Милитера (Военная литература)

Милитера (Военная литература)

Олег Рубецкий, Сайт «Милитера» («Военная литература»)<http://militera.org/> (20. II 2022).

Ruski sajt Militera posvećen vojno-istorijskoj literaturi pokrenut je 2001. godine i danas predstavlja jednu od najobimnijih internet biblioteka na ruskom jeziku. Brojni resursi dostupni na ovoj lokaciji razvrstani su u desetak odeljaka: autori, članci, periodika, vojna alternativa i futurologija, dečja vojna književnost, usmene istorije, vojne karte i dijagrami, poezija, pionirski poduhvati. Osnovni odeljci su dopunjeni sekcijama koje su klasifikovane prema vrsti literature (primarni izvori, dnevnici i pisma, memoari, biografije, vojne istorije, istraživanja, proza, tehnika i oružije i dr). Iako dominiraju sadržaji iz vojne istorije, u veliku količinu dostupnog materijala nužno su uključeni i srodni sadržaji iz drugih oblasti, poput statistike, politike, ekonomije, ili dela iz opšte istorije. Takođe, u odeljku sa linkovima ka drugim lokacijama (Ссылки) date su poveznice sa drugim korisnim i kompatibilnim lokacijama na internetu, poput sajtova koji imaju sekcije sa digitalnim bibliotekama i onim posvećenim staroj periodici i istorijskim novinama. Sav materijal na sajtu može se slobodno preuzeti u jednom ili više formata, a za korišćenje nekih će možda biti potrebna instalacija dodatnog softvera za čitanje knjiga, poput programa SumatraPdf za otvaranje fajlova u DjVu formatu. Ovaj format je inače napravljen primarno za skladištenje skeniranih dokumenata, naročito onih koji sadrže kombinaciju teksta, crtanih linija, indeksiranih kolor slika i fotografija.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2021, str. 96-97.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXXIX”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2021, Bеograd, 2022, str. 93-98.

Библиотека электронных ресурсов Исторического факультета МГУ

Библиотека электронных ресурсов Исторического факультета МГУ

Московский государственный университет им. М.В.Ломоносова,   Ассоциация “История и компьютер”, Библиотека электронных ресурсов Исторического факультета МГУ, 04. IX 2006, <http://www.hist.msu.ru/ER/index.html> (10. IX 2006).

Ruska imperija u fotografijama

Rad na biblioteci elektronskih izvora Istorijskog fakulteta Moskovskoga državnog univerziteta otpočeo je 1999. godine pod rukovodstvom Timura Valetova, naučnog saradnika na katedri za istorijsku informatiku. Iako se preko ovoga sajta može doći do nebrojeno mnogo dokumenata, fotografija, hronoloških tablica, informacija o ruskoj istoriografiji, arhivima, muzejima i sl, odmah treba napomenuti da je sajt pregledno organizovan, tako da je njime prilično jednostavno krstariti. Početna strana nije opterećena prevelikim brojem “prozora”, a pored nekoliko glavnih odeljaka (elektronski tekstovi sa slikama, tablice za ekonomsku istoriju, knjige u izdanju fakulteta, Francuska sekcija katedre za novu i noviju istoriju, elektronske kopije starih rukopisa, vodič kroz biblioteke, muzeje, arhive i akademske institucije u Moskvi, kolekcije muzejskih zbirki), tu se nalazi još samo par ilustracija, dva, ali izuzetna linka, informacija o datumu poslednjeg ažuriranja, kao i polje za pretraživanje sajta. Elektronski tekstovi razvrstan su prema vremenskim periodima, od staroga istoka do Rusije u XX veku. Format teksta u kojima su tekstovi prezentovani varira od slučaja do slučaja, neki su u pdf-u, ali ipak dominira htm. Nisu posebno razvrtani tekstovi koji su prevedeni na ruski sa drugih jezika od onih originalno napisanih na ruskom, ali je uvek naznačeno koje izdanje prevoda je u pitanju. Na stranici posvećenoj Rusiju u XX veku, pored velikog broja tekstualnih izvora, mogu se pronaći i statističke tablice, ali i prelepa zbirka Ruska imperija u fotografijama. Napomenimo i da sajt obiluje hipervezama, pomoću kojih posetilac može otići na druge prezentacije, što ga čini praktično neiscrpnim. Sajt ima i verziju na engleskome jeziku, međutim, ona nije ažurirana od februara 2001. godine. Za svaku pohvalu je i veoma mali broj “mrtvih” linkova, što zapravo govori o pedantnošću u radu i urednom ažuiranju sajta. Odlično polazište za pristup dokumentima na ruskom jeziku i ruskoj istoriografiji, kao i sa upoznavanjem načina rada ruskih istoričara u informacionoj eri.

Slobodan Mandić, 10. septembar 2006.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1-3, 2005, str. 247-248.

Слободан Мандић ”Прикази сајтова (Web адресар)”, у: Годишњак за друштвену историју 1–3, 2005, Београд, 2006, str. 243-253.