihovim sadržajem, polje za unos podataka i rad na člancima za registorvane autore, impresum, uslove korišćenja prezentovanog materijala. Naročito treba istaći obogaćenost članaka velikim brojem arhivskih dokumenata, ilustracija, fotografija, audio snimaka, kao i hiperlinkovanu strukturu teksta, što ovom leksikonu daje posebnu vrednost, a što ga značajno odvaja od izdanja ovoga tipa na koje smo navikli u prethodnom periodu, pre masovnog ulaska računara u upotrebu.

Slobodan Mandić, 18. januar 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2012, str. 111-112.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XIV”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2012, Bеograd, 2012, str. 109-114..

Digital Innovation South Africa

Digital Innovation South Africa

Digital Innovation South Africa, 2009, <http://www.disa.ukzn.ac.za> (18. I 2013).

Prezentacija Univerziteta Kvazulu-Natal (KwaZulu-Natal) u Durbanu je posvećena prikupljanju i davanju na raspolaganje informacija o društvenoj i političkoj istoriji Južne Afrike, prvenstveno periodu borbe za slobodu od 1950. godine (Zakon o popisu stanovništva), pa do prvih demokratskih izbora 1994. godine, a tematski su pokrivene oblasti poput aparthejda, borbe za crnačka građanska prava i rada Afričkog nacionalnog kongresa. Glavni odeljak sajta je fokusiran na pretragu pozamašne digitalne kolekcije dokumenata, a to je moguće vršiti na dva načina: tematski, tj. prema vrsti izvora (članci, mape, posteri, štampa, poezija, biografije, literatura, intervjui, mape, muzika, govori, rezolucije, svedočenja, video snimci i dr), i putem opcije za naprednu pretreagu, prema zadatim kriterijumima. Pored toga, autori su dali dosta relevantnih informacija koje posetioce sajta upućuju na stručne radove, prezentacije, druge sajtove i projekte, a koje sadržaj dititalizovanog materijala obogaćuju teoretskim pretpostavkama i problemskom analizom poslova na digitalizaciji arhivske građe.

Slobodan Mandić, 18. januar 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2012, str. 110-111.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XIV”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2012, Bеograd, 2012, str. 109-114.

Дорогой Гагарина

Электронный проект ”Дорогой Гагарина. К 50-летию первого полета человека в космос”

Федеральное архивное агентство (Росархив), 2011,

Электронный проект ”Дорогой Гагарина. К 50-летию первого полета человека в космос”, <http://rusarchives.ru/12april/index.php> (31. I 2013).

Internet prezentacija posvećena obeležavanju pedeset godina od prvog leta čoveka u svemir posetiocima daje na uvid dragoceni odabir arhivske građe iz različitih ruskih ustanova. U nekoliko tematskih celina na ovoj lokaciji su prezentovana dokumenta koja pokrivaju najrazličitije aspekte ovog događaja, ali i drugih epizoda iz istorije istraživanja svemira: zvanična dokumentacija, fotografije, slike, časopisi, mape, sveske, beleške, pisma. U ostalim propratnim sekcijama sajta posetioci se mogu detaljnije upoznati sa istorijom prvog čovekovog leta u kosmos, dodatnim informacijama u vezi ovog, ali i sa drugim projektima vezanim za obeležavanje samog jubileja u Rusiji, kratkom biografijom Jurija Gagarina, tematskim spiskom literature, a ponuđena je i mogućnost napredne pretrage dostupnih informacija.

Slobodan Mandić, 31. januar 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2012, str. 110.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XIV”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2012, Bеograd, 2012, str. 109-114.

The Computer Gaming World Museum

The Computer Gaming World Museum

The Computer Gaming World Museum,
<http://www.cgwmuseum.org> (18. I 2013).   

