Jevrejska digitalna biblioteka

Jevrejska digitalna biblioteka

Jevrejska digitalna biblioteka <www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs> (3. III 2020).

Jevrejska digitalna biblioteka u formi onlajn digitalnog repozitorijuma korisnicima omogućava otvoreni pristup za korišćenje i deponovanje publikacija i druge građe u vezi sa jevrejskim nasleđem u Srbiji, zemljama bivše Jugoslavije i šire. Repozitorijum ima za cilj prikupljanje, predstavljanje, afirmisanje i očuvanje opšteg jevrejskog verskog i svetovnog nasleđa, kulture, književnog stvaralaštva, istorije, jezika, kao i promovisanje različite bibliotečke građe i literature o Holokaustu. Ovaj značajan i pažnje vredan poduhvat nastao je na temelju saradnje Udruženja „Jevrejska digitalna biblioteka“ i Računarskog centra Univerziteta u Beogradu (RCUB). Na tehničkoj podlozi platforme namenski prilagođenog softvera otvorenog koda DSpace, usklađene sa Smernicama za repozitorijume OpenAIRE-a, iznikla je veoma sadržajna i upotrebljiva digitalna biblioteka. Na početnoj stranici prezentacije nakon opštih informacija izlistani su linkovani naslova najnovijih priloga, dok je u meniju sa desne strane omogućena pretraga prema više kriterijuma. Ispod polja za unos reči za pretragu omogućen je pregled sadržaja repozitorijuma prema tematima/oblastima, kolekcijama koje okupljaju srodnu građu, autorima, naslovima, ključnim rečima, godinama objavljivanja, tipovima dokumenata, naslovima časopisa itd. Zadovoljavajući spektar mogućnosti pretrage rezultat je deponovanja metapodataka koji opisaju publikacije, kao i izvršene kontrole od strane administratora. Interfejs prezentacije je dostupan na srpskom (ćirilica i latinica) i na engleskom jeziku.

Slobodan Mandić, 3. mart 2021.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2020, str. 131-132.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXXVI”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2020, Bеograd, 2021, str. 129-133.

Documentation Center Nazi Party Rally Grounds

Documentation Center Nazi Party Rally Grounds

Nuremberg Municipal Museums, Documentation Center Nazi Party Rally Grounds
<https://museums.nuernberg.de/documentation-center> (20. II 2020).

Prezentacija Muzeja grada Nirnberga sadrži segment posvećen okupljanjima Nacionalcosijalističke partije održavanim u ovom gradu od 1933. do 1938. godine. Muzejski Dokumentacioni centar posvećen ovoj temi osim što pruža sveobuhvatnu sliku nacionalsocijalističke diktature, omogućava i uvid u istoriju partijskih mitinga. Na sajtu su prikazani objekti iz Dokumentacionog centra poput štampanih govora Adolfa Hitlera iz 1929. godine, ili pres fotografija partije iz 1937. i 1938. godine. Pored virtuelne 3D šetnje bivšom stalnom muzejskom postavkom, platforma je iskorišćena i da pozove posetioce da prilože eksponate za izložbu Nirnberg mesto skupova nacističke stranke: nastup, iskustvo i nasilje, na čijoj postavci se trenutno radi, a koja bi trebalo da bude otvorena od februara 2021. do kraja 2023. godine.

Slobodan Mandić, 20. februar 2021.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2020, str. 102-103.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXXV”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2020, Bеograd, 2021, str. 101-106.

Nazi Germany (1933-1945)

Nazi Germany (1933-1945)

German History in Documents and Images (Ed. by Prof. Richard Breitman), Nazi Germany (1933-1945) <http://germanhistorydocs.ghi-dc.org/section.cfm?section_id=13> (27. I 2020).

U sklopu jedne od deset sekcija obimne kolekcije Nemačka istorija u dokumentima i slikama, smešten je i zaseban segmenat tematski opredeljen za nacističku Nemačku, koji uređuje Ričard Breitman, profesor istorije sa američkog Univeriteta Harvard. Kao i druge sekcije, i ova se sastoji od četiri odeljka: uvodnog dela sa ključnim događajima iz nemačke društvene, političke i kulturne istorije tog perioda; odobranih dokumenata (na nemačkom i engleskom jeziku); slikovnog materijala i odgovarajućih mapa. Sav dostupan materijal je pretraživ prema ključnim rečima, temi, autoru i dodatnim opcijama napredne pretrage. Urednici ističu i to da je mnoštvo dostupnih dokumenata u okviru projekta inače teško bilo locirati u štampanim publikacijama, naročito izvan Nemačke. Širu upotrebu uvrštenog materijala olakšava i to što su svi dokumenti izvorno nastali na nemačkom jeziku propraćeni i prevodom na savremeni engleski jezik. Ovde treba istaći da iako je kompletan sadržaj sajta bilingvalan, originalni dokumenti na nemačkom jeziku su zapravo samo priređeni, odnosno da sajt ne sadrži skenirane digitalne kopije originala.

