Danube Swabian History

Danube Swabian History


Danube Swabian History, 25 Feb 2021, <https://www.dvhh.org/history/> (17. I 2025).

U složenom mozaiku etničkih grupa koje su nastanjavale područje dunavskog basena jugoistične Evrope sve do polovine 20. veka važan deo pripada grupaciji Podunavskih Nemaca, koji su na ove prostore doseljavani počev od proterivanja Turaka u 18. veku. Veb sajt posvećen istoriji Podunavskih Švaba na mreži je prisutan još od 2003. godine, a s obzirom na to da je nastao kao rezultat prethodne komunikacije na diskusionim listama o porodicama poreklom iz Banata, zadržao je izgled glasila amaterskog udruženja. Ubrzo se ovom projektu pridružilo više pojedinaca sa koordinatorima pretežno lociranim u SAD. Nakon višekratnih izmena, tokom više od dve decenije aktivnosti, današnja prezentacija akcenat stavlja na sadržaje posvećene istoriji ove etničke grupe. Tekstovi u html formi i obogaćeni fotografijama su primarno razvrstani prema vekovima, počevši od 18. veka, preko 19. i 20. veka, zaključno sa tekstovima i fotografijama nastalim posle 2000. godine. Ostale sekcije zastupljene na sajtu prvenstveno se tiču etničkih promena u Evropi od 1944. do 1948. godine, proterivanju i sabirnim logorima za pripadnike nemačke manjine u Jugoslaviji. U poseban odeljak svrstani su prikazi o publikacijama koje su posvećene ovoj temi. Intelektualni napor uložen u kreiranje sadržaja dostupnog na ovom sajtu autori su delom zaštitili ukidajući mogućnost kopiranja sadržaja desnim klikom miša, a na dnu svake stranice je postavljena informacija o datumu poslednjeg ažuriranja. Kao dodatak velikom broju tekstova, prezentacija sadrži i dosta korisnih istorijskih mapa. Osim toga, na sajtu je postavljen i baner ka srodnoj prezentaciji u kojoj su predstavljena pojedinačna naselja Podunavskih Švaba smeštena u šest područja koja su bila deo Austrougarske do 1918. godine

Pismo beogradskih istoričara – Dubrovnik 1991.

Nekoliko dana nakon što je 1. Oktobra 1991. počeo napad snaga JNA, pripadnika tetirorijalne odbrane iz Crne Gore i Istočne Hercegovine na Dubrovnik i okolinu, objavljeno je otvoreno Pismo beogradskih istoričara (Andrej Mitrović, Sima Ćirković, Ljubinka Trgovčević, Ivan Đurić, i dr.) snagama JNA i oružanim formacijama Hrvatske s apelom da se ne dozvoli rušenje bilo kog dela Dubrovnika, koji ima značajno mesto u istoriji i srpskog i hrvatskog naroda.

Pismo istoričara snagama JNA i hrvatskim formacijama
SAČUVAJTE DUBROVNIK

Istoričari Ljubinka Trgovčević, Sima Ćirković, Andrej Mitrović, Mirjana Živojinović i Ivan Đurić uputili su otvoreno pismo oružanim snagama JNA i oružanim formacijama Hrvatske u kojem, povodom vesti da se vode borbe oko Dubrovnika, upozoravaju i preklinju da se ne dozvoli da se poruši bilo koji deo tog istorijskog grada.

Dubrovnik je istorija i srpskog i hrvatskog naroda i deo svetske kulturne baštine, ističe se u pismu. Čitav civilizovan svet vam to nikad ne bi prostio, kao što nije uništavanje Univerziteta u Luvenu 1914. godine (koje su među prvima osudili profesori Beogradskog univerziteta), ali je zapamtio i imena onih koji su, uprkos ratovima, sačuvali i svoje i tuđe spomenike prošlosti. Nijedan cilj i nikakve granice nisu vredne razaranja onog što smo dužni da ostavimo potomcima, kaže se u pismu. (TANJUG)

Politika, 5. X 1991 (napisano 3. X 1991).

Danas je nedovoljno poznata činjenica i o veoma slabom odzivu na mobilizaciju dela obveznika JNA na teritoriji Srbije tokom avgusta i septembra 1991. Godine. U Srbiji je tada bilo 828.000 obveznika JNA i 270.000 za teritorijalnu odbranu (TO), a pozivu se odazvalo svega oko 25% pozvanih (u Beogradu oko 15%). Kao deo priče o mobilizacijskoj krizi 1991. godine u Srbiji, kao jednog od ključnih događaja raspada Jugoslavije, trebalo bi spomenuti i veliki broj dezertera (oko 200.000), uz organizovane antiratne proteste i individualne otpore ratu.

