The International Institute of Social History

The International Institute of Social History

The International Institute of Social History (IISH/IISG),
 <https://iisg.amsterdam/en> (3. II 2022).

Veb prezentacija Međunarodnog instituta za socijalnu istoriju u Amsterdamu sadrži nekoliko značajnih i korisnih odeljaka koji korespondiraju sa bogatom arhivskom, bibliotečkom i audio-vizuelnom građom koja su čuva u ovoj instituciji za proučavanje socijalno-ekonomske istorije. Pored mogućnosti detaljne pretrage i informacija o građi u formi elektronskog kataloga, gde su podaci strukturirani prema vrsti građe, arhivskim celinama i prema državama, na sajtu je omogućen pristup i drugim digitalnim sadržajima, poput pretrage onlajn kolekcija, od kojih su mnoge digitalizovane i slobodno dostupne. U podsekcijama odeljka o podacima (Data) omogućen je uvid u različite baze podataka pohranjene u sistemu Dataverse (Radni odnosi, Produkcija novca, Ruska istorijska statistika, Španski građanski rat, Jugoistočna Azija, Holandski izborni cenzus, Međunarodni klasifikacioni sistem religija i dr). Tu se nalazi i konvertor uporedne vrednosti novca (gulden i evro) i kupovne moći kroz vreme. Treba istaći i blog sajta koji je pomalo skrajnut unutar odeljka O Institutu (about iish), ali je veoma bogat objavama grupisanim u nekoliko kategorija, kao što su novosti o azijskim kolekcijma, ili publikacije i naučni rezultati nastali na temelju korišćenja kolekcija Instituta. Za oblast digitalne istorije naročito je interesantan blog o digitalnim tokovima rada (Digital Workflows Blog), ili o Međunarodnom udruženju za socijalnu istoriju (ISHA) koje je osnovano na kongresu u Sidneju 2005. godine (na ovoj stranici se mogu preuzeti/ i bilteni ISHA od 2011. do 2018. godine).

Collection Guides – IISH

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2021, str. 93-94.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXXIX”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2021, Bеograd, 2022, str. 93-98.

Mali čovek i digitalna istorija

Mali čovek i digitalna istorija

  • Topothek
    Topoteka

U svakodnevnim izlascma na svetsku mrežu zvanu internet i krstarenjem kroz njene nepregledne talase, često zaboravljamo na činjenicu da je dobar deo čovečanstva u tu mrežu profesionalno upleten već duži niz godina. Istoričari, arhivisti, antropolozi, novinari, samo su neki od protagonosta koji već duže od tri decenije obezbeđuju dostupnost tragovima minulih zbivanja, između ostalog, i putem elektronskog pristupa digitalnim kopijama, ali sve više i digitalno rođenim dokumentima, kolekcijama i zbirkama. Uspeh koji su postigli pionirski poduhvati digitalizacije u svetu, počevši od projekta Američko sećanje, koji je pokrenula Kongresna biblioteka SAD 1990. godine, podstakli su stotine drugih biblioteka i arhiva da otpočnu sa digitalizacijom svojih kolekcija na mreži.

Moglo bi se reći da se i kod nas, uprkos brojnim ograničenjima i teškoćama, tokom vremena ipak stiglo do koliko-toliko opipljivih rezultata u oblasti digitalizacije kulturne baštine i onlajn upotrebljivosti arhivskih dokumenata i istorijskih izvora. Na prvom mestu mislimo na poduhvate koje su organizovale i sprovele javne ustanove (arhivi, biblioteke, muzeji). Iako bi se o kriterijumima za odabir objekata kulturne baštine koji će biti digitalizovani i prezentovani moglo posebno govoriti, ostaje činjenica da je danas značajan broj važnih izvora za proučavanje prošlosti korisnicima dostupan i onlajn. Teško je dovoljno naglasiti koliko je istraživačima raznih oblasti, kao i širokom krugu korisnika u potrazi za izvorima od značaja to što su oni raspoloživi i pretraživi putem savremenih tehnologija. Treba imati na umu da su istorijskih izvori koji se čuvaju u arhivima i sličnim ustanovama tamo dospeli uglavnom na dva načina: ili putem obavezne predaje dokumenata državne uprave, ili putem poklona i otkupa dokumenata od strane istaknutih pojedinaca i porodica.

