Yerusha

Yerusha

Rothschild Foundation Hanadiv Europe, Yerusha <https://yerusha.eu/> (22. VI 2022).

Digitalna onlajn platform Yerusha (na hebrejskom Nasleđe) predstavlja katalog slobodno dostupnih informacija o evropskom jevrejskom arhivskom nasleđu. Platforma je nastala kao rezultat zajedničke saradnje evropskih, američkih i izraelskih akademskih i baštinskih institucija i podržana je od evropskog ogranka fondacije Rotšild. Početna strana sajta suštinski je usmerena na dva osnovna odeljka, a to su Mreža, gde su dostupne informacije sa logotipovima 26 institucija koje su deponovale informacije u bazu, kao i odeljak rezervisan za naprednu pretragu. Opisi arhivskih fondova i zbirki poreklom iz Srbije u bazu su deponovani većim delom preko Istorijskog arhiva Beograda, ali i preko Memorijalnog muzeja Holokausta iz Vašingtona. Organizacija metapodataka u bazi omogućuje preciznu filtraciju podataka preko različitih parametara: perioda (vremenske linije), jezika građe, tematskog indeksa, vlasničke institucije, postojanje linkova ka informativnim sredstvima kolekcija. Uredno prezentovani, standardizovani i lako pretraživi podaci o velikom broju arhivskih kolekcija iz različitih institucija, takođe mogu poslužiti i kao dobar primer i ideja vodilja na koji način organizovati tematski profilisane i onlajn dostupne digitalne vodiče kroz arhivsku građu.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2022, str. 108-109.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XL”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2022, Bеograd, 2022, str. 107-112.

Jevrejska digitalna zbirka

Jevrejska digitalna zbirka

Istorijski arhiv Beograda, Jevrejska digitalna zbirka <https://jdz.arhiv-beograda.org/> (2. III 2021).

Nastala kao rezultat trogodišnjeg istraživanja fondova i zbirki Istorijskog arhiva Beograda Jevrejska digitalna zbirka od 2021. godine je dostupna preko namenski kreirane internet prezentacije u režimu otvorenog pristupa. Nakon pregledanja, izdvajanja, analitičke obrade i skeniranja većine od oko 60 hiljada predmeta, stvorena je jedinstvena tematska celina koja se odnosi na život beogradskih Jevreja od kraja XVIII do polovine XX veka. Kao rezultat finalne digitalne obrade arhivske građe omogućena je napredna pretraga, koja osim pretrage prema unetoj frazi takođe poseduje filtraciju prema dvadesetak ponuđenih tema, fondu/zbirci, pojmovnom registru i zanimanju, godini nastanka. Celokupan sadržaj sajta, uključujući i analitičke opise predmeta dat je na srpskom i engleskom jeziku. Tematski odabir građe uključuje i predmete u vezi sa holokaustom, a zajedno sa ranije kreiranom bazom podataka zatočenika logora Sajmište Arhiva Beograda, čini zaokruženi okvir za istraživanje tragične sudbine beogradskih Jevreja. Kao rezultat ovog arhivističkog poduhvata možemo reći da je nastala jedinstvena digitalna platforma koja po prvi put, ne samo u regionalnim okvirima, praktično omogućava istraživanje pojedinih tema bez ikakvog fizičkog prisustva na mestu u kojem je građa pohranjena. Svakako da bi ovaj impresivan rezultat bio pojačan da su na sajt osim postojeće male galerije dokumenata uvršteni i neki dodatni propratni sadržaji, poput prigodnih članaka, odabrane bibliografije, interakcije sa korisnicima, ili objava o registrovanim istraživanjima nastalim na osnovu ovde dostupne građe.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2021, str. 97-98.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXXIX”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2021, Bеograd, 2022, str. 93-98.

Alaska’s Digital Archives  

Alaska’s Digital Archives

Statewide Library Electronic Doorway,
 Alaska’s Digital Archives  <https://vilda.alaska.edu/> (9. II 2022).