Slobodan Mandić, 27. januar 2020.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2019, str. 107-108.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXXII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2019, Bеograd, 2020, str. 105-110.

Online collection of eyewitness testimonies

Online collection of eyewitness testimonies

National Fund of the Republic of Austria for Victims of National Socialism, Online collection of eyewitness testimonies <https://www.nationalfonds.org/life-stories> (30. I 2020).

U okviru Web prezentacije austrijskog Nacionalnog fonda za žrtve nacionalsocijalizma smešten je i odeljak Životne priče, u kojem su pohranjena sećanja koje su žrtve dostavile Fondu. Narativni tekst u okviru svakog pojedinačnog sećanja je obogaćen fotografskom građom i dokumentima. Klikom na svaku pojedinačnu fotografiju datu u okviru teksta moguće je dobiti i njen opis. Na prezentaciji je data i informacija da u funkciji pružanja pomoći i odavanja priznanja žrtvama nacionalsocijalizma, delatnost fonda uzima u obzir i rezultate akademskog istorijskog istraživanja. Time su među žrtve uvrštene i grupacije poput pripadnika internacionalnih brigada (Spanienkämpfer) iz Španskog građanskog rata, ili koruških partizana. Posebna sekcija je posvećena logoru Aušvic i austrijskoj izložbenoj postavci u sklopu memorijala Aušvic-Birkenau u Poljskoj.

Slobodan Mandić, 30. januar 2020.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2019, str. 106-107.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXXII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2019, Bеograd, 2020, str. 105-110.

Dokumentationsarchiv des österreichischen Widerstandes

Dokumentationsarchiv des österreichischen Widerstandes (DÖW)

Dokumentationsarchiv des österreichischen Widerstandes (DÖW) <http://www.doew.at> (14. X 2016).

Dokumentacioni centar austrijskog otpora osnovan je 1963. godine od strane bivših pripadnika otpora, žrtava nacizma i naučnika upućenih u ovu tematiku. Danas je to vodeća austrijska institucija na poljima istraživanja nacionalsocijalizma, holokausta, otpora fašizmu i savremenog desnog ekstremizma u Austriji, koja na svojoj internet prezentaciji pruža mnoštvo korisnih sadržaja za proučavanje navedenih tema. U pitanju su obimne baze podataka kreirane poslednjih godina u okviru grupa: austrijske žrtve holokausta, političke žrtve nacizma, proganjani od strane Gestapoa, austrijski anti-fašisti u Španskom građanskom ratu i austrijske žrtve staljinizma do 1945. godine. Pored toga, tu su i svedočenja osoba intervjuisanih u okviru projekta usmene istorije, svedoka događaja iz perioda 1934-1945 (Centar raspolaže sa 2800 snimaka za preko hiljadu ispitanika). Dodatno, posetioci sajta mogu pregledati galerije fotografija i dokumenata, dobiti informacije o arhivu, biblioteci i foto-arhivu Centra, aktuelnim dešavanjima, steći uvid u kompletan popis dosadašnjih izdanja i slobodno preuzeti pojedine publikacije u e-formatu.

Slobodan Mandić, 14. oktobar 2016.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2016, str. 128.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2016, Bеograd, 2016, str. 127-130.

Jevrejski logor na Beogradskom sajmištu. Istorija i sećanje

Jevrejski logor na Beogradskom sajmištu. Istorija i sećanje

Jovan Byford, Jevrejski logor na Beogradskom sajmištu. Istorija i sećanje, <http://www.open.ac.uk/socialsciences/semlin/index.php> (30. IV 2013).

