Istarska enciklopedija

Istarska enciklopedija

Portal znanja Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Istarska enciklopedija
<http://istra.lzmk.hr/> (16. X 2023).


Uprkos visokotehnološkom savremеnom okruženju i mnogim veb prezentacijama sa istorijskim sadržajima, kod nas i u regionu još uvek postoji upadljivo mali broj onlajn dostupnih istoriografskih formi poput hronologija ili biografskih leksikona. Na Portalu znanja Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža, koji predstavlja mrežno sedište digitalnih verzija prethodno objavljenih izdanja u štampanom obliku, dostupna jе i Istarska enciklopedija, originalno publikovana 2005. godine. Ovo leksikografsko delo koje kroz članke o opštim i geografskim pojmovima, ustanovama, osobama koje su ostavile traga u istarskoj kulturi, nauci i drugim oblastima sadrži preko tri hiljade članaka dostupnih i pretraživih u odeljku Abecеdarij. Na kraju svakog članka nalazi se napomena da je članak preuzеt iz štampanog izdanja (verovatno za slučaj nadograđivanja), kao i preporučеni oblik citiranja. Pored toga što su članci urađeni kao hipertekstualni dokumenti koji sadrže hiperlinkove i hiperveze, kompjuterska obrada sadržaja omogućuje korisnicima da za pojеdine odrednicе kliknu i na prečicu ka srodnim sadržajima („traži dalje”). Tako se u okviru teksta za članak Slobodna Tеritorija Trsta (STT) nalezе hipervezе za pojmovе Pariski mirovni ugovori, Tršćanska kriza i Londonski memorandum, a prebacivanje na stranicu ka srodnim sadržajima vodi do prečica ka člancima o Trstu, Zoni A, Zoni B, Branku-Vladu Babiću, elektrifikaciji, Elektroistri, Jugoslaviji, Londonskom memorandumu, Osimskim sporazumima, istoriji. Realizacija mrežnog izdanja Istarskе enciklopedijе predstavlja dobar i ohrabrujući primer kako bi vredna leksikografska i slična izdanja mogla steći neuporedivo veći broj korisnika u digitalnom okruženju.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2023, str. 103-104.

Slobodan Mandić, ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XLIV”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2023, Bеograd, 2024, str. 99-104.

Monasterium.net

Monasterium.net

ICARUS, Monasterium.net <https://www.monasterium.net/mom/home> (7. II 2022).

Digitalna platforma Monasterium koja se kontinuirano razvija od 2002. godine danas sadrži više od pola miliona primarnih izvora srednjovekovnih i ranomodernih dokumenata, iz preko 170 ustanova, iz 16 evropskih zemalja. Pokretanje i razvoj ovog projekta predstavljaju jedno od najvažnijih dostignuća Međunarodnog centra za arhivska istraživanja (ICARUS) sa centrom u Beču. Skoro milion digitalnih snimaka slobodno dostupnih na portalu primarno je pretraživo prema arhivskim fondovima razvrstanim geografski, kao i unutar nekoliko desetina tematskih kolekcija. Istraživačima srpskog srednjeg veka od posebnog su značaja sledeće kolekcije: Srpske povelje u arhivima Mađarske (1411-1481, opis i komentari na eng), Srpski srednjovekovni dokumenti u Državnom arhivu Venecije (eng), Srpski vladarski dokumеnti u Državnom arhivu Dubrovnika (1186-1479, eng), Odabrane srpske vladarske povelje XIV veka (1306-1388, nem), Povеljе gospodara Srbijе i Zеtе u cеtinjskim zbirkama (nem). Formiranje i digitalna dostupnost ovih kolekcija na prestižnom međunarodnom portalu rezultat su saradnje i učešća na nekoliko međunarodnih projekata Balkanološkog instituta SANU. U cilju aktivnijeg uključivanja korisnika u virtuelnu naučnu zajednicu, širenja njenog obrazovnog potencijala, kao i u svrhu tehničkog unapređenja platforme, omogućena je slobodna registracija putem koje je dopušten rad na uređivanju sadržaja u ulozi moderatora.

Kralj Stefan Vladislav oslobađa građane Dubrovnika od plaćanja mogoriša (taksa na vinograde) za posede u Žrnovnici, oko 1240. god.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2021, str. 78-79.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXXVIII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2021, Bеograd, 2022, str. 77-82.