Za istraživanje istorije privatnog života i proučavanje prošlosti običnih ljudi od presudnog značaja postaje mogućnost da se pored istorijskih izvora pohranjenih u državnim institucijama, pristup obezbedi i dokumentima iz privatnih kolekcija. Profesor Milan Ristović je priređujući obimni zbornik radova Privatni život kod Srba u dvadesetom veku, još 2007. godine ukazao na gotovo ukorenjenu nemarnost u čuvanju porodičnih papira, dnevnika, lične prepiske, a takođe istakao i da „veb sajtovi, blogovi, četovanje o intimnim stvarima sa nepoznatima na drugom kraju sveta uvode modernu privatnost u jednu drugu stvarnost, koja je sve dalje od njenog uobičajenog poimanja”. U tom kontekstu trebalo bi obratiti pažnju na primere veb prezentacija koje bi mogle biti od koristi istraživačima istorije privatnog života. Takođe, sadržaji tih sajtova ukazuju i na nove pravce privatno-javne saradnje u pogledu širenja baze dostupnosti i zaštite tragova minulih vremena.

Dobar primer sajta u čijem fokusu su neki aspekti privatnog života građana jeste sajt Stražarni lopov (Kratke priče o izgubljenoj generaciji, o Rock’n’Rollu i o odrastanju u državi sa šest republika), autora Gorana Polaka iz Zagreba. Tu se u formi bloga već preko deset godina redovno objavljuju zanimljivi prilozi propraćeni mnoštvom autentičnih dokumenata – fotografijima, plakatima, audio i video snimcima, radio emisijama, skeniranim ulaznicama koncerata, isečcima iz štampe, itd. Iako tematski opseg uglavnom uključuje pank i alternativnu rok muziku, pažljiviji posetioci će brzo doći do zaključka da je reč o zaista prvorazrednoj lokaciji za razumevanje višeslojnih fenomena važnih za izučavanja kulture mladih u socijalističkoj Jugoslaviji. Time istraživači dobijaju vrednu dopunu izvora standarno pohranjenih u arhivima, kao što su na primer fondovi gradskih komiteta Saveza komunista. Ili, ako otvorimo sajt beogradskog novinara Dragoslava Simića (Audio i Foto arhiv Simić), susrešćemo se sa velikim brojem interesantnih audio i foto dokumenata koji potiču ne samo iz opusa profesionalne delatnosti gospodina Simića, već i iz privatnih arhiva, kao što su sačuvane porodične zvučne arhive na srpskom jeziku, nastale pre i posle Drugog svetskog rata. Osim toga, u odeljku sajta Istorija iz fioke Simić poziva korisnike da i sami daju doprinos i zaštite sećanja svojih bližnjih čuvajući ih u tom virtuelnom arhivu.

U svrhu podstreka i lakše digitalizacije dokumenata iz privatnih zbirki, njihove zaštite i dostupnosti putem interneta, Austrijanac Aleksandar Šatek pokrenuo je 2012. godine set digitalnih alatki pod nazivom Topoteka (Topothek). Ta plaforma je tokom nekoliko godina razvoja institucionalizovana kroz Međunarodni centar za arhivska istraživanja (ICARUS) i pridobila je mnoge pojedince i institucije da oforme kolekcije dokumenata sa naglaskom na značaj koji one imaju za lokalnu istoriju. Na portal se mogu uvrstiti i dokumenta iz već postojećih kolekcija, ukoliko odgovaraju konceptu i nameni (na primer, dozvola za vožnju biciklom iz maja 1944. godine, u vlasništvu Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, koji je pridodat u bazu kao rezultat saradnje Istarskog arhivističkog društva i Topoteke). Sva dokumenta u bazi su indeksirana, datirana i lokalizovana.

Svemu rečenom dodajmo i to da se prilikom sakupljanja, obrade i prezentacije izvora za istoriju privatnog života moramo voditi i principima i regulativom zaštite ličnih podataka u digitalnoj eri. Postavlja se i pitanje da li je moguće ostvariti „pravo da budeš zaboravljen” (RTBF), tj. pravo pojedinca da bude izbrisan sa interneta, kako evidencija informacija, video snimaka ili fotografija o sebi koje su bile dostupne, tako da ih druga lica ne mogu naći preko pretraživača. To, kao i pitanje arhiviranja, održavanja baza podataka, prevazaliženja zastarelih formata čuvanja, i niz drugih nedoumica i problema, otvara važno pitanje u kom obliku i na koji način će nasleđe savremenog doba biti dostupno budućim generacijama.