Kompjuterske igre predstavljaju sastavni deo savremenog procesa sveopšte informatizacije i umrežavanja, koji se širom sveta odvija ogromnom brzinom, menjajući poznatu stvarnost, društvenu, kao i fizičku, a istovremeno i naša viđenja obe te stvarnosti. Sajt Muzej Sveta kompjuterskih igara posvećen je zaštiti i prezentaciji svega što je u vezi sa prvim časopisom specijalno posvećenom kompjuterskim igrama. Glavna sekcija sajta je Galerija koja sadrži skeniranu kolekciju svih 268 brojeva časopisa, od prvog broja koji je izašao novembra 1981. godine, pa do poslednjeg broja iz novembra 2006. godine. Ova arhiva nudi mogućnost praćenja rađanja i ekspanzije industrije koja je danas bitno različita od onoga što je bila u svom početnom stadijumu razvoja. Takođe, sajt može biti i odlično polazište za istraživanje kompjuterskih igara sa istorijskom tematikom koje su za dvadeset i pet godina izlaženja časopisa svakako zastupljene u znatnoj meri. Ovde treba pomenuti i naš časopis Svet kompjutera koji je počeo da izlazi u Beogradu oktobra 1984. godine, kao posebno izdanje „Politikinog” časopisa Svet.

Slobodan Mandić, 18. januar 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2012, str. 109.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XIV”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2012, Bеograd, 2012, str. 109-114.

Tamburitza nad Folk Music from America and Europe

Tamburitza nad Folk Music from America and Europe

Steven Kozobarich, Tamburitza and more. Tamburitza nad Folk Music from America and Europe, <http://tamburitza78s.blogspot.com> (25. V 2012).  

Iako naslov ovog bloga sugеrišе da sе radi o sajtu koji sе bavi narodnom muzikom sa različitih mеridijana, rеč jе zapravo o kolеkciji audio snimaka koji su zabеlеžеni počеtkom XX vеka u SAD, a koju su izvodili muzičari porеklom sa ovih prostora. Osim vrеdnosti samih audio snimaka izvođača i muzičkih skupina, a koji su porеđani abеcеdnim rеdom, vеliku vrеdnost bloga čini i vizuеlni matеrijal koji sе sastoji od fotografija izvođača i gramofonskih ploča na kojima su muzički zapisi zabеlеžеni. Osim toga, autor bloga jе u oviru svakog članka dao i kraći tеkst sa osnovnim informacijama o muzičarima i o okolnostima bеlеžеnja snimaka.

Slobodan Mandić, 25. maj 2012.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2011, str. 141.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XIII”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2011, Bеograd, 2011, str. 137-141.

La guerra civil española en el cine

La guerra civil española en el cine

Enrique Martínez-Salanova Sánchez, Ilda Peralta Ferreyra, La guerra civil española en el cine, <http://www.uhu.es/cine.educacion/cineyeducacion/historia_guerracivil.htm#La_guerra_civil_espa%C3%B1ola_en_el_cine_> (24. V 2012).  

U okviru španske prezentacije posvećene filmu i obrazovanju kreirana je i stranica o Španskom građanskom ratu na filmu gde autori predlažu i analiziraju niz filmova koji mogu da posluže kao referentni za diskusiju i proučavanje Španskog građanskog rata, ističući činjenicu da se građanski rat koji je duboko podelio špansko društvo odrazio i na različita gledišta na ovaj sukob na velikom ekranu. Iako svesni da je teško sačuvati objektivnost o ovakvoj tragediji, takođe je istaknuta i potreba o negovanju istorijskog pamćenja i putem filmskih zapisa, kako onih nastalih već za vreme samog rata, tako i do filmova današnjeg vremena. U tabelarnoj formi, u hronološkom nizu od 1936 do 2011. god, ovde je dato nekoliko desetina filmova sa opštim podacima i komentarima. Na kraju je dat i spisak preporučene literature na temu filma i njegovog odnosa prema Španskom građanskom ratu.

Slobodan Mandić, 24. maj 2012.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2011, str. 140-141.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XIII”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2011, Bеograd, 2011, str. 137-141.

P.S.

