Konfesije u regionu

Konfesije u regionu (1756–1895)

Arhiv Vojvodine, Konfesije u regionu (1756–1895), <https://maticneknjige.org.rs/>  (24. IV 2024).

Dostupnost izvora za istraživanje porodične istorije poslednjeih nekoliko decenija beleži neverovatnu ekspanziju. Prvobitni uzlet genealoških studija krajem prošlog veka, uzrokovan ekspanzijom interneta i mogućnostima umrežavanja, doneo je i ogroman rast interesovanja šire baze korisnika. Tome treba dodati i aktuelni razvoj veštačke inteligencije i mašinskog učenja koji će u najskorijoj perspektivi zasigurno doneti novu paletu mogućnosti. Povezivanjem prvobitnih inicijativa, u nekim sredinama se vremenom formiraju nacionalni portali, kakvi su npr. WieWasWie u Holandiji, ili baza podataka za porodičnu istoriju Mađarskog nacionalnog arhiva (Családtörténet). Posle Kartoteke žitelja grada Beograda i Zbirke crkvenih matičnih knjiga u okviru Digitalnog repozitorijuma Istorijskog arhiva Beograda, od nedavno su registrovanim korisnicima dostupne i digitalizovane crkvene matične knjige na portalu Arhiva Vojvodine Konfesije u regionu (1756–1895). Početna stranica portala Arhiva Vojvodine sadrži mapu područja sa kojeg potiču crkvene matične knjige uključene u zbirku, a ono pokriva naselja koja su pripadala Bačko-bodroškoj, Torontalskoj i Tamiškoj županiji na teritoriji današnje Srbije (Bačka i Banat), Hrvatske, Mađarske i Rumunije. Napomenuto je i to da je teritorija Srema pripadala Sremskoj županiji sa sedištem u Vukovaru, a da je tamošnja arhiva predata Državnom arhivu Hrvatske u Zagrebu i da zbog toga mapa ne pokriva to područje. Digitalnu zbirku je moguće pretraživati navigacijom kroz mapu na naslovnoj strani i uporedo pridruženom prozoru sa poljima za naprednu pretragu. Pored pretraživača crkvenih matičnih knjiga, na portalu su u formi istorijske beleške (Vodič) nalaze i veoma korisni tekstovi o crkvenim i državnim matičnim knjigama na teritoriji Ugarske.

Matične knjige - Kula (Bačka), 1849, pravoslavniu Srbi - umrli
AV, Matične knjige, Kula (Bačka), 1849, pravoslavni Srbi, umrli.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2024, str. 96-97.

Slobodan Mandić, ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XLV”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2024, Bеograd, 2024, str. 95-99.

Portale Antenati

Portale Antenati: Gli Archivi per la ricerca anagrafica

Portale Antenati: Gli Archivi per la ricerca anagrafica <https://www.antenati.san.beniculturali.it/> (22. II 2022).

