Danube Swabian History

Danube Swabian History


Danube Swabian History, 25 Feb 2021, <https://www.dvhh.org/history/> (17. I 2025).

U složenom mozaiku etničkih grupa koje su nastanjavale područje dunavskog basena jugoistične Evrope sve do polovine 20. veka važan deo pripada grupaciji Podunavskih Nemaca, koji su na ove prostore doseljavani počev od proterivanja Turaka u 18. veku. Veb sajt posvećen istoriji Podunavskih Švaba na mreži je prisutan još od 2003. godine, a s obzirom na to da je nastao kao rezultat prethodne komunikacije na diskusionim listama o porodicama poreklom iz Banata, zadržao je izgled glasila amaterskog udruženja. Ubrzo se ovom projektu pridružilo više pojedinaca sa koordinatorima pretežno lociranim u SAD. Nakon višekratnih izmena, tokom više od dve decenije aktivnosti, današnja prezentacija akcenat stavlja na sadržaje posvećene istoriji ove etničke grupe. Tekstovi u html formi i obogaćeni fotografijama su primarno razvrstani prema vekovima, počevši od 18. veka, preko 19. i 20. veka, zaključno sa tekstovima i fotografijama nastalim posle 2000. godine. Ostale sekcije zastupljene na sajtu prvenstveno se tiču etničkih promena u Evropi od 1944. do 1948. godine, proterivanju i sabirnim logorima za pripadnike nemačke manjine u Jugoslaviji. U poseban odeljak svrstani su prikazi o publikacijama koje su posvećene ovoj temi. Intelektualni napor uložen u kreiranje sadržaja dostupnog na ovom sajtu autori su delom zaštitili ukidajući mogućnost kopiranja sadržaja desnim klikom miša, a na dnu svake stranice je postavljena informacija o datumu poslednjeg ažuriranja. Kao dodatak velikom broju tekstova, prezentacija sadrži i dosta korisnih istorijskih mapa. Osim toga, na sajtu je postavljen i baner ka srodnoj prezentaciji u kojoj su predstavljena pojedinačna naselja Podunavskih Švaba smeštena u šest područja koja su bila deo Austrougarske do 1918. godine

The Lausanne Project 1922-23

The Lausanne Project – the New Middle East, 1922-23

Ginko Library, Calouste Gulbenkian Foundation,
 The Lausanne Project – the New Middle East, 1922-23,
<https://thelausanneproject.com> (03. II 2022).

Lozanskim mirom potpisanim 24. jula 1923. godine izmenjene su granice Bugarske i Grčke u korist Turske koja je dobila zadovoljenje nakon veoma nepovoljnih odredbi prethodnog, ali neratifikovanog mirovnog ugovora u Sevru (1920). Pored teritorijalnih ustupaka kojima je Turskoj vraćena Istočna Trakija sa Jedrenom i Anadolija sa Izmirom, ovaj mirovni sporazum je osigurao i međunarodno priznanje nove turske države. Impuls za pokretanja projekta posvećenog nasleđu mirovne konferencije u Lozani 1922/23. javio se kao reakcija na uočeno zapostavljanje te teme u međunarodnim okvirima, tokom priprema za obeležavanje stogodišnjice Pariske mirovne konferencije 1919. godine. Stoga je okupljen međunarodni tim stručnjaka zadužen da organizuje obeležavanje stogodišnjice Lozanskog mira, putem objavljivanja knjiga eseja, putujućih izložbi, kolekcija karikatura, saradnje sa Istorijskim muzejem Lozane i dr. Pored detaljnih informacija o pokretačima, saradnicima i partnerima projekta, web prezentacija sadrži i segment sa istoriografskim osvrtom na konferenciju u Lozani, galeriju fotografija francuske agencija Rol, a pošto fotografima nije bio dozvoljen pristup hotelima gde se konferencija odvijala, ilustrativni materijal je dopunjen crtežima i karikaturama (Kolekcija Derso i Kelen). Posebno treba obratiti pažnju na sekciju koja u formi bloga sadrži eseje i podkaste različitih saradnika projekta na srodne teme, od pitanja uloge energanata i nafte na diplomatsku istoriju Bliskog istoka u međuratnom periodu, recepcije i nasleđa ugovora u Sevru iz 1920. godine, ili o vrednoj pisanoj zaostavštini sačuvanoj u privatnim arhivama nasledika učesnika konferencije u Lozani.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2021, str. 77.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXXVIII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2021, Bеograd, 2022, str. 77-82.