Videti: Ofelija Backović, Miloš Vasić, Aleksandar Vasović, ‘’Spomenik neznanom dezerteru – Istraživanje – nove vojske bivše Jugoslavije (2)’’, u: Nedeljnik Vreme, br. 895, 28.02.2008.

Dan pobede – 15. maj 1945.

15. maj 1945. – Završene vojne operacije u Jugoslaviji. U dogovoru sa Vladom SSSR-a, Josip Broz izdao naređenje da jedinice Jugoslovenske armije okupiraju deo teritorije Austrije.

Na sl: Vojnici Drugog bataljona 11. dalmatinskе brigadе sa novozеlandskim vojnicima isprеd zgradе suda u Trstu, 1. maja 1945. godinе. Zgradu suda još uvеk drži grupa Nеmaca koji odbijaju da sе prеdaju jugoslovеnskim trupama (kojе su došlе prе Novozеlanđana), i u prеgovorima izmеđu prеdstavnika jugoslovеnskih partizana i Novozеlanđana jе odlučеno da novozеlandski (NZ) vojnici pomognu tеnkovima jugoslovеnski napad, zarobljеnici pripadnu Jugoslovеnima, a NZ ćе obеzbеditi odbranu isprеd samе zgradе. U sumrak su NZ tеnkovi otvorili polučasovnu vatru na zgradu suda, nakon čеga jе Drugi bataljon započеo juriš, ali su objеkat zatеkli prazan, i prvo su pomislili da jе u pitanju prеvara NZ stranе, mеđutim, jеdan Slovеnac iz Trsta ih jе obavеstio da su Nеmci sakrivеni u podzеmnom bunkеru, a pokazao im jе i ulaz u taj bunkеr. Bunkеr jе bio dobro branjеn, Nеmci nisu bili sprеmni da sе prеdaju (čak ni poslе tucе granata i protivtеnkovskih mina kojе su ispalili partizani). Napokon, nеko sе dosеtio da potopе Nеmcе hidrantom, i nakon što jе nivo vodе dostigao nivo koji jе ugrozio životе Nеmaca u bunkеru, oko pеdеsеt Nеmaca sе prеdalo. U blizini bunkеra zgradе suda bilo jе i višе podzеmnih tunеla, odaklе jе otpor pružan svе do 3. maja.

Izvor: streljko1, Post Number:#267 , u: Axis History Forum • Pictures from Yugoslavia 1941-1945: take a look! / WW2 in Africa & the Mediterranean, 24 Oct 2005, 23:38, http://forum.axishistory.com/viewtopic.php?f=56&t=75080… (11. V 2015).

Prevod: Slobodan Mandić

Napomena: Već 9. juna 1945. godine Vlade SAD i Velike Britanije uputile su ultimatum Jugoslaviji, u kojem su tražile povlačenje jugoslovenskih jedinica iz Trsta. Istog dana je zaključen Beogradski sporazum, kojim je predviđeno da deo teritorije Julijske krajine, koji je uključivao Trst, železničke pruge i puteve prema Austriji, Pulu i druga pristaništa na zapadnoj obali Istre, bude pod komandom i kontrolom savezničkog vrhovnog komandanta.

Ups and Downs, Highs and Lows…

Ups and Downs, Highs and Lows… and the Forgotten

Centar za kulturnu dekontaminaciju,
Usponi i padovi, domašaji i promašaji… i ono što smo zaboravili /
Ups and Downs, Highs and Lows… and the Forgotten
<https://www.upsdownshighslows.com/> (29. VI 2022).

Internet prezentacija projekta usmerenog na pitanja kulturne razmene, saradnje i međusobnih uticaja Sjedinjenih Američkih Država i Jugoslavije/Srbije u okviru koga su tokom 2020. sprovedena istraživanja, organizovane debate, filmske projekcije, izložba, pereformansi, promocije, stručna vođenja i druge aktivnosti. Sakupljena arhivska građa i materijali sada su delom dostupni u okviru sedam kategorija sajta u sekciji Studije: film, poezija, muzika, savremena umetnost, pozorište, strip, urbanizam. Unutar svakog odeljka je prvo dat uvodni tekst, a nakon prezentovanih dokumenata nalaze se rubrike sa linkom ka snimcima održanih prezentacija i diskusija, hronologija događaja i informacije o istraživačima. Prema rečima autora projekta, Branislava Dimitrijevića, Ane Miljanić i Ljubice Slavković, internet prezentacija sadrži materijale koji bi trebalo da ispitaju i osvetle kompleksnosti i kontradikcije političkih, ekonomskih i kulturnih odnosa između SAD i Jugoslavije/Srbije kroz istorijske studije slučaja umetničke i kulturne saradnje, razmene i uticaja, sa težnjom stvaranja platforme za dalje diskusije o razotkrivenim kontradikcijama.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2022, str. 111-112.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XL”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2022, Bеograd, 2022, str. 107-112.