Sjećanja na 20. Stoljeće

Sjećanja na 20. Stoljeće: izbor dokumenata iz osobnih i obiteljskih ostavština Hrvatskog povijesnog muzeja

Hrvatski povijesni muzej, Sjećanja na 20. Stoljeće: izbor dokumenata iz osobnih i obiteljskih ostavština Hrvatskog povijesnog muzeja, 2017<http://sjecanjana20st.hismus.hr/> (27. IV 2018).

Onlajn izložba na kojoj su predstavljeni digitalni fragmenti iz ličnih i porodičnih fondova Hrvatskog povijesnog muzeja sa namerom da pruže osnovu i orijentir za interperetaciju novije hrvatske istorije u globalnom – evropskom i svetskom – kontekstu. Na izložbi je prikazana građa iz pet porodičnih fondova i šest kolekcija ličnih zaostavština. Svaka pojedinačna kolekcija sadrži kratku istorijsku belešku, dok su pojedinačni primerci dokumenata objašnjeni naslovom, opisom i signaturom, a posetioci imaju mogućnost filtriranja građe prema vrsti, odnosno prema dodeljenim metapodacima (lična dokumenta, službena dokumentacija, fotografije, prepiska, sećanja – memoarski zapisi, rukopisi, diplome i priznanja, pozivnice, čestitke, prospekti itd). Za pojedine predmete dati su digitalni otisci samo njihovih naslovnih strana, zajedno sa opisom. Takav je slučaji sa vizuelno i sadržajno interesantnim prospektima Nevenke Prosen, među kojima nailazimo i na vodič kroz muzeje Beograda iz 1953. godine. Prezentaciju ove onlajn izložbe bi posetiocima umnogome učinilo primamljivijim saznanje o mogućnosti njene dopune, što u postojećem tehničkom okviru ne bi trebalo da predstavlja problem.

Slobodan Mandić, 27. april 2018.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2017, str. 129.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXVII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2017, Bеograd, 2018, str. 125-129.

Topotheque – The Collaaborative Online Archive

Topotheque – The Collaaborative Online Archive

Mag. Alexander Schatek , Prof. Dr. Stephan Koren, Topotheque – The Collaaborative Online Archive, <http://www.topotheque.eu> (5. XII 2015).

Prvobitno pokrenuta kao set digitalnih alatki od strane Aleksandra Šateka (Alexander Schatek) iz Viner Nojštata u Austriji, a kasnije insituticionalizovana i kroz Međunarodni centar za arhivska istraživanja (ICARUS), platforma Topoteka ima za cilj da učini dostupnom arhivsku građu iz privatnih kolekcija, sa naglaskom na značaj koji ta dokumenta imaju za lokalnu istoriju. Sva dokumenta uvrštena u bazu Topoteke su obrađena u međunarodnom  ISAD(g) standardu za obradu arhivske građe, što omogućava da se podaci lako mogu pridružiti i u druge arhivske informacione sisteme. Portal je otvoren za priključivanje novih dokumenata iz privatnih kolekcija za svakoga, međutim, u svrhu verodostojnosti i pouzdanosti, saradnici portala vrše konačni odabir onoga što će biti objavljeno. Takođe, na portal se mogu uvrstiti dokumenta iz već postojećih kolekcija, ukoliko odgovaraju konceptu i nameni (na primer, dozvola za vožnju biciklom iz maja 1944. godine, u vlasništvu Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, koji je dodat u bazu kao rezultat saradnje Istarskog arhivističkog društva i Topoteke). Sva dokumenta u bazi su indeksirana, datirana i lokalizovana. Sadržaju ovog jedinstvenog i inovativnog arhivskog poduhvata pristupa se preko menija sa desne strane bilo koje stranice sajta, gde je materijal razvrstan u tzv. topoteke – kolekcije dokumenata raspoređene geografski (većinom iz Dolje Austrije) uz pomoć Gugl mapa.

Slobodan Mandić, 5. decembar 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2015, str. 120-121.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XX”, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 1, 2015, Bеograd, 2015, str. 117-121.

