Mapping Early American Elections

Mapping Early American Elections

Roy Rosenzweig Center for History and New Media, George Mason University 2019, Mapping Early American Elections <https://earlyamericanelections.org> (8. XI 2022).

Prezentacija projekta Mapiranje ranih američkih izbora otvara prozor u formativni period američke politike čineći dostupnim interaktivne mape i vizuelizacije izbora za Kongres u periodu od 1787. do 1825. godine. Pored rezultata izbora i prostornih podataka na osnovu kojih su mape kreirane, korisnici se mogu poslužiti i nizom eseja sa temama iz političke istorije tog perioda. Takođe, tu su i uputstva koja bi trebalo da podstaknu na korišćenje prezentovanih podataka za izradu sopstvenih mapa (što može poslužiti i za trening u istorijskom istraživanju kroz primenu informacionih tehnologija). Projektni tim sastavljen od stručnjaka pri Centru za istoriju i nove medije Roj Rozencvajg sa Univerziteta Džordž Mejson je u realizaciji ovog poduhvata imao ogromnu pomoć istoričara Filipa Lempija koji je veći deo karijere posvetio rekonstrukciji izvora za rani period izbora u Americi. Ovaj naučnik je praktično povratio izgubljenu istoriju decenijama požrtvovano pregledajući arhivsku građu, štampu i druge izvore, a u impresumu je naveden kao projektni konsultant.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2022, str. 100-101.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XLI”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2022, Bеograd, 2023, str. 99-104.

Alaska’s Digital Archives  

Alaska’s Digital Archives

Statewide Library Electronic Doorway,
 Alaska’s Digital Archives  <https://vilda.alaska.edu/> (9. II 2022).

Digitalni arhiv Aljaske pokrenut je sa idejom formiranja centralnog punkta za prikazivanje istorijskih fotografija, govorne istorije, pokretnih slika, mapa, dokumenata, knjiga, fizičkih objekata i drugih materijala iz arhiva, muzeja, i biblioteka SAD. Otkupljena od Rusije 1867. godine, zvanično proglašena teritorijom SAD 1912, Aljaska 1959. postaje 49 savezna država, a danas je najveća i najređe naseljena američka država. Imajući na umu da u ogromnoj količini podataka na web-u mnogi ostaju zakopani i nikad, ili retko iskorišćeni, da se neki dupliraju, a samo mali deo redovno koristi za primenu i sintezu sa drugim podacima ili stečenim znanjima, u potpunosti je opravdana ideja da se na jednom mestu združeno prikažu kolekcije o istorijskom nasleđu Aljaske, koje potiču iz fundusa različitih institucija. Kolekcija je deo portala (Statewide Library Electronic Doorway – SLED) koji obrađuje informacione resurse značajne za Aljasku. Ova elektronska kapija kojom upravljaju aljaske biblioteke na web-u je prisutna još od 1995. godine.  Snalaženje u velikoj količini podataka i materijala na sajtu je omogućeno uključivanjem više parametara pretrage (institucija iz koje kolekcija potiče, tema, stvaralac, izvor, vrsta materijala). Pored lakog upoznavanja sa zanimljivim nasleđem Aljaske, ovaj web sajt pruža i odličan primer na koji način je moguće napraviti koristian i pregledan tematski orijentisan digitalni repozitorijum.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2021, str. 81-82.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXXVIII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2021, Bеograd, 2022, str. 77-82.

Rock Scene magazine (1973-1982)

Rock Scene magazine (1973-1982)

Ryan Richardson, Rock Scene magazine (1973-1982 <http://www.rockscenester.com> (12. XII 2018).

Slobodan pristup digitalnoj kolekciji američkog magazina Rok scena (1973-1982)  omogućen je zahvaljujući pregalaštvu Rajana Ričardsona, pasioniranog kolekcionara artefakata pank rok kulture 70-ih i 80-ih godina: muzičkih zapisa, flajera, fanzina i fotografija. Iako autor u propratnom tekstu duhovito ističe kako će dostupna kolekcija časopisa osim kolekcionarima i zaljubljenicima u popularnu kulturu nekima poslužiti i kao novo sredstvo prokrastinicije i smanjivanja radne produktivnosti (neobaveznim prelistavanjem kolekcije), ostaje neupitno da dostupna digitalna arhiva od sto pet brojeva Rok magazina nudi mogućnost za prikupljanje korisnih informacija za istraživanje fenomena popularne kulture. Takođe, od značaja mogu biti i podaci o proizvodima koji su se reklamirali u časopisu tada namenjenom prvenstveno mlađoj publici.