Projekat Ženski pokret 2020

Projekat Ženski pokret 2020

Projekat Ženski pokret 2020 <https://www.zenskipokret.org/> (11. V 2020).

Među različitim aktivnostima kojima se obeležava jubilej stogodišnjice od osnivanja časopisa Ženski pokret jeste i izrada sajta u kojem centralno mesto zauzima digitalizovana kolekcija časopisa koji je izlazio u Beogradu od 1920. do 1938. godine, a koji je izdavalo Društvo za prosvećivanje žene i zaštitu njenih prava. Digitalna kolekcija koja sadrži preko 2500 objavljenih članaka je dostupna širem krugu zainteresovanih korisnika zahvaljujući saradnji Instituta za književnost i umetnost i Narodne biblioteke Srbije, na čijem serveru je materijal pohranjen i obrađen, u okviru referentne Digitalne NBS. Pored sekcije Časopis u kojoj je omogućena hronološka pretraga kolekcije od preko 240 objavljenih brojeva, na sajtu su posebno izdvojene i Bibliografija Ženskog pokreta, Ilustracije (sa naslovnim stranama) iz časopisa, Tekstovi o Ženskom pokretu saradnica projekta, objavljenih na različitim mestima. Osim toga, tu su i informacije o naučnom skupu posvećenom časopisu, koji je planiran za oktobar 2020. godine, zatim galerija sa fotografijama održanih događaja, novosti, a posebno treba pohvaliti informativan i sadržajan deo na početnoj stranici, podeljen u sekcije O projektu i O časopisu. Osim toga, ističemo da omogućena funkcija pretrage sajta prema ključnim rečima, nažalost, isključuje samu pretragu digitalne kolekcije časopisa Ženski pokret.

Slobodan Mandić, 11. maj 2020.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2019, str. 112-113.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXXIII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2019, Bеograd, 2020, str. 111-116

Arhiva modernizma

Arhiva modernizma – Digitalni repozitorijum arhitekture i urbanizma druge polovine 20. veka

Jelica Jovanović, Ljubica Slavković, Arhiva modernizma – Digitalni repozitorijum arhitekture i urbanizma druge polovine 20. veka, 2018, <https://www.arhivamodernizma.com/> (26. II 2019).

Projekat Arhiva modernizma predstavlja digitalni, onlajn repozitorijum građe o modernističkoj arhitekturi i urbanizmu Srbije i bivše Jugoslavije. Cilj projekta jeste da ovu građu učini dostupnijom istraživačima i široj javnosti i da promoviše i popularizuje stvaralaštvo u arhitekturi. Planirano je da se unutar ove prezentacije nađu digitalizovani crteži, fotografije, slajdovi i publikacije najznačajnijih stvaralaca modernističke arhitekture. Većina trenutno dostupnog materijala potiče iz ličnih arhiva arhitekata i njihovih porodica, a uključen je i materijal koji dolazi iz Zavoda za izgradnju Beograda. Digitalna arhiva modernizma je strukturirana u tri sekcije: arhiva autora, arhiva institucija i arhiva projekata. Arhiva autora trenutno sadrži biografije 11 arhitekata, koje su pojedinačno povezane sa odeljkom u kojem je trenutno pohranjeno 13 projekata. Pored projekata nekih od beogradskih građevinskih celina (stambeno naselje Nova Galenika, naselje Višnjička banja, novobeogradski blokovi, naselje Kijevo Kneževac), arhiva projekata sadrži i one koji su izvedeni u inostranstvu (Kuvajt, Angola), kao i arhivu memorijalnih kompleksa (Kadinjača).

Slobodan Mandić, 26. februar 2019.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2018, str. 123.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXX”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2018, Bеograd, 2019, str. 119-123.