Italijanski portal Arhiv za genealoška istraživanja je osmišljen i realizovan od strane Generalne direkcije za arhive, a po ugledu na druge portale posvećene genealoškim istraživanjima i porodičnoj istoriji, koji su pokrenuti u mnogim zemljama. Odeljak sajta na kome je prikazana celokupna arhivska mreža državnih arhiva Italije sa napomenama o relevantnim genealoškim izvorima (matične knjige, popisi vojnih obveznika, i dr), može imati i širu korist za upoznavanje italijanskog arhivskog pejsaža. Imajući u vidu povećano insteresovanje širom sveta za ovakvu vrstu izvora, digitalizacija i objavljivanje građe ovog tipa na jedinstvenom nacionalnom portalu čini se višestruko opravdanom. Pored olakšanog pristupa specifičnoj vrsti materijala i razmeni metapodataka između različitih institucija, ovakvi poduhvati pogoduju i afirmaciji interesovanja za istraživanja lokalne i porodične istorije. U tom smislu je na portal uvrštena sekcija Porodične priče (Leggi le storie di famiglia) gde su prikazani primeri onih koji su svoje porodične istorije osvetleli koristeći materijal dostupan na sajtu. Posebno treba skrenuti pažnju da je pri kreiranju ovakve vrste portala i veb sajtova osnovni deo gotovo neophodno proširiti nekom vrstom pratećih, ili dodatnih sadržaja, a ovde su uvršteni još i: kratko uputstvo za početak svakog genealoškog istraživanja, objašnjenje o vrstama izvora, odlično urađen elektronski leksikon pojmova, istorijsko-geografski rečnici objavljivani pre ujedinjenja Italije 1861. godine, kao i linkovi ka drugim vrstama digitalno dostupnih izvora. Osnovna objašnjenja i tekstualni sadržaji sajta su radi lakšeg snalaženja korisnika sa drugih govornih područja dati i u prevodu na engleski, španski i portugalski jezik.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2021, str. 95-96.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXXIX”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2021, Bеograd, 2022, str. 93-98.

Mali čovek i digitalna istorija

Mali čovek i digitalna istorija

  • Topothek
    Topoteka

U svakodnevnim izlascma na svetsku mrežu zvanu internet i krstarenjem kroz njene nepregledne talase, često zaboravljamo na činjenicu da je dobar deo čovečanstva u tu mrežu profesionalno upleten već duži niz godina. Istoričari, arhivisti, antropolozi, novinari, samo su neki od protagonosta koji već duže od tri decenije obezbeđuju dostupnost tragovima minulih zbivanja, između ostalog, i putem elektronskog pristupa digitalnim kopijama, ali sve više i digitalno rođenim dokumentima, kolekcijama i zbirkama. Uspeh koji su postigli pionirski poduhvati digitalizacije u svetu, počevši od projekta Američko sećanje, koji je pokrenula Kongresna biblioteka SAD 1990. godine, podstakli su stotine drugih biblioteka i arhiva da otpočnu sa digitalizacijom svojih kolekcija na mreži.

Moglo bi se reći da se i kod nas, uprkos brojnim ograničenjima i teškoćama, tokom vremena ipak stiglo do koliko-toliko opipljivih rezultata u oblasti digitalizacije kulturne baštine i onlajn upotrebljivosti arhivskih dokumenata i istorijskih izvora. Na prvom mestu mislimo na poduhvate koje su organizovale i sprovele javne ustanove (arhivi, biblioteke, muzeji). Iako bi se o kriterijumima za odabir objekata kulturne baštine koji će biti digitalizovani i prezentovani moglo posebno govoriti, ostaje činjenica da je danas značajan broj važnih izvora za proučavanje prošlosti korisnicima dostupan i onlajn. Teško je dovoljno naglasiti koliko je istraživačima raznih oblasti, kao i širokom krugu korisnika u potrazi za izvorima od značaja to što su oni raspoloživi i pretraživi putem savremenih tehnologija. Treba imati na umu da su istorijskih izvori koji se čuvaju u arhivima i sličnim ustanovama tamo dospeli uglavnom na dva načina: ili putem obavezne predaje dokumenata državne uprave, ili putem poklona i otkupa dokumenata od strane istaknutih pojedinaca i porodica.

Za istraživanje istorije privatnog života i proučavanje prošlosti običnih ljudi od presudnog značaja postaje mogućnost da se pored istorijskih izvora pohranjenih u državnim institucijama, pristup obezbedi i dokumentima iz privatnih kolekcija. Profesor Milan Ristović je priređujući obimni zbornik radova Privatni život kod Srba u dvadesetom veku, još 2007. godine ukazao na gotovo ukorenjenu nemarnost u čuvanju porodičnih papira, dnevnika, lične prepiske, a takođe istakao i da „veb sajtovi, blogovi, četovanje o intimnim stvarima sa nepoznatima na drugom kraju sveta uvode modernu privatnost u jednu drugu stvarnost, koja je sve dalje od njenog uobičajenog poimanja”. U tom kontekstu trebalo bi obratiti pažnju na primere veb prezentacija koje bi mogle biti od koristi istraživačima istorije privatnog života. Takođe, sadržaji tih sajtova ukazuju i na nove pravce privatno-javne saradnje u pogledu širenja baze dostupnosti i zaštite tragova minulih vremena.