Web sajt Jevrejski logor na Beogradskom sajmištu autora Jovana Bajforda fokusiran je na posleratnu memorializaciju Starog sajmišta, jednog od prvih koncetracionih logora u Evropi, namenski izgrađenog za internaciju Jevreja. Autor objašnjava da je sajt nastao u sklopu istraživačkog projekta koji pokušava da rasvetli razloge marginalizacije Sajmišta u decenijama iza Drugog svetskog rata i to kroz analizu predstava o ovom logoru u jugoslovenskoj/srpskoj istoriografiji, u medijima i na komemorativnim ceremonijama posvećenim njegovim žrtvama. Sajt se sastoji od nekoliko sekcija: Holokaust u okupiranoj Srbiji; Istorija logora Sajmište (ovde se mogu pogledati filmski snimci Beogradskog sajmišta iz 1937. i 1938. godine koji se čuvaju u Jugoslovenskoj kinoteci); Sećanje na Sajmište posle Drugog svetskog rata (sa podsekcijama Sajmište posle 1945 – hronologija i Sajmište danas); Život u Jevrejskom logoru na Sajmištu: Pisma Hilde Dajč (koja su u engleskoj verziji sajta prvi put dostupne na engleskom jeziku); Mesta Holokausta u Beogradu (ova sekcija sajta je u izradi, a autor nagoveštava da će se tu nalaziti virtuelni vodič kroz glavne lokalitete vezane za istoriju Holokausta u Beogradu); Odabrana bibliografija (o Jevrejskom logoru na Starom sajmištui o Holokaustu u Srbiji). Jednostavan i pregledan sajt koristiće svima koji se zanimaju za istoriju Holokausta i za disciplinu istraživanja istorije sećanja.

Slobodan Mandić, 30. april 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2012, str. 148-149.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XVI,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2012, Bеograd, 2013, str. 147-151.

Poseta Starom Sajmištu

Poseta Starom Sajmištu – starosajmiste.info

Rena Rädle (ur), Poseta Starom Sajmištu – starosajmiste.info, <http://www.starosajmiste.info> (30. IV 2013).

Prezentacija Poseta Starom sajmištu svim zainteresovanim posetiocima nudi veliki broj sadržaja vezanih za istoriju i sadašnjost mesta gde je Gestapo 1941. godine formirao koncetracioni logor. Na početnoj stranici nalazi se mapa na kojoj su predstavljene lokacije na prostoru nekadašnjeg sajma i gde je kroz multimedijalne sadržaje omogućeno upoznavanje sa topografijom ličnih priča o Starom sajmištu, a posetioci sajta se mogu informisati i o aktuelnim razgovorima vezanim za sadašnjost i budućnost jednog od glavnih mesta Holokausta u okupiranoj Srbiji za vreme Drugog svetskog rata. Osim multimedijalne mape web sajt u drugim sekcijama sadrži još dosta drugih informacija i materijala. Pored impresuma i dotatnih detalja o projektu na osnovu koga je sajt nastao, tu je moguće saznati još dosta o istoriji logora na Sajmištu kroz ponuđene tekstove, transkript i audio zapis predavanja Dr Milana Koljanina, hronologiju događaja, prezentaciju arhivskih dokumenata, odabranu „Bibliografiju o logoru Sajmište i o progonu Jevreja i Roma u Jugoslaviji”, intervjue ličnosti koje u javnosti aktuelizuju pitanje istorije i odnosa prema sećanju na mesta stradanja i zločina u Drugom svetskom ratu. Takođe, tu je i adresar preporučenih institucija i web stranica za dalje istraživanje, zatim pregled aktivnosti i javnih događaja pokrenutih u svrhu debate i prakse sećanja na fašističke zločine, a te aktivnosti su dokumentovani video, audio zapisima i transkriptima u odeljku Multimedijalna dokumentacija. Treba pomenuti i link ka blogu Foruma za primenjenu istoriju u okviru koga je smeštena i arhiva bloga projekta Poseta Starom sajmištu. Od značaja je i to da sajt ima verzije na engleskom i nemačkom jeziku, kao i mapu sajta radi lakšeg snalaženja.

Slobodan Mandić, 30. april 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2012, str. 147-148.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XVI,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2012, Bеograd, 2013, str. 147-151.

German Propaganda Archive

German Propaganda Archive

Randall Bytwerk, German Propaganda Archive, <http://www.calvin.edu/academic/cas/gpa/> (23. IX 2009).