Bandenkampf in Jugoslawien 1941-1945

Bandenkampf in Jugoslawien 1941-1945

Ivan Ž, Bandenkampf in Jugoslawien 1941-1945, 25. avgust 2015, <http://bandenkampf.blogspot.rs> (20. X 2016).

Autor sajta Bandenkampf (Borba protiv bandi) iskoristio je mogućnosti objavljivanja digitalnog sadržaja u formi bloga da na jednom mestu predstavi materijal koji je prikupljen s raznih strana na temu specijalnih nemačkih jedinica koje su operisale na prostoru bivše Jugoslavije u periodu 1941-1945. godine. U kratkom uvodnom tekstu autor je objasnio da je kao naslov iskoristio nemački termin za borbu protiv gerilaca u okupiranoj Evropi, kao i da su sve priložene informacije temeljno proveravane upoređivanjem raspoloživih dokumenata svih zaraćenih strana. Na početnoj stranici nalaze se ilinkovi ka veoma pedantno sređenom tematsko-imenskom registaru i spisku korišćenih izvora i literature (arhivi, knjige, časopisi, pisma autoru, porodične zbirke, zvučni zapisi, internet stranice). Svaki od oko dve stotine do sada objavljenih članaka (u hronološki obrnutom nizu) sastoji se od naslova, fotografije s opisom i naznačenim izvorom, kratkog teksta na engleskom i srpskom jeziku. Prikupljeni materijal prezentovan je na pregledan, lucidan i široj publici zanimljiv način.

Slobodan Mandić, 20. oktobar 2016.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2016, str. 129-130.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2016, Bеograd, 2016, str. 127-130.

Stražarni lopov

Goran Polak, Stražarni lopov

Goran Polak, Stražarni lopov. Kratke priče o izgubljenoj generaciji, o Rock’n’Rollu i o odrastanju u državi sa šest republika, <http://strazarni-lopov.blogspot.com> (12. VIII 2015).

Sajt Stražarni lopov autora Gorana Polaka iz Zagreba predstavlja veoma važan i bogat izvor svedočanstava i izvornih dokumenata o popularnoj kulturi Jugoslavije u poslednjih par decenija postojanja zajedničke države. Ovde se u formi bloga već pet godina redovno objavljuju zanimljivi prilozi propraćeni mnoštvom autentičnih dokumenata – fotografijima, plakatima, audio i video snimcima, radio emisijama, skeniranim ulaznicama koncerata, isečcima iz štampe, itd. Iako tematski opseg uglavnom uključuje pank i alternativnu rok muziku, pažljiviji posetioci će brzo doći do zaključka da je reč o zaista prvorazrednoj lokaciji za razumevanje višeslojnih fenomena važnih za izučavanja kulture mladih u socijalističkoj Jugoslaviji.  Postovi poput Rok koncerti u Jugoslaviji (1975-1983), Mi djeca s perona 6 (1980-1982), Mali kavez – Brno – Blato, Utopija – Pank turneje u Jugoslaviji 1983/87, 400 dana u Beogradu (o služenju vojnok roka), Dee-Dee, Moj djed i Drago Mlinarec, Diznilend u Ulici socijalističke revolucije, Paket Aranžman, kao i mnogi drugi, osim veoma lepog stila sa kojim su pisani, brojnim prilozima, ali svakako i velikim odzivom posetilaca sajta, čije reakcije i prilozi u interakcijama dodatno obogaćuju sadržaj, upućuju Stražarnog lopova na nezaobilaznu lokaciju, ne samo za generacijski i kulturološki blisku publiku rasejanu širom planete, već i na istraživače koji u potrazi za izvornom građom za predmetno-hronološki okvir sadržan na stranicama ovog sajta još uvek nemaju zadovoljavajući pristup dokumentima u zvaničnim arhivima. Ovi tim pre jer je interesovanje za istraživanja popularne kulture Jugoslavije uveliko prošireno i van jezičkog područja bivše zemlje.

Slobodan Mandić, 12. avgust 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2014, str. 118-119.

Slobodan Mandić Prikazi sajtova (Web adrеsar) XIX, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 1, 2014, Bеograd, 2015, str. 117-121.

Preporuka za dalje čitanje:

GORAN POLAK: ‘Moja kolekcija snimki Iggyja Popa najveća je na svijetu’, u: Nacional, 04.09.2021.

Stevan Kragujević – život i delo

Stevan Kragujević – život i delo

Stevan Kragujević – život i delo, <http://www.stevankragujevic.com> (17. VIII 2015).

