Institute of Historical Research (IRH), History In Fokus, jun 2007, <http://www.history.ac.uk/ihr/Focus/index.html> (25. IX 2007).
Sličnog profila je i elektronski časopis History in Focus, istog izdavača, sa tim što je u ovom slučaju svaki broj posvećen određenoj temi, a prikazi i recenzije nisu ograničeni samo na štampana monografska izdanja, već se daje kritički osvrt i na web sajtove i članke. Na primer, izdanje od jeseni 2001. godine posvećeno je teoriji istorijske nauke i naslovljno sa What is History? u čast četrdeset godina od izlaska istoimene knjige E. H. Kara (E. H. Carr). Tako je svakome ko se zanima za teoriju istorijske nauke data mogućnost da se posredstvom Web-a ukratko upozna sa nekoliko najreprezentativnijih naslova britanske istoriografske škole iz ove oblasti objavljenih krajem XX i početkom XXI veka.
Slobodan Mandić, 25. septembar 2007.
Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1-3, 2006, str. 130-131.
Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adresar)”, u: Godišnjak za društvenu istoriju 1–3, 2006, Beograd, 2007, str. 129-138.
Institute of Historical Research (IRH), Book reviews in ‘Reviews in History’, 19. IX 2007, <http://www.history.ac.uk/reviews/paper/> (30. XI 2007).
Posredstvom Interneta istoričari su dobili i značajnu mogućnost pristupa velikom broju prikaza, recenzija, bazama bibliografskih podataka, kao i raznim drugim informacijama od manjeg ili većeg značaja. Kao primer neka nam posluži elektronski časopis Reviews in History Instituta za istorijska istraživanja u Londonu. Za više od deset godina izlaženja (od 1996. godine), objavljeno je preko 600 prikaza i recenzija značajnih radova iz svih oblasti od interesa za istoričare. Prikaze je moguće pretraživati na osnovu nekoliko kriterijuma: hronološki, prema naslovu, prema autoru, prema recenzentu i tematski. Posetioci sajta uočiće i da je autorima čiji su radovi prikazani i ocenjeni u ovom elektronskom časopisu ostavljena mogućnost i pravo da odgovore autorima članka i urednicima lista, kao i da pročitaju njihove odgovore
Slobodan Mandić, 30. septembar 2007.
Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1-3, 2006, str. 130.
Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adresar)”, u: Godišnjak za društvenu istoriju 1–3, 2006, Beograd, 2007, str. 129-138.
Intute: Arts and Humanities – History, 30. IX 2007, <http://www.intute.ac.uk/artsandhumanities/history/> (30. IX 2007).
Na ovom britanskom portalu za pretraživanje Web-a u obrazovne i istraživačke svrhe nalazi se i odličan hibridni pretraživač za istoriju. Sajtovi su hijerarhijski raspoređeni na osnovu tri bazična kriterijuma: abecednim redom, prema vremenskom periodu i prema tipu izvora (primarni izvori, sekundarni izvori, predmetni vodiči, tekstovi, slike, pokretne slike, zvučni izvori, bibliografske baze podataka, časopisi – sadržaji i abstrakti, integralna izdanja časopisa, mailing liste i duskusione grupe, softver, itd), ali i na veliki broj dodatnih subkategorija: akademske bibliteke, arhivi, muzeji; agrikulturna / ruralna istorija; ekonomska istorija; istoriografija; intelektualna istorija / istorija ideja; socijalna istorija, itd. Pored toga, na početnoj strani nalazi se i polje za pretragu na osnovu zadatoga upita, ili ključnih reči. Ovaj pretraživač u svojoj bazi ima još i neke dodatne kategorije pretraživanja kao što su: parojekti AHRC-a (The Arts and Humanities Research Council), hronološke tabele, filmski arhiv mančesterskog Metropoliten Univerziteta (North West Film Archive – NWFA), elektronski časopisi, indeks autora u različitim oblastima humanističkih nauka i umetnosti (istoričari, filozofi, teolozi, arhitekte, muzičari, glumci i dr). Odeljak za istoriju na sajtu projekta Intute svakako predstavlja odlično polazište za pretragu Interneta u potrazi za istoriografskim sadržajima.
Slobodan Mandić, 30. septembar 2007.
Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1-3, 2006, str. 129.
Слободан Мандић ”Прикази сајтова (Web адресар)”, у: Годишњак за друштвену историју 1–3, 2006, Београд, 2007, str. 129-138.
Najvažnija posledica koja se javlja pri prezentaciji istorijskih radova u različitim formatima u elektronskom obliku, posebno u HTML-u (kada se ceo sadržaj nekog dokumenta nalazi na samo jednoj stranici), tiče se problema citiranja. Poseban problem predstavlja i način ponovnog nalaženja podataka prezetih sa Web-a (npr. radi provere) usled povremenog ažuriranja (update-a), promene adrese, prestanka postojanja stranice i dr. Zbog ovog i drugih problema veliki broj istraživača smatra da se podaci preuzeti sa Interneta ne mogu koristiti u naučnim radovima, sve dok se pitanje citiranja sa Interneta ne reši na odgovarajući način. Moris Krouz (Maurice Crouse) sa Odeljenja za istoriju Univerziteta u Memfisu uhvatio se u koštac sa ovim gorućim problemom savremene istoriografije. Već više od jedne decenije on redovno objavljuje dopunjenu verziju vodiča za citiranje elektronskih informacija u istorijskim radovma, pokušavajuće da pronađe što adekvatnije rešenje problema. U ovoj raspravi čitalac se može upoznati sa osnovnim dilemama sa kojima se susreću istraživači prilikom citiranja elektronskog materijala, kao i niz praktičnih saveta kako citirati knjige, članke, prikaze preuzete sa Interneta, elektronsku prepisku, i sl. Ne uzimajući sebi za cilj da nametne neko od ponuđenih rešenja Krouz će svakako uticati na svakoga ko se makar jednom susreo sa problemom kako da svome elektronskom izvoru da zadovoljavajuću formu pri citiranju.