Slobodan Mandić, 12. decembar 2018.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2018, str. 168.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXIX”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2018, Bеograd, 2018, str. 163-168.

Harry Ransom Center Digital Collections

Harry Ransom Center Digital Collections

University of Texas at Austin, Harry Ransom Center Digital Collections <https://hrc.contentdm.oclc.org/digital/> (25. IV 2018).

Hari Ransom centar Univerziteta Teksas u Ostinu predstavlja jedinstvenu instituciju unutar koje funkcionišu arhiv, biblioteka i muzej, specijalizovani za američke i evropske kolekcije značajne na polju istraživanja umetnosti i humanističkih nauka. U Centru se čuva 36 miliona književnih rukopisa, milion retkih knjiga, pet miliona fotografija i više od sto hiljada umetničkih dela. Deo ovih bogatih kolekcija dostupan je od decembra 2017. godine u digitalnom obliku preko jedinstvenog portala gde je sav materijal organizovan u okviru osamdeset posebnih celina. Korisnicima je omogućen pristup arhivama književnika kao što su Gabrijel Garsija Markes, Edgar Alan Po, Džek London, Luis Kerol, Oskar Vajld, Tomas Hardi, zatim kolekcijama srednjovekovnih i ranih modernih rukopisa, fotografskim kolekcijama pojedinih novina (New York Journal American), retkih knjiga, specijalnim zbirkama filmskih i drugih plakata i postera, kolekcijama negativa staklenih ploča, umetničkih dela, zbirkama posvećenim pojedinim književnim junacima (Šerlok Holms). Sa tehničke strane, pristup građi je omogućen upotrebom seta aplikacija namenjenih za komptatibilnu funkcionalnost unutar repozitorijuma digitalnih slika, a koji su formirani i kojima upravlja zajednica biblioteka, muzeja, arhiva, softverskih kompanija i drugih organizacija (The International Image Interoperability Framework – IIIF).  Takođe, za pregled digitalizovanog materijala je upotrebljen softver otvorenog koda Mirador (Mirador).

Slobodan Mandić, 25. april 2018.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2017, str. 126-127.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXVII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2017, Bеograd, 2018, str. 125-129.

Digital Public Library of America

Digital Public Library of America

Digital Public Library of America
<https://dp.la/> (20. IV 2018).

Digitalna javna biblioteka Amerike (DPLA) pokrenuta je aprila 2013. godine kao neprofitna organizacija sa sedištem u Bostonu. Čitavom poduhvatu su prethodili trogodišnji dogovori velike i raznolike grupe zainteresovanih strana i pripremne radnje koordinisane od strane Berkman Klajn centra za internet i društvo Univerziteta Harvard. Ogromni digitalni trezor danas sadrži preko dvadeset miliona slika, tekstova, video i zvučnih zapisa iz brojnih američkih biblioteka, muzeja i drugih kulturnih ustanova, kako onih lokalnih, tako i  vodećih nacionalnih institucija. Sav materijal sadržan u konglomeratu digitalnih jedinica (fotografije, knjige, mape, štampa, usmena istorija, privatna prepiska, muzejski objekti, umetnička dela, vladina dokumenta…) je zahvaljujući besprekornoj obradi i dodeljenim metapodacima lako i besplatno dostupan za upotrebu u digitalnom formatu. Međutim, zbog poštovanja autorskih prava nekim objektima je pristup ograničen, iako su oni uredno katalogizirani i opisani. Pored podrazumevajuće mogućnosti napredne pretrage, početna stranica omogućava pregled kolekcija prema temama, kao i podelu materijala u okviru onlajn izložbi i nekoliko desetina grupa primarnih izvora koje korisnici dodatno mogu filtrirati prema temi i hronološki, prema redosledu kako su uvršteni u bazu. Ogroman napor uložen u realizaciju Digitalne javne biblioteke Amerike neće ostaviti ravnodušne istraživače u potrazi za određenim predmetima interesovanja, nastavnike i studente, ali takođe predstavlja ogroman i stalno rastući potencijal za korišćenje u različite druge svrhe i za širu publiku. O vrednosti i bogatstvu uključenog materijala takođe govore i stotine digitalnih zapisa o Beogradu i Srbiji.

Slobodan Mandić, 20. april 2018.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2017, str. 125-126.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXVII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2017, Bеograd, 2018, str. 125-129.

Immigration to the United States 1789-1930

Immigration to the United States, 1789-1930

Harvard University, Immigration to the United States, 1789-1930, <http://ocp.hul.harvard.edu/immigration/> (15. I 2017).