Dobar primer sajta u čijem fokusu su neki aspekti privatnog života građana jeste sajt Stražarni lopov (Kratke priče o izgubljenoj generaciji, o Rock’n’Rollu i o odrastanju u državi sa šest republika), autora Gorana Polaka iz Zagreba. Tu se u formi bloga već preko deset godina redovno objavljuju zanimljivi prilozi propraćeni mnoštvom autentičnih dokumenata – fotografijima, plakatima, audio i video snimcima, radio emisijama, skeniranim ulaznicama koncerata, isečcima iz štampe, itd. Iako tematski opseg uglavnom uključuje pank i alternativnu rok muziku, pažljiviji posetioci će brzo doći do zaključka da je reč o zaista prvorazrednoj lokaciji za razumevanje višeslojnih fenomena važnih za izučavanja kulture mladih u socijalističkoj Jugoslaviji. Time istraživači dobijaju vrednu dopunu izvora standarno pohranjenih u arhivima, kao što su na primer fondovi gradskih komiteta Saveza komunista. Ili, ako otvorimo sajt beogradskog novinara Dragoslava Simića (Audio i Foto arhiv Simić), susrešćemo se sa velikim brojem interesantnih audio i foto dokumenata koji potiču ne samo iz opusa profesionalne delatnosti gospodina Simića, već i iz privatnih arhiva, kao što su sačuvane porodične zvučne arhive na srpskom jeziku, nastale pre i posle Drugog svetskog rata. Osim toga, u odeljku sajta Istorija iz fioke Simić poziva korisnike da i sami daju doprinos i zaštite sećanja svojih bližnjih čuvajući ih u tom virtuelnom arhivu.

U svrhu podstreka i lakše digitalizacije dokumenata iz privatnih zbirki, njihove zaštite i dostupnosti putem interneta, Austrijanac Aleksandar Šatek pokrenuo je 2012. godine set digitalnih alatki pod nazivom Topoteka (Topothek). Ta plaforma je tokom nekoliko godina razvoja institucionalizovana kroz Međunarodni centar za arhivska istraživanja (ICARUS) i pridobila je mnoge pojedince i institucije da oforme kolekcije dokumenata sa naglaskom na značaj koji one imaju za lokalnu istoriju. Na portal se mogu uvrstiti i dokumenta iz već postojećih kolekcija, ukoliko odgovaraju konceptu i nameni (na primer, dozvola za vožnju biciklom iz maja 1944. godine, u vlasništvu Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, koji je pridodat u bazu kao rezultat saradnje Istarskog arhivističkog društva i Topoteke). Sva dokumenta u bazi su indeksirana, datirana i lokalizovana.

Svemu rečenom dodajmo i to da se prilikom sakupljanja, obrade i prezentacije izvora za istoriju privatnog života moramo voditi i principima i regulativom zaštite ličnih podataka u digitalnoj eri. Postavlja se i pitanje da li je moguće ostvariti „pravo da budeš zaboravljen” (RTBF), tj. pravo pojedinca da bude izbrisan sa interneta, kako evidencija informacija, video snimaka ili fotografija o sebi koje su bile dostupne, tako da ih druga lica ne mogu naći preko pretraživača. To, kao i pitanje arhiviranja, održavanja baza podataka, prevazaliženja zastarelih formata čuvanja, i niz drugih nedoumica i problema, otvara važno pitanje u kom obliku i na koji način će nasleđe savremenog doba biti dostupno budućim generacijama.