Objavljeno u nedeljniku Novi magazin:

Slobodan Mandić, ”Ogled: Mali čovek i digitalna istorija”, u: Novi magazin, 2. IX 2021, br. 540, str. 62. / PDF

Immigration to the United States 1789-1930

Immigration to the United States, 1789-1930

Harvard University, Immigration to the United States, 1789-1930, <http://ocp.hul.harvard.edu/immigration/> (15. I 2017).

Prezentacija zbirke Imigracija u Sjedinjene Države, 1789-1930, predstavlja deo projekta ,,Program otvorenih kolekcija Univerziteta Harvard“ i sadrži bogatu onlajn kolekciju materijala iz harvardskih biblioteka, arhiva i muzeja. U velikoj meri koncentrisana na XIX vek, kolekcija sadrži preko 400.000 stranica preuzetih iz više od 2.200 knjiga, pamfleta i drugih publikacija, zatim 9.600 stranica iz rukopisa i arhivske građe, kao i preko 7.800 fotografija. Posebno mesto zauzimaju i dnevnici, biografije i drugi prikupljeni materijali koji svedoče o svakodnevnom životu imigranata. Tekstualni sadržaj je pretraživ prema vrsti, temama i poznatim ličnostima, a vizuelni materijal je raspoređen u tri glavne zbirke: digitalizovane mape, kolekcija Harvardskog društvenog muzeja i Udruženje pomoći za decu. Postoji i napredna mašina za pretragu. Istraživačima bi od posebno koristi mogla biti zbirka 138 statističkih knjiga u originalu. Poseban odeljak sajta posvećen je materijalu koji se odnosi na pokušaje ograničavanja imigracije, a od pratećih sadržaja ukazujemo na stranicu sa linkovima ka drugim lokacijama, kao i na preglednu hronologiju važnih datuma i događaja.

Slobodan Mandić, 15. januar 2017.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2016, str. 138.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXIII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2016, Bеograd, 2017, str. 137-139.

The Social History of Alcohol and Drugs

The Social History of Alcohol and Drugs: An Interdisciplinary Journal (SHAD)

Dan Malleck (ed.), The Social History of Alcohol and Drugs: An Interdisciplinary Journal (SHAD), <http://historyofalcoholanddrugs.typepad.com/> (11. XII 2008).

Na Internet prezentaciji međunarodnog Udruženja za istoriju alkohola i droga moguće je besplatno preuzeti članake iz nekoliko poslednjih brojava časopisa Udruženja koji se bavi društvenom istorijom alkohola i droga i koji pod različitim nazivima egzistira već skoro tri decenije (Alcohol and Temperance History Group Newsletter, Social History of Alcohol Review, Social History of Alcohol and Drugs: An Interdisciplinary Journal). Ovaj časopis sublimira istraživačke napore autora širom sveta o temama koje su fokusirane na izučavanje alkohola i droga kao društvenih institucija i na načine na koji se ljudi, gradovi i države suočavaju sa njihovim prisustvom i uticajem. Takođe, istražuje se promenljivi karakter i značaj alkohola i droga u različitim kulturama, od antike do postmodernog doba. Interdisciplinarni pristup i različiti aspekti pristupa temi istorije alkohola i droga označavaju ovaj elektronski časopis kao značajnu publikaciju za istraživanja društvene istorije.

Slobodan Mandić, 11. decembar 2008.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1-3, 2008, str. 158.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) IV”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 1–3, 2008, Bеograd, 2009, str. 149-158.

International Institute of Social History

International Institute of Social History

International Institute of Social History, <http://www.iisg.nl/> (20. IX 2007).

Međunarodni institut za socijalnu istoriju sa sedištem u Amsterdamu osnovan je 1935. godine. Pretraživi katalog kolekcijе od preko 2.700 arhivskih kolekcija, milion štampanih dokumenata i velikog broja audio-vizuelnog materijala, brojne informacije vezanе za aktivnost Instituta, godišnji izveštaji, virtuelni izložbe, bibliografske baze podataka, samo su neke od stvari koje se mogu pronaći na ovoj prezentaciji.

Slobodan Mandić, 20. septembar 2007.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1-3, 2006, str. 135.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adresar)”, u: Godišnjak za društvenu istoriju 1–3, 2006, Beograd, 2007, str. 129-138.