Digitalni arhiv Aljaske pokrenut je sa idejom formiranja centralnog punkta za prikazivanje istorijskih fotografija, govorne istorije, pokretnih slika, mapa, dokumenata, knjiga, fizičkih objekata i drugih materijala iz arhiva, muzeja, i biblioteka SAD. Otkupljena od Rusije 1867. godine, zvanično proglašena teritorijom SAD 1912, Aljaska 1959. postaje 49 savezna država, a danas je najveća i najređe naseljena američka država. Imajući na umu da u ogromnoj količini podataka na web-u mnogi ostaju zakopani i nikad, ili retko iskorišćeni, da se neki dupliraju, a samo mali deo redovno koristi za primenu i sintezu sa drugim podacima ili stečenim znanjima, u potpunosti je opravdana ideja da se na jednom mestu združeno prikažu kolekcije o istorijskom nasleđu Aljaske, koje potiču iz fundusa različitih institucija. Kolekcija je deo portala (Statewide Library Electronic Doorway – SLED) koji obrađuje informacione resurse značajne za Aljasku. Ova elektronska kapija kojom upravljaju aljaske biblioteke na web-u je prisutna još od 1995. godine.  Snalaženje u velikoj količini podataka i materijala na sajtu je omogućeno uključivanjem više parametara pretrage (institucija iz koje kolekcija potiče, tema, stvaralac, izvor, vrsta materijala). Pored lakog upoznavanja sa zanimljivim nasleđem Aljaske, ovaj web sajt pruža i odličan primer na koji način je moguće napraviti koristian i pregledan tematski orijentisan digitalni repozitorijum.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2021, str. 81-82.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXXVIII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2021, Bеograd, 2022, str. 77-82.

Immigration to the United States 1789-1930

Immigration to the United States, 1789-1930

Harvard University, Immigration to the United States, 1789-1930, <http://ocp.hul.harvard.edu/immigration/> (15. I 2017).

Prezentacija zbirke Imigracija u Sjedinjene Države, 1789-1930, predstavlja deo projekta ,,Program otvorenih kolekcija Univerziteta Harvard“ i sadrži bogatu onlajn kolekciju materijala iz harvardskih biblioteka, arhiva i muzeja. U velikoj meri koncentrisana na XIX vek, kolekcija sadrži preko 400.000 stranica preuzetih iz više od 2.200 knjiga, pamfleta i drugih publikacija, zatim 9.600 stranica iz rukopisa i arhivske građe, kao i preko 7.800 fotografija. Posebno mesto zauzimaju i dnevnici, biografije i drugi prikupljeni materijali koji svedoče o svakodnevnom životu imigranata. Tekstualni sadržaj je pretraživ prema vrsti, temama i poznatim ličnostima, a vizuelni materijal je raspoređen u tri glavne zbirke: digitalizovane mape, kolekcija Harvardskog društvenog muzeja i Udruženje pomoći za decu. Postoji i napredna mašina za pretragu. Istraživačima bi od posebno koristi mogla biti zbirka 138 statističkih knjiga u originalu. Poseban odeljak sajta posvećen je materijalu koji se odnosi na pokušaje ograničavanja imigracije, a od pratećih sadržaja ukazujemo na stranicu sa linkovima ka drugim lokacijama, kao i na preglednu hronologiju važnih datuma i događaja.

Slobodan Mandić, 15. januar 2017.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2016, str. 138.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXIII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2016, Bеograd, 2017, str. 137-139.

ХРОНОС – Россия в XIX веке

ХРОНОС – всемирная история в интернете, Россия в XIX веке

ХРОНОС – всемирная история в интернете, Россия в XIX веке, 8. VII 2009, <http://www.hrono.ru/1800ru.html> (30. X 2009).

Hronologije su jedna od nezaobilaznih istoriografskih formi za širenje znanja o prošlosti i vredan orijentir u sagledavanju razvojnih puteva države i društva. Hronološki pregled ruske istorije devetnaestog veka na sajtu Hronos, osim vremenski raspoređenih nizova činjenica praćenih obaveštenjima šta se važno dogodilo svakog od navedenih dana, odlikuje i nekoliko karakteristika svojstvenih elektronskoj prezentaciji teksta. Na prvom mestu, to je nelinearno izlaganje sa linkovanim delovima, prvenstveno pojedinih ličnosti i događaja. Na taj način, korisnik hronologije može pročitati detaljnije informacije o stvarima za koje je zainteresovan. Dotatni tekstovi se sastoje od jednog ili više delova preuzetih iz različitih izvornika, sa navedenim citatom odakle je materijal preuzet i preporukama za dalje čitanje. Svaki događaj uvršten u hronologiju dat je po gregorijanskom i julijanskom kalendaru čime se isključuje mogućnost zabune, što je inače propratna karakteristika ovakvih tekstova. Pored linkovanih prečica ka osnovnom tekstu izdeljenog prema decenijama, na vrhu stranice nalaze se i linkovi za hronološki pregled istorije XIX veka po regionima: svetska istorija, Nemačka, Francuska, Kina, SAD i Belika Britanija. U dnu stranice postavljeni su i linkovi za tri karte: Rusko carstvo u prvoj polovini XIX veka, Pohod Napoleonove armije 1812. godine i Kontraofanziva ruske armije 1812. godine.