Objavljeno u nedeljniku Novi magazin:

Slobodan Mandić, ”Ogled: Mali čovek i digitalna istorija”, u: Novi magazin, 2. IX 2021, br. 540, str. 62. / PDF

Historic England – Championing England’s heritage

Historic England – Championing England’s heritage

Historic England – Championing England’s heritage <https://historicengland.org.uk> (16. III 2021).

Prеzеntacija javnе ustanovе zadužеnе za staranjе o istorijskim mеstima Englеskе, osim opštih informacija o radu tog vladinog tеla, sadrži i bogat digitalni rеpozitorijum i informacijе o arhivskoj građi. Unutar odеljka za prеtragu Listе objеkata еnglеskog nacionalnog naslеđa (Listing), sadržan jе rеgistar svih istorijskih zgrada, spomеnika, parkova, bašta i mеsta koji uživaju zaštitu državе, dok jе sеkcija Slikе i knjigе (Images & Books) primarno podеljеna u odеljkе za prеtragu fotografskog matеrijala, publikacija i knjiga u prodaji. Posеbno trеba istaći sеkciju Arhiv istorijskе Englеskе, koji jе donеdavno funkcionisao kao zasеbna web prеzеntacija institucijе pod čijеm okriljеm sе čuva prеko dvanaеst miliona fotografija, crtеža, izvеštaja i publikacija iz pеrioda od polovinе XIX vеka do današnjih dana. Na sajtu jе omogućеna prеtraga prеko milion objеkata iz riznica tog arhiva, uz mogućnost filtriranja prеtragе samo na rеzultatе obogaćеnе slikovnim prikazima. Na počеtnoj stranici Arhiva postojе i odrеđеnе cеlinе poput Fotografijе iz vazduha, a u okviru njih i vеzе ka posеbnim prеzеntacijama, poput Britanija odozgo koja sadrži prеtraživu kolеkciju od blizu sto hiljada fotografija. Bеz obzira na vеliku količinu pohranjеnog matеrijala, na ovom sajtu jе svе vеoma prеglеdno organizovano, urеdno sistеmatizovano i tеhnički adеkvatno podržano. Porеd istoričara, arhitеkata i dizajnеra u potrazi za inspiracijom, prеzеntovana građa jе takođе u fokusu istraživača porodičnе istorijе, koji na ovaj način dobijaju mogućnost uvida u fotografijе mеsta gdе su njihovi prеci živеli i radili. Obični građani su pozvani da iskažu svojе utiskе, ali i dostavе svojе prеdlogе o objеktima kojе trеba uvrstiti u prеzеntovani matеrijal, pa čak i dodеliti mu status zaštićеnog matеrijalnog dobra.

Slobodan Mandić, 16. mart 2021.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2020, str. 129-130.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXXVI”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2020, Bеograd, 2021, str. 129-133.

Udružеnjе Pansеj – Ulicе Pančеva

Удружење „Пансеј”, Улице Панчева

Никола Ђорђевић, Удружење „Пансеј”, 6. IX 2018, Улице Панчева
<https://улицепанчева.срб> (8. II 2021).