Propaganda je skup posebnih tehnika komunikacije u cilju masovnog uticaja, ili sugestije, kroz manipulaciju simbolima i psihologijom mase i pojedinca. Sajt Arhiv nemačke propagande bazično je podeljen u dve sekcije: Nacistička propaganda i Istočnonemačka propaganda, sa tim da je iz prvog dela posebno izdvojen materijal iz perioda pre dolaska nacista na vlast u Nemačkoj. Na početnoj stranici nalaze se i linkovi ka rubrici Najčešće postavljana pitanja i ka blogu autora. Autor sajta, profesor Rendal Bajtverk (Randall Bytwerk), koji se već decenijama bavi proučavanjem nemačke propagande, osim same propagande uključio je i materijal koji je stvaran kao vodič za vođenje propagande. Samo letimičan pregled sajta posetiocu daje uvid u bogatsvo kolekcije: govori, eseji, propagandni planovi, plakati, pamfleti, ilustracije sa naslovnih strana, flajeri, umetničke slike, pesme, karikature, uniforme, samo su deo sadržaja prezentacije. Kod svakog izvora autor je naveo odakle je građa preuzeta, a nešto od tog materijala je u posedu samog autora. Sva tekstualna građa je prevedena sa nemačkog jezika, delom i iz Nemačkog saveznog arhiva (Bundesarchiv) u Berlinu. U rubrici linkovi nalazi se i bibliografija knjiga na engleskom jeziku o nacističkoj propagandi.

Slobodan Mandić, 23. septembar 2009.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2009, str. 111.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) V”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2009, Bеograd, 2009, str. 111-117.

Maps of World War II

Eric Rymer, ”Maps of World War II”

Eric Rymer, ”Maps of World War II”, у: History Link 101, <http://www.historylink101.com/1/world_war_II/maps.htm> (09. XII 2008).

U okviru Web prezentacije History Link 101, čiji je autor Erik Rajmer (Eric Rymer), nastavnik istorije iz Ohaja, nalazi se i stranica sa linkovima koji vode do lokacija koje sadrže istorijske karte Drugog svetskog rata. Stranica je jednostavno podeljena u tri dela: prvi deo sadrži pet lokacija sa istorijskim kartama (oko 350 mapa), u drugom delu dati su linkovi ka pojedinačnim mapama, dok su u trećem delu dati linkovi ka drugim, različitim sajtovima vezanim za Drugi svetski rat, podeljeni u sedam grupa: Istočni front/Afrika, Zapadni front, Pacifik/Azija, biografije, svakodnevni život, slike, istraživanja. Uprkos malo lošijem vizuelnom rešenju prezentacije, sajt Erika Rajmera svakako zavređuje pažnju kao veoma interesantna lokacija za sve koji se zanimaju za Drugi svetski rat.

Slobodan Mandić, 8. decembar 2008.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1-3, 2008, str. 155.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) IV”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 1–3, 2008, Bеograd, 2009, str. 149-158.

Deutsche Exilzeitschriften 1933-1945

Exilpresse digital. Deutsche Exilzeitschriften 1933-1945

Deutsche Nationalbibliothek (Annette Siegenthaler), Exilpresse digital. Deutsche Exilzeitschriften 1933-1945, 29. VI 2006, <http://deposit.ddb.de/online/exil/exil.htm> (10. XII 2008).

Exilpresse digital. Deutsche Exilzeitschriften 1933-1945 jе digitalizovana kolеkcija Nеmačkе nacionalnе bibliotеkе koja sadrži nеmačku štampu u izgnanstvu iz pеrioda 1933-1945. godinе koja sе čuva u Frankfurtu na Majni i Lajpcigu. Kolеkcijom jе obuhvaćеno štampa iz cеlog svеta kojе jе izlazila na nеmačkom jеziku u naznačеnom hronološkom odsеčku. Osnovna namеra prеzеntacijе jе da sе prеdstavi široki spеktar takozvanе „štampе u еgzilu“. Zahvaljujući vеoma dobrom tеhničkom rеšеnju zbirku jе mogućе vеoma lako prеtraživati. Prozor jе podеljеn na dva dеla čiju vеličinu sam korisnik možе da prilagodi: sa lеvе stranе sе nalazi naprеdna mašina za prеtraživanjе gdе sе iz padajućеg mеnija bira jеdan od tridеsеt naslova u kolеkciji, godina izdanja, broj, strana, a mogućе jе izabrati i kako ćе biti prikazana stranica novina u dеsnom dеlu prozora prеma vеličini slikе, ili prеma formatu (GIF, PDF, TIFF). Formati prikazanih stranica korisniku omogućuju da ih lako snimi na hard disk računara i tako sačuva svaku kopiju. Kolеkcija sadrži 86.250 objеkata, ili 160 GB podataka. Kako svojom sadržinom, tako i tеhničkim rеšеnjеm, ova kolеkcija prеdstavlja odličan primеr prеzеntacijе istorijskih izvora na Intеrnеtu.

Slobodan Mandić, 8. decembar 2008.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1-3, 2008, str. 153.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) IV”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 1–3, 2008, Bеograd, 2009, str. 149-158.