Helmut Walser Smith – Digital maps

A Site of digital maps and documents of the Holocaust
German History Maps, The Essential List, 1500-2000

Helmut Walser Smith, Digital maps and documents of the Holocaust, 2021,
<https://www.digitalholocaustmaps.org> (13. I 2025).

Helmut Walser Smith, German History Maps, The Essential List, 1500-2000, May 5, 2023, <https://storymaps.arcgis.com/stories/7a72c517c20a46c8a27804498478ecb8> (13. I 2025).

Istoričar Helmut Valser Smit je profesor moderne nemačke istorije na američkom Univerzitetu Vanderbilt, a svoja akademska interesovanja je usmerio na izgradnju fenomen izgradnje nacije i nacionalizam, istoriju kartografije, religijsku istoriju, istoriju antisemitizma, istoriju holokausta, onlajn obrazovnе rеsursе itd. Autor je sajta ,,Digitalne mape Holokausta” gde je inkorporirao i predstavio digitalne mape i materijal relevantan za istraživanje holokausta, prevashodno namenjen učenicima i studentima. Glavna karakteristika sabranog materijala je da pored ostalog sadrži mnoštvo veza ka drugim stranicama na mreži, a profesor Valser Smit je takav pristup primenio u kreiranju i drugih veoma korisnih materijala i resursa, poput stranice ,,Nemačka istorija u mapama 1500–2000”, dostupnu korisnicima pod licencom CC 4.0 (Attribution-NonCommercial 4.0 International). Osim počеtnе stranicе sajta ”Digitalne mape Holokausta”, koja sadrži uvodni banеr sa tеkstom i mapu prеzеntacijе sa mogućnosti za ulazak u nеku od pоnuđеnih tеma, sav ostali matеrijal na obе prеzеntacijе jе zapravo gеnеrisan i organizovan upotrеbom softvеra ArcGIS Online. Ova tеhnologija jе osmišljеna da intеgrišе i povеzujе podatkе kroz kontеkst gеografijе, u okviru povеzanog i kolaborativnog vеb gеografskog informacionog sistеma (GIS). Upotrеba komеrcijalnog softvеra kompanijе Esri uslovila jе da ovi obrazovni rеsursi budu pohranjеni na posеbnom domеnu i uz nеka ograničеnja, poput nеmogućnosti prеuzimanja mapa i upotrеbe dеsnog klika miša u pojеdinim slučajеvima.

The Persecution of Jews in the Third Reich / Jewish Museum in Berlin, with “Topographie der Gewalt”

Pismo beogradskih istoričara – Dubrovnik 1991.

Nekoliko dana nakon što je 1. Oktobra 1991. počeo napad snaga JNA, pripadnika tetirorijalne odbrane iz Crne Gore i Istočne Hercegovine na Dubrovnik i okolinu, objavljeno je otvoreno Pismo beogradskih istoričara (Andrej Mitrović, Sima Ćirković, Ljubinka Trgovčević, Ivan Đurić, i dr.) snagama JNA i oružanim formacijama Hrvatske s apelom da se ne dozvoli rušenje bilo kog dela Dubrovnika, koji ima značajno mesto u istoriji i srpskog i hrvatskog naroda.

Pismo istoričara snagama JNA i hrvatskim formacijama
SAČUVAJTE DUBROVNIK

Istoričari Ljubinka Trgovčević, Sima Ćirković, Andrej Mitrović, Mirjana Živojinović i Ivan Đurić uputili su otvoreno pismo oružanim snagama JNA i oružanim formacijama Hrvatske u kojem, povodom vesti da se vode borbe oko Dubrovnika, upozoravaju i preklinju da se ne dozvoli da se poruši bilo koji deo tog istorijskog grada.

Dubrovnik je istorija i srpskog i hrvatskog naroda i deo svetske kulturne baštine, ističe se u pismu. Čitav civilizovan svet vam to nikad ne bi prostio, kao što nije uništavanje Univerziteta u Luvenu 1914. godine (koje su među prvima osudili profesori Beogradskog univerziteta), ali je zapamtio i imena onih koji su, uprkos ratovima, sačuvali i svoje i tuđe spomenike prošlosti. Nijedan cilj i nikakve granice nisu vredne razaranja onog što smo dužni da ostavimo potomcima, kaže se u pismu. (TANJUG)

Politika, 5. X 1991 (napisano 3. X 1991).

Danas je nedovoljno poznata činjenica i o veoma slabom odzivu na mobilizaciju dela obveznika JNA na teritoriji Srbije tokom avgusta i septembra 1991. Godine. U Srbiji je tada bilo 828.000 obveznika JNA i 270.000 za teritorijalnu odbranu (TO), a pozivu se odazvalo svega oko 25% pozvanih (u Beogradu oko 15%). Kao deo priče o mobilizacijskoj krizi 1991. godine u Srbiji, kao jednog od ključnih događaja raspada Jugoslavije, trebalo bi spomenuti i veliki broj dezertera (oko 200.000), uz organizovane antiratne proteste i individualne otpore ratu.

Videti: Ofelija Backović, Miloš Vasić, Aleksandar Vasović, ‘’Spomenik neznanom dezerteru – Istraživanje – nove vojske bivše Jugoslavije (2)’’, u: Nedeljnik Vreme, br. 895, 28.02.2008.

Sеćanjе na prof. dr Miroslava Jovanovića

Сећање на проф. др Мирослава Јовановића – Web адресар
april/maj 2014.

Slobodan Mandić, april/maj 2014.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2013, Beograd 2014, str. 13, 14.

Dodatak Udi Beograd, Youtube, (03.09.2018.)