Uprkos činjеnici da jе razvoj novih tеhnologija uticao na porast dostupnosti informacija o lokalnoj istoriji, izuzеv vеlikog broja sadržaja na društvеnim mrеžama, ipak jе primеtno da postoji začuđujućе mali broj namеnski krеiranih intеrnеt prеzеntacija na ovu tеmu. Nikola Đorđеvić, osnivač Udružеnja „Pansеj” u prеglеdnom tеkstu uvodnog dеla sajta napominjе da jе prvobitni cilj prеzеntacijе bio prеdstavljanjе imеna ulica i trgova Pančеva i dinamikе njihovog mеnjanja kroz istoriju, uz mogućnost prеglеda starih i novih fotografija važnih objеkata i zanimljivih mеsta u Pančеvu. Danas jе na sajtu dostupno dosta dodatnog matеrijala koji jе prеglеdno organizovan u nеkoliko sеkcija, poput foto-albuma, varoških priča, istorijе Pančеva, istorijata o zgradama i objеktima i sl. Tu su i atraktivnе sеkcijе poput opcijе Proširеna stvarnost, pomoću kojе korisnici uz pomoć pamеtnih urеđaja mogu da „oživе” zgradе i objеktе kojе postojе, ili su nеkada postojali u Pančеvu. Porеd Pančеva, dati su spiskovi ulica i trgova i za okolna banatska mеsta, a iskazana jе namеra da sе u razvoj projеkta uključе i drugi zaljubljеnici u lokalnu istoriju. Prеzеntacija Ulicе Pančеva prеdstavlja odličnu platformu za prеtraživanjе i istraživanjе kulturnog naslеđa Pančеva, koja ćе privući svе gеnеracijе zaintеrеsovanе za prošlost ovog dеla Banata. Skrеćеmo pažnju na vеliki potеncijal ovakvih inicijativa za popularizaciju istorijе ali i kao srеdstvo za povеćanjе intеrеsovanja učеnika za istoriju kao nastavni prеdmеt.

Slobodan Mandić, 8. februar 2021.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2020, str. 105-106.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXXV”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2020, Bеograd, 2021, str. 101-106.

Digitalni repozitorijum Istorijskog arhiva Beograda

Digitalni repozitorijum Istorijskog arhiva Beograda

Дигитални репозиторијум Историјског архива Београда <https://www.digitalni.arhiv-beograda.org> (3. XII 2019).

Registracionom prijavom na Digitalni repozitorijum Istorijskog arhiva Beograda korisnici stiču mogućnost onlajn korišćenja dokumenata iz dve obimne arhivske celine: Kartoteke žitelja grada Beograda i Zbirke crkvenih matičnih knjiga.

Kartoteka žitelja Beograda (i Zemuna) predstavlja u celini digitalizovan deo fonda Uprava grada Beograda (UGB). Obuhvata vremenski period od 1924. do 1944. godine (delom do 1950 godine), a ukupan broj kartona iznosi nešto preko jednog miliona. Strukturom podataka kartoni predstavljaju nepresušan izvor za proučavanje demografskih karakteristika glavnog grada Kraljevine SHS/Jugoslavije/FNRJ u navedenom periodu. Kartoni su pretraživi na osnovu osnovnih podataka o ličnostima kojih se tiču, i to, prema imenu, prezimenu i imenu roditelja. Drugi podaci, nažalost, još uvek nisu uneti u bazu kao kriterijumi za pretraživanje.

I Zbirka crkvenih matičnih knjiga spada u veoma traženu arhivsku građu pa će korisnicima značiti mogućnost njene onlajn dostupnosti i pretrage. Ova celina je formirana od matičnih knjiga i pratećih registara iz 43 verska objekta sa teritorije Beograda. Većina je nastala radom pravoslavnih crkava, a najstarija potiče iz zemunske Crkve sv. Nikolaja i iz 18. veka. Inače, najstarija knjiga u zbirci potiče iz rimokatoličke crkve u Zemunu iz 1721. godine. Od knjiga nastalih delovanjem drugih veroispovesti/verskih opština dostupne su dve matične knjige iz jevrejske opštine za period od 1865. do 1909. godine.

U bazi je trenutno pretraživo blizu pet stotina digitalizovanih knjiga. Treba napomenuti i da dostupne digitalne kopije obe celine odlikuje visoko kvalitetna rezolucija i čitljivost, koja je dodatno podržana opcijom prikaza dokumenta preko celog ekrana i korišćenjem digitalne lupe.

Slobodan Mandić, 3. decembar 2019.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2019, str. 115-116.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXXI”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2019, Bеograd, 2019, str. 113-118.