Prezentacija zbirke Imigracija u Sjedinjene Države, 1789-1930, predstavlja deo projekta ,,Program otvorenih kolekcija Univerziteta Harvard“ i sadrži bogatu onlajn kolekciju materijala iz harvardskih biblioteka, arhiva i muzeja. U velikoj meri koncentrisana na XIX vek, kolekcija sadrži preko 400.000 stranica preuzetih iz više od 2.200 knjiga, pamfleta i drugih publikacija, zatim 9.600 stranica iz rukopisa i arhivske građe, kao i preko 7.800 fotografija. Posebno mesto zauzimaju i dnevnici, biografije i drugi prikupljeni materijali koji svedoče o svakodnevnom životu imigranata. Tekstualni sadržaj je pretraživ prema vrsti, temama i poznatim ličnostima, a vizuelni materijal je raspoređen u tri glavne zbirke: digitalizovane mape, kolekcija Harvardskog društvenog muzeja i Udruženje pomoći za decu. Postoji i napredna mašina za pretragu. Istraživačima bi od posebno koristi mogla biti zbirka 138 statističkih knjiga u originalu. Poseban odeljak sajta posvećen je materijalu koji se odnosi na pokušaje ograničavanja imigracije, a od pratećih sadržaja ukazujemo na stranicu sa linkovima ka drugim lokacijama, kao i na preglednu hronologiju važnih datuma i događaja.

Slobodan Mandić, 15. januar 2017.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2016, str. 138.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXIII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2016, Bеograd, 2017, str. 137-139.

The Trans-Atlantic Slave Trade Database

The Trans-Atlantic Slave Trade Database

Voyages: The Trans-Atlantic Slave Trade Database,  <http://www.slavevoyages.org> (20. I 2017).

Projekat Baza podataka transatlantske trgovine robljem nastao je s namerom da učini dostupnim rezultate višedecenijskih istraživanja o najvećem prinudnom kretanju ljudi u istoriji. Do sredine 19. veka trgovina robovima je predstavljala najvažniji demografski rezervoar za naseljavanje ispražnjenih prostora obe Amerike nakon nestanka indijanske populacije. Internet prezentacija je pripremana dve godine u zajedničkoj saradnji multidisciplinarnog tima sastavljenog od istoričara, bibliotekara, kartografa, programera i Web dizajnera i uz konsultacije sa naučnicima sa evropskih, afričkih, južnoameričkih i severnoameričkih univerziteta. Baza podataka sadrži informacije o blizu 36.000 transportovanih kontingenata robova u periodu od XVI do XIX veka, u kojima je registrovano preko deset miliona Afrikanaca (procena je da ukupan broj dostiže 12,5 miliona). Pored toga, istraživači i posetioci ovde imaju na raspolaganju i razne druge prateće sadržaje poput vodiča za razumevanje i korišćenje baze podataka i sajta, uvodnih mapa, eseja, vremenske lente i hronologije, digitalnih kopija dokumenata, bogatog ilustrativnog materijala, baze podataka afričkih imena, edukativnog materijala (planovi nastavnih časova i Web resursi), kao i veoma detaljnih podataka o samom projektu i njegovom istorijatu (počeci sakupljanja neobjavljenih izvora, njihovo kodiranje u mašinski čitljiv format i dalja automatska obrada sežu do kasnih 1960-ih godina). Projekat bi u budućnosti trebalo da uključi i segment kretanja afričkog stanovništva unutar američke trgovine robljem, jer su skorašnja istraživanja pokazala da je oko 25% dopremljenih Afrikanaca ubrzo ukrcavano na drugi brod i upućivano na neku drugu destinaciju u obe Amerike. Prezentacija je dostupna na engleskom i portugalskom jeziku.

Slobodan Mandić, 20. januar 2017.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2016, str. 137-138.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXIII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2016, Bеograd, 2017, str. 137-139.

Tamburitza nad Folk Music from America and Europe

Tamburitza nad Folk Music from America and Europe

Steven Kozobarich, Tamburitza and more. Tamburitza nad Folk Music from America and Europe, <http://tamburitza78s.blogspot.com> (25. V 2012).  