Hungaricana: Hungarian Cultural Heritage Portal

Hungaricana: Hungarian Cultural Heritage Portal

Hungaricana: Hungarian Cultural Heritage Portal, Published by The Office of the National Assembly, Hungary<https://hungaricana.hu/en/> (12. X 2016).

Hungaricana: portal kulturnog nasleđa nastao je s ciljem da preko jedinstvene Web platforme učini dostupnim jedinstveno kulturno nasleđe pohranjeno u mađarskim arhivima, muzejima i bibliotekama. Projektom rukovodi Biblioteka mađarskog parlamenta, poslovi digitalizacije su finansirani od strane Nacionalnog fonda za kulturu Mađarske, a preko stotinu institucija je na ovom mestu učinilo dostupnim svoje sadržaje. Primarna baza podataka je podeljena u nekoliko kategorija: Biblioteka sa digitalizovanim publikacijama arhiva, muzeja i biblioteka, Razglednice (preko 300 000 jedinica), Istorijske mape Habzburškog carstva, Kolekcija mapa i planova, Arhivska dokumenta (kolekcije Gradskog arhiva Budimpešte i Austrijskog državnog arhiva sa 1,5 miliona zapisa i 2 miliona slika), Urbariumiz 1767. god (300 000 stranica za 43 županije), Stara mađarska biblioteka. Urađen prema najvišim profesionalnim standardima isa jednostavnim korisničkim pristupom, portal mađarskog kulturnog nasleđa učinio je lako dostupnim ogroman broj dokumenata i to na široj geografskoj bazi od prostora koji obuhvata današnja mađarska država.

Slobodan Mandić, 12. oktobar 2016.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2016, str. 127.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2016, Bеograd, 2016, str. 127-130.

European Digital Science & Technology Museum

Inventing Europe – European Digital Science & Technology Museum

Eindhoven University of Technology, Inventing Europe, <http://www.inventingeurope.eu> (18. III 2013).

Na koji način su mašine uticale na svakodnevni život ljudi, kako su nove saobraćajne mreže menjale dinamiku moderne Evrope, kako se razvijala kompjuterska industrija iza Gvozdene zavese, ili kako su nova sredstva komunikacije i novi mediji određivale pojmove udaljenosti kroz istoriju, samo su neka od pitanja na čije odgovore autori projekta Pronalaženje Evrope (Inventing Europe) pokušavaju da odgonetnu istražujući i preispitujući kolektivno evropsko kulturno nasleđe. Sajt je koncipiran na bazi nekoliko virtuelnih šetnji kroz šest tematskih izložbenih celina koje objašnjavaju i ilustruju evropsku istoriju kroz prizmu tehnološkog razvoja, a teme su birane na temelju najavljene serije knjiga Making Europe: Technology and Transformations 1850-2000. Autori sajta posebno ističu činjenicu da na ovaj način prezentovani materijal putem virtuelnih izložbi omogućava korisnicma uspostavljanje veza unutar i između rastućih onlajn kolekcija muzeja, arhiva i biblioteka.

Slobodan Mandić, 18. mart 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2012, str. 110-111.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XV”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2012, Bеograd, 2013, str. 109-113.

Recensio.net. Review platform for European History

Recensio.net. Review platform for European History

Recensio.net. Review platform for European History, <http://www.recensio.net> (24. V 2012).

Sajt Recensio.net zamišljen je kao platforma sa otvorenim pristupom za prikaze i recenzije u istoriografiji, prvenstveno fokusirana na radove iz časopisa objavljene u Evropi i sa temama iz evropske istorije. Projekat je nastao na temelju saradnje Bavarske državne biblioteke, Nemačkog istorijskog instituta u Parizu i Instituta za evropsku istoriju Lajbnic iz Majnca. Prezentacije je multilingvalna (engleski, nemački, francuski jezik), a prikazi mogu biti pisani na bilo kojem od evropskih jezika. Sadržaj dostupnih radova moguće je pretraživati kombinovanom metodom prema periodu, regionu i temi. Osnovna ideja autora sajta je da na jednom mestu inkorporiraju prikaze sa raznih strana, kako onih izdanja koji nemaju onlajn elektronsku verziju, tako i onih koji svoje radove već imaju, ili nameravaju da postave na mrežu, i na taj način ponude urednicima časopisa i autorima prikaza maksimalan stepen vidljivosti, a korisnicima centralnu polazišnu tačku u potrazi za prikazima i naučnom literaturom. Značajna je pomenuti i nameru autora sajta da podstaknu dijalog unutar akademske zajednice putem ostavljanja komentara na dostupne članke.