Slobodan Mandić, 11. septembar 2006.
Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1-3, 2005, str. 252.
Слободан Мандић ”Прикази сајтова (Web адресар)”, у: Годишњак за друштвену историју 1–3, 2005, Београд, 2006, str. 243-253.
Odličan primer interkacije osoba-računar-osoba (O-R-O) koja omogućava uspostavljanje nevidljive akademije predstavlja H-Net diskusiona mrežna lista (H-Net Discussion Networks), uspostavljena 1993. godine, koja povezuje nastavnike, profesore, studente, istraživače iz raznih oblasti istorijskog istraživanja, u razmeni ideja i materijala. Članove ove akademije čine više od 100.000 članova iz preko 90 zemalja. Po rečima samih urednika: „diskusijom su obuhvaćeni svi aspekti akademskog života – istraživanje, nastava, nove i stare kontraverze“. Prebrojali smo preko 150 diskusionih lista posvećenih raznim temamatskim oblastima kao što su: istorija detinjstva i mladosti, demografska istorija, istorija diplomatije i međunarodnih odnosa, istorija obrazovanja, etnička i imigrantska istorija, istorija filma, nemačko-američke i nemačko-kanadske studije, nemačka istorija, filozofija istorije, istorija seksualnosti, intelektualna istorija, japanska istorija i kultura, radnička istorija, pravna istorija, moderna i savremena istorija Mediterana, muzeologija, politička istorija SAD, istorija grada, istorija sela i agrikulturna istorija, istorija Rusije, istorija nauke medicine i tehnologije, skandinavska istorija, srednjoevropska kultura i istorija od vremena Habzburga do današnjih dana, ekonomska istorija i istorija ekonomije, itd. Lako se da uočiti da diskusione liste odlično reflektuju aktuelna kretanja i tendencije koje iskazuje moderno istorijsko istraživanje. tj. da su temama obuhvaćene sve oblasti i područja delokruga istoričara: od izučavanja političke istorije, preko ekonomije, tehnologije, do društvene istorije, istorije ideja i dr. Valjalo bi istaći i da se u okviru svake liste nalazi arhiva registrovanih poruka, tj. elektronske prepiske, koja može biti interesantna i kao svojevrsni istorijski izvor. Na primer, u okviru liste za Istoriju diplomatije i međunarodnih odnosa nalazi se arhivirani materijal za period od juna 1993. godine. Ovo je nezaobilazna web lokacija za svakoga istraživača koji želi da vidi kako savremene informaciono-komunikacione tehnologije utiču na područje istorijskoga istraživanja, ali istovremeno i prilika da se uključi u razmenu ideja i informacija sa kolegama širom planete.
Slobodan Mandić, 11. septembar 2006.
Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1-3, 2005, str. 251-252.
Слободан Мандић ”Прикази сајтова (Web адресар)”, у: Годишњак за друштвену историју 1–3, 2005, Београд, 2006, str. 243-253.
Paul Halsall (ed), Internet History Sourcebooks Project, 22. VII 2006, http://www.fordham.edu/halsall (04. IX 2006).
Pod uredništvom američkog vizantologa Pola Halsala (Paul Halsall) i uz tehničku podršku Odeljenja za istoriju Fordam Univerziteta (Fordham University) Internet History Sourcebooks Project (IHCP) već čitavu deceniju uspešno, ali i sa razlogom, održava reputaciju jedne od najnezaobilaznijih Web lokacija od šireg interesa za istorijsku nauku. Tu se mogu pronaći brojni tekstovi, naučne rasprave, kao i izvorni materijal preveden na engleski jezik, od antike i dela antičkih istoričara do savremene istorije, kao i spisak brojnih istorijskih (igranih) filmova snimljenih sa tematikom iz određenog istorijskog perioda. Snalaženje na ovom sajtu je olakšano izuzetnom preglednošću dostupnoga materijala, uz važnu napomenu da se veliki broj dokumenata kojim se pristupa sa ove lokacije zapravo nalazi van ovoga sajta, a ovde su postavljeni samo linkovi ka njima. Radi lakšeg snalaženja, svaki vremenski period je dodatno podeljen u niz podgrupa, kao što su npr. u okviru moderne istorije: reformacija, Francuska revolucija, 1848 godina, Američki građanski rat, Velika depresija, svakodnevni život, bipolarni svet, Evropa posle Drugog svetskog rata, pop kultura, itd. O popularnosti ovoga sajta dovoljno govori podatak da je samo početna stranica izvora za srednjovekovnu istoriju posećena preko deset miliona puta od januara 1996. godine.digitalne kolekcije dokumenata.
Slobodan Mandić, 4. septembar 2006.
Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1-3, 2005, str. 243.
Слободан Мандић ”Прикази сајтова (Web адресар)”, у: Годишњак за друштвену историју 1–3, 2005, Београд, 2006, str. 243-253.