Iako naslov ovog bloga sugеrišе da sе radi o sajtu koji sе bavi narodnom muzikom sa različitih mеridijana, rеč jе zapravo o kolеkciji audio snimaka koji su zabеlеžеni počеtkom XX vеka u SAD, a koju su izvodili muzičari porеklom sa ovih prostora. Osim vrеdnosti samih audio snimaka izvođača i muzičkih skupina, a koji su porеđani abеcеdnim rеdom, vеliku vrеdnost bloga čini i vizuеlni matеrijal koji sе sastoji od fotografija izvođača i gramofonskih ploča na kojima su muzički zapisi zabеlеžеni. Osim toga, autor bloga jе u oviru svakog članka dao i kraći tеkst sa osnovnim informacijama o muzičarima i o okolnostima bеlеžеnja snimaka.

Slobodan Mandić, 25. maj 2012.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2011, str. 141.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XIII”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2011, Bеograd, 2011, str. 137-141.

African Activist Archive

African Activist Archive

African Activist Archive, <http://africanactivist.msu.edu/> (02. XI 2010).

African Activist Archive Project je posvećen čuvanju dokumenata i sećanja na aktivizam u Sjedinjenim Državama koji je podržavao borbu afričkih naroda protiv kolonijalizma, aparthejda i socijalne nepravde od pedesetih do devedesetih godina XX veka. U okviru Projekta sakuplja se onlajn arhiva istorijskih izvora: pamfleti, bilteni, brošure, bedževi, posteri, majice, audio i video zapisi, lična sećanja i intervjui sa aktivistima, direktorijumi arhivskih ustanova i specijalne zbirke biblioteka i istorijskih društava od značaja za buduća istraživanja. Sajt Projekta je jednostavno podeljen u par osnovnih sekcija. Početna stranica sadrži kratak uvodni tekst o samom projektu, a sa desne strane vizuelno su predstavljeni linkovi ka medijskoj galeriji: posteri, bedževi, dokumenta, fotografije, audio, video i majice. Osnovni meni se nalazi u horizontalnoj ravni u vrhu stranice i sadrži: link za povratak na početnu stranicu, Galeriju (indeksirane sve jedinice prema vrsti medija i količini), Pregled (Browse), koji, osim indeksirane galerije prema vrsti medija, daje i linkovani spisak afričkih izvora poređan abecednim redom prema imenu države, ali i spisak američkih organizacija sa materijalom koji je od svake ustupljen za potrebe sajta. Osim toga, osnovni meni sadrži i veoma dobro kreiranu mašinu za naprednu pretragu, zatim web adresar svih arhivskih institucija čiji sadržaji su ovde prezentovani, sa osnovnim informacijama o svakom arhivu, detaljan spisak linkova ka drugim, sličniim web lokacijama, kao i stranicu koja sadrži detaljnije informacije o samom Projektu.

Slobodan Mandić, 2. novembar 2010.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2010, str. 130.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) IX”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2010, Bеograd, 2011, str. 125-130.

Аfrican-American Sheet Music

Аfrican-American Sheet Music

American Memory from the Library of Congress, Аfrican-American Sheet Music, 1850-1920, <http://memory.loc.gov/ammem/collections/sheetmusic/brown/> (28. IX 2009).

Digitalna kolekcija African-American Sheet Music, 1850-1920 na sajtu Američko sećanje Kongresne biblioteke sastoji se od 1305 komada afro-američkih muzičkih listova, datiranih od 1850. do 1920. godine i predstavlja samo deo kolekcije koja broji oko pola miliona jedinica. Vizuelne predstave umetnika, teme koje su okupirale autore pesama, reklamni dizajn, notni zapisi, samo su prvi, neposredni nivo saznanja koje nam pružaju jedninice pohranjene u bazi. Iza toga, korisnici će otkriti višestruko značenje ovake vrste građe, kao što su socijalni kontekst u kojem je umetnik stvarao, problemi rekonstrukcije, urbanizacije i migracija afro-amerikanaca posle Građanskog rata, i mnogo toga drugog, na prvi pogled „neuhvatljivog“. Kolekciju je moguće pregledati prema tri osnovna kriterijuma: naslovu pesme, temi i imenu autora, a u okviru svake grupe i abecednim redom. U većini slučajeva data je samo naslovna strana, a po negde i celokupni sadržaj sveske sa notnim zapisima. Slike je moguće pogledati u nekoliko različitih rezolucija, a svaka sadrži i detaljan bibliografski opis. Ova građa predstavlja odličan izvor za upoznavanje sa svakodnevnim brigama, preokupacijama i razonodom Amerikanaca u drugoj polovini XIX i u ranom XX veku.

Slobodan Mandić, 28. septembar 2009.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2009, str. 87.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) VI. Devetnaesti vek”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2009, Bеograd, 2009, str. 85-89.