Od januara 2022. godinе sadržaj Digitalnog rеpozitorijuma dopunjеn jе sa prеko 10.000 digitalizovanih prijava lica koja su stradala ili nеstala u toku Drugog svеtskog rata. Ovе prijavе čuvaju sе u okviru fondova narodnih odbora rеjona grada Bеograda, a nastalе su radom komisija za ratnu štеtu. Naimе, svi građani bili su dužni da podnеsu prijavu o pričinjеnoj matеrijalnoj štеti, kao i da prijavе stradanjе svojih bližnjih.

Prijavе sadržе podatkе o licima koja su stradala tokom bombardovanja, koja su ubijеna od stranе okupacionih vlasti ili ustaša, koja su stradala u logorima, nеstala ili poginula u borbi.

Arhiva modernizma

Arhiva modernizma – Digitalni repozitorijum arhitekture i urbanizma druge polovine 20. veka

Jelica Jovanović, Ljubica Slavković, Arhiva modernizma – Digitalni repozitorijum arhitekture i urbanizma druge polovine 20. veka, 2018, <https://www.arhivamodernizma.com/> (26. II 2019).

Projekat Arhiva modernizma predstavlja digitalni, onlajn repozitorijum građe o modernističkoj arhitekturi i urbanizmu Srbije i bivše Jugoslavije. Cilj projekta jeste da ovu građu učini dostupnijom istraživačima i široj javnosti i da promoviše i popularizuje stvaralaštvo u arhitekturi. Planirano je da se unutar ove prezentacije nađu digitalizovani crteži, fotografije, slajdovi i publikacije najznačajnijih stvaralaca modernističke arhitekture. Većina trenutno dostupnog materijala potiče iz ličnih arhiva arhitekata i njihovih porodica, a uključen je i materijal koji dolazi iz Zavoda za izgradnju Beograda. Digitalna arhiva modernizma je strukturirana u tri sekcije: arhiva autora, arhiva institucija i arhiva projekata. Arhiva autora trenutno sadrži biografije 11 arhitekata, koje su pojedinačno povezane sa odeljkom u kojem je trenutno pohranjeno 13 projekata. Pored projekata nekih od beogradskih građevinskih celina (stambeno naselje Nova Galenika, naselje Višnjička banja, novobeogradski blokovi, naselje Kijevo Kneževac), arhiva projekata sadrži i one koji su izvedeni u inostranstvu (Kuvajt, Angola), kao i arhivu memorijalnih kompleksa (Kadinjača).

Slobodan Mandić, 26. februar 2019.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2018, str. 123.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXX”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2018, Bеograd, 2019, str. 119-123.

Stockholmskällan

Stockholmskällan

Stockholmsstad, Stockholmskällan <https://stockholmskallan.stockholm.se/> (30. XI 2017).

Obrazovni web sajt Grada Stokholma Stockholmskällan sadrži preko trideset hiljada indeksiranih istorijskih izvora i nastao je kao rezultat saradnje između gradskog muzeja, arhiva i biblioteke. Prezentacija je pokrenuta i sufinansirana od strane institucija učesnica, a koordinisana od strane gradskog departmana za obrazovanje. Godišnje ovu lokaciju poseti preko 650.000 korisnika, od kojih su većina nastavnici i studenti, a u manjem broju ostali koji se zanimaju za istoriju Stokholma. Visoka stopa posećenosti sajta govori u prilog ispravnosti odluke o udruživanju resursa ovih insitucija na jednom mestu. Korisnici van švedskog govornog područja mogu da se upoznaju sa osnovnim informacijama o projektu na engleskom jeziku, ili da izvrše pregled bogate baze fotografija i drugog vizuelnog materijala. Takođe, dostupne sadržaje je moguće izlistati i kroz sekciju Teme (Teman), preko menija sa desne strane. 

Slobodan Mandić, 30. decembar 2017.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2017, str. 142.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXVI”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2017, Bеograd, 2018, str. 139-142.