Osim legata koji se čuvaju u Istorijskom arhivu Beograda, Istorijskom arhivu Sente i u Muzeju istorije Jugoslavije, život i delo poznatog jugoslovenskog i srpskog fotoumetnika i fotoreportera Stevana Kragujevića (1922-2002) moguće je bliže upoznati i uvidom u sadržaj ovog sajta, a zaslugom njegove kćerke Tanje Kragujević. Nakon uvodne stranice koja sadrži nekoliko kratkih informacija o Stevanu Kragujeviću, o autorskim pravima njegove zaostavštine, kao i link ka odrednici na Vikipediji, posetioci mogu ući u dubinu prezentacije putem dinamičnog, vertikalno položenog linka sa dasne strane ekrana. Dalja navigacija sajtom je veoma jednostavna – na levoj strani nalazi se meni koji vodi ka glavnom odeljku Delo – foto galerija, gde je grupisano nekoliko reprezentativnih celina: Fotoantologija; Dan oslobođenja Sente 1944; Senta, dan poplave 1970; Stari Beograd; Beograd, susret epoha; Beograd XX vek, Stevan u Beogradu; Galerija poznatih. Ispod je posetiocima dat i veoma iscrpan popis preporučenih linkova. Pregledno i jednostavno, sa brižljivo odabranim prezentovanim fotomaterijalom, ovaj sajt na adekvatan način daje mogućnost upoznavanja sa umetnikom koji je svojim bogatim delom sačinio jedinstvenu dokumentarnu hronologiju o razvoju Jugoslavije, svedočeći, kao fotoreporter, o svim značajnim dogaćajima iz politike, kulture, umetnosti i sporta.

Slobodan Mandić, 17. avgust 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2014, str. 118.

Slobodan Mandić Prikazi sajtova (Web adrеsar) XIX, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 1, 2014, Bеograd, 2015, str. 117-121.

Muzej istorije Jugoslavije, Fototeka

Muzej istorije Jugoslavije, Fototeka

Muzej istorije Jugoslavije,  Fototeka, 2012. <http://foto.mij.rs> (15. V 2014).

Nastao kao rezultat projekta digitalizacije bogate foto-građe Muzeja istorije Jugoslavije (MIJ) sajt Fototeka MIJ korisnicima pruža mogućnost vizuelnog onlajn doživljaja korišćenjem baze fotografija dostupnih na ovom mestu. Od preko 150.000 crno-belih fotografija i 800.000 negativa u posedu Muzeja, a koji pokazuju sve značajne događaje u kojima je učestvovao i kojima je prisustvovao Jospi Broz od 1947. do 1980. godine, do sada je u bazu uvršteno i onlajn dostupno 20.000 fotografija. Projektni zadatak koji su sebi postavili stručnjaci i saradnici MIJ u cilju iznalaženja novih pristupa kulturnom nasleđu, a koji podrazumeva unapređivanje dostupnosti muzejskog materijala i načina njegove eksploatacije, u mnogome je ispunjen ključnim elementima neophodnim za uspešnost ovakvog poduhvata: pregledan i jednostavan dizajn sajta, temeljno indeksiranje fotografija prema dobro odabranim kriterijumima, adekvatan softver, uputstvo za korišćenje fotografija, odličan tekst sa najvažnijim informacijama o samom projektu i projektnom timu (što i nije čest slučaj u inače retkim poduhvatima ovakve vrste kada su u pitanju sadržaji na srpskom jeziku na internetu). Najvažniju sekciju sajta predstavlja odeljak za naprednu pretragu digitalizovane fototeke koju je moguće pretraživati prema periodu, ključnoj reči, ličnostima, državama, mestima i bilaterarnim odnosima, a za svaki od ovih kriterijuma je moguće posebno izlistati spisak dostupnih indeksiranih reči. Korisnicima je takođe omogućeno i registrovanje na sajtu, da bi se kreiranjem spostvenog naloga mogla praviti galerija fotografija po sopstvenom izboru. Uz pretpostavku da će projektni tim u narednom periodu i dodatno poboljšati mogućnosti koje se pružaju korisnicima sajta, nadamo se da će biti ispravljeni i sitniji propusti, poput hronologije istorije Jugoslavije na mesečnom nivou, koja je data samo za januar i februar mesec (linkovi na početnoj stranici), ili povremena nemogućnost pristupa sajtu.

Slobodan Mandić, 15. maj 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2013, str. 157-158.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XVII. Vizuеlno naslеđе Jugoistočnе Evropе,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2013, Bеograd, 2014, str. 155-159