Stražarni lopov

Goran Polak, Stražarni lopov

Goran Polak, Stražarni lopov. Kratke priče o izgubljenoj generaciji, o Rock’n’Rollu i o odrastanju u državi sa šest republika, <http://strazarni-lopov.blogspot.com> (12. VIII 2015).

Sajt Stražarni lopov autora Gorana Polaka iz Zagreba predstavlja veoma važan i bogat izvor svedočanstava i izvornih dokumenata o popularnoj kulturi Jugoslavije u poslednjih par decenija postojanja zajedničke države. Ovde se u formi bloga već pet godina redovno objavljuju zanimljivi prilozi propraćeni mnoštvom autentičnih dokumenata – fotografijima, plakatima, audio i video snimcima, radio emisijama, skeniranim ulaznicama koncerata, isečcima iz štampe, itd. Iako tematski opseg uglavnom uključuje pank i alternativnu rok muziku, pažljiviji posetioci će brzo doći do zaključka da je reč o zaista prvorazrednoj lokaciji za razumevanje višeslojnih fenomena važnih za izučavanja kulture mladih u socijalističkoj Jugoslaviji.  Postovi poput Rok koncerti u Jugoslaviji (1975-1983), Mi djeca s perona 6 (1980-1982), Mali kavez – Brno – Blato, Utopija – Pank turneje u Jugoslaviji 1983/87, 400 dana u Beogradu (o služenju vojnok roka), Dee-Dee, Moj djed i Drago Mlinarec, Diznilend u Ulici socijalističke revolucije, Paket Aranžman, kao i mnogi drugi, osim veoma lepog stila sa kojim su pisani, brojnim prilozima, ali svakako i velikim odzivom posetilaca sajta, čije reakcije i prilozi u interakcijama dodatno obogaćuju sadržaj, upućuju Stražarnog lopova na nezaobilaznu lokaciju, ne samo za generacijski i kulturološki blisku publiku rasejanu širom planete, već i na istraživače koji u potrazi za izvornom građom za predmetno-hronološki okvir sadržan na stranicama ovog sajta još uvek nemaju zadovoljavajući pristup dokumentima u zvaničnim arhivima. Ovi tim pre jer je interesovanje za istraživanja popularne kulture Jugoslavije uveliko prošireno i van jezičkog područja bivše zemlje.

Slobodan Mandić, 12. avgust 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2014, str. 118-119.

Slobodan Mandić Prikazi sajtova (Web adrеsar) XIX, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 1, 2014, Bеograd, 2015, str. 117-121.

Preporuka za dalje čitanje:

GORAN POLAK: ‘Moja kolekcija snimki Iggyja Popa najveća je na svijetu’, u: Nacional, 04.09.2021.

Istarske novine online

Istarske novine online (INO) – Prva istarska virtualna knjižnica

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Sveučilišna knjižnica u Puli, Istarske novine online (INO) – Prva istarska virtualna knjižnica, 2007, <http://www.ino.com.hr> (18. I 2013).

Nastala kao rezultat projekta pokrenutog od strane Sveučilišne knjižnice u Puli 2005. godine, Prva istarska virtuelna biblioteka posetiocima sajta omogućava mrežni pristup digitalizovanoj kolekciji starih novina koje su izlazile u Istri u drugoj polovini XIX i u prvoj polovini XX veka. Pretraživa baza digitalne zbirke sadrži 35.250 stranica starih novina objavljenih u Istri na hrvatskom, italijanskom i nemačkom jeziku, a u planu je uključivanje i istarskih novina na slovenačkom jeziku. Odeljak Pregledavanje sadrži popis naslova novina, sa rasponom godina izlaženja (gde je za svaki pojedinačni naslov omogućen ulazak klikom i dobijanje više informacija o samom listu), uputstvo za korišćenje, i polja za unos gde je omogućena kombinacija pretrage podataka prema ključnoj reči, naslovu izdanja, godini i broju. Ova prezentacija je odličan primer kvalitetnog predstavljanja nacionalne kulturne baštine, uključujući i baštinu drugih naroda, a kolekcija će sadržajno sigurno biti interesantna i širem krugu korisnika (npr. informacije iz perioda jugoslovenske države, ili iz vremena Prvog svetskog rata). Pored izuzetno jednostavnog i svedenog menija za upotrebu digitalizovane kolekcije starih novina, treba pohvaliti i pregledno izložene informacije u rubrici O projektu, gde se posetioci sajta, između ostaloga, mogu informisati i o razlozima pokretanja projekta digitalizacije, ciljevima, kako je tekao sam tok postupka digitalizacije i predstavljanja na internetu, ili zašto su stare novine prethodno mikrofilmovane.