Šеtnja vеka – Ulicama savskog kraja 1914. godinе

Šеtnja vеka – Ulicama savskog kraja 1914. godinе
*Wayback Machine (МАR 13 2016)

ГО Савски венац, Тачка комуникације,
Шетња века – Улицама савског краја 1914.године, <http://setnjaveka.rs> (18. I 2016).

Projekat „Šetnja veka” osmišljen je kao onlajn vodič kroz društveni život Savamale uoči početka i tokom prvih meseci Prvog svetskog rata. U njegovoj internet prezentaciji prikazano je kako je ovaj deo Beograda dočekao početak rata i kako se promenila svakodnevica običnih ljudi nakon prvih ispaljenih metaka. Uvodna stranica sadrži kratko uputstvo za korišćenje sa linkom za ulazak na glavni deo sajta, posebno za verzije na srpskom i engleskom jeziku. Sadržani materijal je razvrstan u četiri tematske celine označene različitim bojama:Pred rat; Julska kriza i prva noć rata; Beograd pod bombama (29. jul – 2. decem- bar); Trinaestodnevna okupacija i oslobođenje (decembar). Unutar tematskih odeljaka nalaze se tačke raspoređene prema brojevima, povezane sa mapom koja zauzima osnovni deo radne površine ekrana i kroz koju je navigacija veoma jednostavna. Ulaskom na pojedine tačke na mapi korisnici će se susresti sa brojnim korisnim i interesantnim informacijama. Autori su pedantno zabeležili reference iz korišćene literature, ali i ostavili preporuke za dalje čitanje.

Slobodan Mandić, 18. januar 2016.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2015, str. 125.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXI. Prvi svetski rat”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2015, Bеograd, 2016, str. 121-125.

Valjevo – Grad bolnica (1914-1915)

Dr Vladimir Krivošejev i Dragana Lazarevic Ilic,
Narodni muzej Valjevo, Valjevo – Grad bolnica (1914-1915)
*Wayback Machine (FEB 26 2016)

Народни музеј Ваљево, Ваљево – Град болница (1914-1915),
<http://valjevo-hospital.org> (18. I 2016).

Izložba i internet prezentacija Narodnog muzeja Valjevo pod nazivom Valjevo – Grad bolnica (1914-1915) odnosi se na široki spektar događaja iz istorije ovog grada u prve dve ratne godine (od objave rata krajem jula 1914. do okupacije Valjeva krajem oktobra 1915) u kojima je ceo grad bio jedna velika bolnica. Izložba pod ovim nazivom otvorena je 2. aprila 2015. godine, povodom stogodišnjice smrti slikarke Nadežde Petrović koja je bila dobrovoljna bolničarka u Valjevskoj bolnici, a njeno elektronsko onlajn izdanje urađeno je kao posebna, namenski kreirana internet prezentacija, prema visokom profesionalnim standardima. Početna stranica sadrži plan galerijskog prostora sa dvadeset i dva tematski imenovana panoa, smeštenih u osam sala, kroz koji je omogućeno veoma jednostavno kretanje. Ulaskom na bilo koji od izabranih panoa, označenih brojevima, počevši od dva uvodna u prvoj sali, posetilac dobija mogućnost kompletnog doživljaja putovanja kroz vreme, čitajući tekstove, razgledajući fotografije, ilustracije, mape, uz opcionu audio komponentu. Kompletan sadržaj sajta je dostupan i na engleskom jeziku, a inače predstavlja jedan od malobrojnih primera onlajn izložbene prezentacije domaće ustanove, koja je time svojoj izložbi značajno proširila sadržaj i povećala auditorijum, poništavajući vremensko-prostorna ograničenja trajanja i mesta održavanja izložbe.

Slobodan Mandić, 18. januar 2016.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2015, str. 124.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXI. Prvi svetski rat”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2015, Bеograd, 2016, str. 121-125.