Josep (2020)
Directed by : Aurel
Produced by : Les Films d’Ici Méditerranée
Genre: Animated film – Runtime: 1 h 14 min
French release: 30/09/2020
Production year: 2020

Transition BG. Митовете на българския преход

Transition BG. Митовете на българския преход

Transition BG. Митовете на българския преход,
<http://prehodbg.com> (24. V 2012).

Specifičnost sadašnjosti postsocijalističkih društava, kao vremena bitno različitog i od onog prethodnog, kada je čovek postojao, i od onog potonjeg, u kome će čovek postojati, ogleda se i u procesu tranzicije, periodu transformacije privrednog modela koji je u velikoj meri uticao na sveukupno stanje tih društava. Bugarske kolege sa Sofijskog univerziteta (A. Lunjin, D, Grigorov), okupljeni oko Udruženja Anamnesis, a koji su već stekli zavidnu reputaciju u prezentaciji istorijskih izvora i drugih oblika rada na polju profesionalnog internet aktivizma, 2010. godine su pokrenuli poseban projekat usmeren na proučavanje bugarskog društva u periodu tranzicije. Sajt je podeljen u pet osnovnih odeljaka: ličnosti tranzicije, efekti procesa preporoda, granice tranzicije, politička subkultura, mediji i tranzicija. Unutar svakog odeljka posetioci će naići na značajnu količinu korisnog materijala za temu kojoj je sajt posvećen, poput: intervjua, dokumenata, memoara, dnevnika, literature, galerije, web resursa, bibliografija i dr.

Slobodan Mandić, 24. maj 2012.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2011, str. 140.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XIII”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2011, Bеograd, 2011, str. 137-141.

Жертвы политического террора в СССР

Жертвы политического террора в СССР

Жертвы политического террора в СССР, <http://lists.memo.ru> (24. V 2012).   

  

Polaznu tačku za kreiranje onlajn baze podataka pod nazivom Žrtve političkog terora u SSSR čini četvrto izdanje istoimenog kompakt diska koji je izdat povodom obeležavanja sedamdeset godina od Velikog terora u SSSR 1937/1938. godine. Iako se ukazije da su imenovana lica uvrštena u bazu, koja broji više od 2,6 miliona imena (od toga 725.000 ubijenih), samo deo ukupnog broja žrtava političkog terora u SSSR, dvadesetgodišnji rad na ovom projektu ima za cilj da, pored razumevanja uzroka ukaže i na obim katastrofe koja je zadesila sovjetsku Rusiju, kao i da ovekoveči sećanje na žrtve. Struktura sajta je osmišljena na krajnje jednostavan način: na početnoj stranici nalazi se predgovor, a u samom vrhu ekrana nalazi se alfabetski niz za pretragu imena. Za svaku žrtvu je dat niz podjednako struktuiranih podataka sa izvorom odakle su podaci preuzeti.

Slobodan Mandić, 24. maj 2012.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2011, str. 139.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XIII”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2011, Bеograd, 2011, str. 137-141.

ОБД Мемориал

ОБД Мемориал

ОБД Мемориал, <http://www.obd-memorial.ru> (24. V 2012).

Ruski sajt OBD Memorial predstavlja opštu bazu podataka koja sadrži informacije o braniocima domovine, mrtvim i nestalim za vreme Drugog svetskog rata i u posleratnom periodu. Projekat je pokrenut po nalogu predsednika Ruske Federacije od 23. aprila 2003. godine o organizaciji rada na vojnom memorijalu i odlukom Ministarstva odbrane Federacije o kreiranju baze podataka. Za potrebe Projekta skupljena je arhivska građa iz različitih ruskih arhiva u količini od 13,7 miliona digitalnih kopija. Po rečima samih autora Projekta, ova baza podataka ima za cilj, kako da svim zainteresovanima pruži mogućnost da na internetu pronađu informacije o svojim bližnjima, ali isto tako i da putem dokumenata pobija faalsifikate o broju gubitaka sovjetske armije tokom Drugog svetskog rata.

Slobodan Mandić, 24. maj 2012.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2011, str. 138-139.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XIII”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2011, Bеograd, 2011, str. 137-141.