Slobodan Mandić, 18. januar 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2012, str. 112-113.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XIV”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2012, Bеograd, 2012, str. 109-114.

Historiografija.hr – Portal hrvatske historiografije

Historiografija.hr – Portal hrvatske historiografije

Historiografija.hr – Portal hrvatske historiografije, <http://www.historiografija.hr>  (20. XI 2011).

Portal hrvatske istoriografije suštinski je koncipiran po jednostavnom ključu, a u formi pružanja svih relevantnih informacija i sadržaja bitnih za proučavanje hrvatske istorije, kao i u funkciji bolje komunikacije unutar naučne zajednice. Posetici sajta ovde mogu pronaći sistematizovani pregled hrvatskih naučnih i studentskih časopisa, arhiva, biblioteka i muzeja, naučno-istraživačkih instituta i projekata, strukovnih udruženja, izdavačkih kuća. Naročito treba istaći tri odeljka sa naslovne strane, a to su Novosti, pomoću kojih je moguće pratiti aktuelna dešavanja, kao i Prikaze knjiga, časopisa i skupova i E-publikacije. Posebnu pogodnost korisnicima sajta predstavlja mogućnost dobijanja informacija putem nekog od RSS čitača, kao i posredstvom društvenih mreža.

Slobodan Mandić, 20. novembar 2011.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2011, str. 121.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XI”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2011, Bеograd, 2011, str. 115-121.

Skarabej – Muzej Odbačenih Fotografija

Skarabej – Online Muzej Odbačenih i Zaboravljenih Fotografija

Anton Petrović, Tamara Ražov, Skarabej – Online Muzej Odbačenih i Zaboravljenih Fotografija, <http://skarabej.com/hrvatski/> (21. XII 2010).

Sajt Skarabej stvoren je u čast anonimnih ljudi iz celog sveta, a nastao je kao inspiracija onim što ljudi bacaju, zaboravljaju, ili onim što im se čini nevažnim. Reč je, zapravo, o Onlajn muzeju odbačenih i zaboravljenih fotografija, koje su pronađene kao odbačene, zaboravljene, ili izgubljene, na buvljacima, starim tavanima, u podrumima, ili na otpadima u Pragu, Zagrebu, Zadru, Splitu, Karlovcu, Petrinji, Topuskom, Vukovaru, Osijeku, Mostaru, Sarajevu, Konjicu, Travniku, Beogradu, Subotici, Čačku, Barseloni, Roterdamu, Utrehtu, SAD-u…Namera autora sajta je da stvore arhiv sećanja na nepoznate ljude i događaje, i učine ih pristupačnim svima koji to žele. Arhiv trenutno sadrži preko tri hiljade fotografija koje su razvrstane u nekoliko tematskih grupa (galerija): Grupne, Lica, Nas dvoje, Pojedinačne, Sahrane, Venčanja, Za stolom. Za svaku pojedinačnu fotografiju je dato nekoliko osnovnih podataka, ukoliko su poznati: gde je pronađena, ko je pronašao, koja porodica je na fotografiji, koliko puta je otvorena. Posetioci sajta i sami mogu poslati svoje porodične, ili fotografije koje su negde pronašli, i tako pridoneti kolekciji. Tu su još i rubrike: Knjiga gostiju, Kontakt, Impresum, Mediji o sajtu, Uslovi korišćenja. S obzirom da fotografije potiču iz celog sveta, sajt je urađen dvojezično, na hrvatskom i na engleskom jeziku. Internet arhivi poput Skarabeja, ne samo što uz pomoć novih tehnologija čuvaju od zaborava i nestanka vredne istorijske izvore, već sadrže materijal koji može poslužiti i kao značajna umetnička inspiracija, kao što je to slučaj sa srpskim strip umetnikom Sašom Rakezićem (alias Aleksandar Zograf).

Slobodan Mandić, 21. decembar 2010.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2010, str. 127.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) X”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2010, Bеograd, 2011, str. 123-127.