Slobodan Mandić, 24. maj 2012.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2011, str. 138.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XIII”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2011, Bеograd, 2011, str. 137-141..

Finding Moving Images in European Collections

filmarchives online, Finding Moving Images in European Collections

filmarchives online, Finding Moving Images in European Collections, <http://www.filmarchives-online.eu/> (13. XII 2010).

Evropski filmski onlajn arhiv omogućava jednostavan i besplatan pristup katalogu informacija iz filmskih arhiva širom Evrope. U formi multilingvalnog Web portala omogućeno je pretraživanje filmskih dela prema sadržaju, filmografskim podacima i fizičkim karakteristikama. Rezultati pretrage sadrže informacije o postojanju i lokaciji materijala, kao i detalje koji omogućavaju pristup. Baza podataka nije fokusirana na igrani film, već pre na dokumentarne i obrazovne filmove, filmske žurnale, putopisne, reklamne, naučne, industrijske, eksperimentalne, sportske i animirane filmove. Evropski filmski onlajn arhiv nastao je kao rezultat rada u okviru MIDAS projekta (Baza podataka pokretnih slika za pristup i ponovnu upotrebu evropskih filmskih kolekcija) koji je pokrenut kao pilot projekat u sklopu MEDIA Plus programa Evropske komisije. Od početka rada na projektu 2006. godine do januara 2009. godine uključeno je 18 institucija i arhiva pod vođstvom Holandskog filmskog instituta (DIF). Centralni mesto sajta predstavlja odeljak Pretraga pokretnih slika, što je u stvari veoma napredna mašina za pretragu baze gde je pretraživanje moguće u kombinaciji veoma različitih kategorija, počevši od lokacije, preko ključnih reči naslova, ličnosti, produkcije, sadržaja, mesta, zvuka, formata filma, boje, tipa kopije i sl. Osim što predstavlja najobuhvatniju i stalno rastuću evropsku filmsku bazu, ovaj projekat je ujedno i  odličan pokazatelj i putokaz na koji način se danas prave veliki evropski kulturni poduhvati uz pomoć novih tehnologija.

Slobodan Mandić, 13. decembar 2010.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2010, str. 123.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar)”, u: Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2010, Bеograd, 2011, str. 115-123.

Online Sources for European History

Online Sources for European History

Richard D. Hacken, EuroDocs: Online Sources for European History, <http://eudocs.lib.byu.edu/index.php> (03. X 2009).

Sajt Eurodoks je posvećen sakupljanju i sabiranju informacija o onlajn izvorima za evropsku istoriju na Internetu. Prema rečima autora sajta, amerikanca Ričarda Hakena, profesionalnog bibliografa i znalca nekoliko evropskih jezika, prezentacija je stvorena sa namerom da omogući istoričarima, arhivistima, bibliotekarima, kolekcionarima dokumenata svih vrsta, da pristupe zajednici sličnorazmišljajućih učesnika u projektu. Web sajt je napravljen pomoću wiki softvera, koji omogućava kolaborativni rad grupe korisnika i krajnje jednostavno uređivanje brojnih međusobno linkovanih Web stranica. Do 2007. godine prezentacija je bila fokusirana na izvore za istoriju Evrope, a od tada je ograničena samo na Zapadnu Evropu. Materijal na početnoj stranici je moguće pregledati na osnovu dva osnovna kriterijuma: tematski (praistorija i antika; srednji vek i renesansa; Evropa kao nadnacionalni region) i prema abecednom spisku država. Osim toga, ovde je dato i nekoliko linkova ka drugim sajtovima slične orijentacije. Sakupljeni materijal čine linkovi ka primarnim istorijskim izvorima: transkribovanim dokumentima, reprodukcijama faksimila, ili prevodima. U najvećoj meri (koliko je to bilo moguće) linkovi ka dokumentima u okviru pojedinih sekcija raspoređeni su hronološkim redom. Za redovne posetioce sajta omogućen je i pregled poslednjih izmena na prezentaciji.

Slobodan Mandić, 3. oktobar 2009.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2009, str. 109.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) VII”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2009, Bеograd, 2009, str. 107-111.

European Resistance Archive

European Resistance Archive

European Resistance Archive, <http://www.resistance-archive.org> (24. IX 2009).

Arhiv otpora u Evropi za vreme Drugog svetskog rata je projekat koji za svoj primarni cilj ima spasavanje od zaborava individualnih svedočenja pojedinaca koji su učestvovali u otporu teroru, ponižavanju i očaju koje su fašizam i nacizam sejali širom starog kontinenta. Na Internet prezentaciji Arhiva dostupni su intervjui u video i tekstualnoj formi, a svako svedočenje je propraćeno biografijom ispitanika i malom galerijom dokumenata. Do nedavno, svedočenja i sećanja o temama poput ove bila su dostupna samo malom krugu ljudi koji su posećivali arhive i dokumentacione centre, a zahvaljujući primeni Interneta i novih tehnologija, sada se znatno povećeva potencionalni krug korisnika. Trenutno je šest država uključeno u projekat: Poljska, Slovenija, Austrija, Francuska, Italija i Nemačka, a namera je da se uključe i ostale evrposke zemlje. Sa tehničke strane, sajt je urađen besprekorno, uključujući interaktivnu mapu sa ucrtanim centrima otpora, koncentracionim logorima i mestima odakle su ispitanici, a svaki video intervju moguće je gledati i prema poglavljima koji su naslovljeni u sadržaju. Takođe, omogućena je i pretraga celog sajta, ili samo video materijala, a urađen je i rečnik pojmova, koji bi neupućenima trebalo da olakša korišćenje svedočanstava. Osim samog posla sakupljanja i prezentacije svedočenja, najveći značaj projekta ogleda se u činjenici da protagonisti i svedoci ratnih dešavanja iz Drugog svetskog rata svakodnevno nestaju i da ih za nekoliko godina uopšte neće biti.

Slobodan Mandić, 24. septembar 2009.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2009, str. 116.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) V”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2009, Bеograd, 2009, str. 111-117.

EuroDocs

EuroDocs: Online Sources for European History

Richard Hacken, EuroDocs: Online Sources for European History, 30 VIII 2007, <http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/Main_Page>, (21. IX 2007).

Sa početnе stranice Eurodoks sajta moguće je pristupiti primarnim istorijskim dokumetnima za istoriju Evrope koji su prepisani, reprodukovani, ili prevеdeni. U pitanju su dokumetna koja bacaju svetlo na ključne istorijske događaje u pojedinim zemljama, a građom su obuhvaćeni događaji koji se tiču političke, ekonomske, društvenе i kulturne istorije.

Slobodan Mandić, 21. septembar 2007.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1-3, 2006, str. 134.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar)”, u: Godišnjak za društvеnu istoriju 1–3, 2006, Bеograd, 2007, str. 129-138.

Virtual Resource Centre for Knowledge about Europe

Virtual Resource Centre for Knowledge about Europe

Virtual Resource Centre for Knowledge about Europe — CVCE, European NAvigator (ENA), <http://www.ena.lu/mce.cfm> (30. IX 2007).

Među najboljim lokacijama na mreži čiji je sadržaj fokusiran na prezentovanje audiovizuelnog istorijskog materijala naročito bi vredelo izdvojiti sajt Centra za virtuelne izvore znanja o Evropi (Virtual Resource Centre for Knowledge about Europe — CVCE) posvećen izvorima za istoriju evropskih integracija – European NAvigator (ENA). Obilje raznovrsnog materijala – preko 15000 dokumenata: fotografija, zvučnih zapisa, video klipova, novinskih članaka, crteža i karikatura, propraćenih adekvatnim objašnjenjima, bazama biblografskih podataka, tabelama i interaktivnim mapama i dijagramima – predstavljaju neiscrpnu riznicu za sve istoričare koji se zanimaju za prošlost Evrope od kraja Drugog svetskog rata do današnjih dana. Pored količine i raznovrsnosti istorijskih izvora, multijezičnosti (engleski, nemački, francuski, španski i holandski jezik), ova prezentacija se odlikuje i izuzetnim tehničkim rešenjima koji multimedijalnosti njenog sadržaja daju naročitu dimenziju.

Slobodan Mandić, 30. septembar 2007.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1-3, 2006, str. 132.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar”, u: Godišnjak za društvеnu istoriju 1–3, 2006, Bеograd, 2007, str. 129-138.