Slobodan Mandić, 8. jul 2009.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2009, str. 88-89.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) VI. Devetnaesti vek”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2009, Bеograd, 2009, str. 85-89.

Znamеniti Srbi 19. vеka

Znamеniti Srbi 19. vеka

Дигитална Народна библиотека Србије, збирка Фотодокумента, Знаменити Срби 19. века, <http://digital.nb.rs/scc/browse.php?collection=fa-srbi> (28. IX 2009).

U okviru zbirke Fotodokumenta Digitalne Narodne biblioteke prezentovane su i digitalne kopije tri fotografska albuma iz serije izdanja Znameniti Srbi 19. veka, štampanih u tri toma tokom 1901, 1903. i 1904. godine u Hrvatskoj pod uredništvom Andre Gavrilovića. Svaki tom sadrži dvanaest svesaka sastavljenih u celinu, sa galerijom portreta i propratnim tekstualnim biografijama sedamdeset i dve ličnosti, a čitava digitalna kolekcija broji 391 digitalni dokument. Ljudska lica i figure vladara, političara, crkvenih velikodostojnika, vojnih ličnosti, naučnika, pesnika, kompozitora, narodnih dobrotvora i drugih javnih ličnosti na poseban način oslikavaju istoriju srpskog naroda u 19. veku. Digitalizovana građa iz kolekcija Narodne biblioteke Srbije prezentovana na sajtu biblioteke pokazuje tendenciju neprekidnog rasta i time se širokom krugu zainteresovanih omogućava upoznavanje sa izuzetno vrednim materijalom od prvorazrednog značaja za kulturno nasleđe srpskog naroda.

Slobodan Mandić, 28. septembar 2009.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2009, str. 88.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) VI. Devetnaesti vek”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2009, Bеograd, 2009, str. 85-89.

Аfrican-American Sheet Music

Аfrican-American Sheet Music

American Memory from the Library of Congress, Аfrican-American Sheet Music, 1850-1920, <http://memory.loc.gov/ammem/collections/sheetmusic/brown/> (28. IX 2009).

Digitalna kolekcija African-American Sheet Music, 1850-1920 na sajtu Američko sećanje Kongresne biblioteke sastoji se od 1305 komada afro-američkih muzičkih listova, datiranih od 1850. do 1920. godine i predstavlja samo deo kolekcije koja broji oko pola miliona jedinica. Vizuelne predstave umetnika, teme koje su okupirale autore pesama, reklamni dizajn, notni zapisi, samo su prvi, neposredni nivo saznanja koje nam pružaju jedninice pohranjene u bazi. Iza toga, korisnici će otkriti višestruko značenje ovake vrste građe, kao što su socijalni kontekst u kojem je umetnik stvarao, problemi rekonstrukcije, urbanizacije i migracija afro-amerikanaca posle Građanskog rata, i mnogo toga drugog, na prvi pogled „neuhvatljivog“. Kolekciju je moguće pregledati prema tri osnovna kriterijuma: naslovu pesme, temi i imenu autora, a u okviru svake grupe i abecednim redom. U većini slučajeva data je samo naslovna strana, a po negde i celokupni sadržaj sveske sa notnim zapisima. Slike je moguće pogledati u nekoliko različitih rezolucija, a svaka sadrži i detaljan bibliografski opis. Ova građa predstavlja odličan izvor za upoznavanje sa svakodnevnim brigama, preokupacijama i razonodom Amerikanaca u drugoj polovini XIX i u ranom XX veku.

Slobodan Mandić, 28. septembar 2009.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2009, str. 87.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) VI. Devetnaesti vek”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2009, Bеograd, 2009, str. 85-89.

Victoria Research Web

Victoria Research Web. Scholarly Resources for Victorian Research

Patrick Leary, Victoria Research Web. Scholarly Resources for Victorian Research, <http://victorianresearch.org/> (25. IX 2009).

Victoria Research Web je vodič za istraživanje izvora za britansku devetnaestovekovnu istoriju koji je sastavio Patrik Leri (Patrick Leary), osnivač i urednik diskusione liste posvećenoj ovoj temi, pokrenute još 1993. godine. Na početnoj stranici nalazi se sadržaj podeljen u pet tematskih celina: istraživački izvori (arhivi, štampani izvori, planiranje istraživačkog putovanja), časopisi, disukusije (grupe i blogovi), nastava i drugi viktorijanski izvori. Korišćenje vodiča je olakšano i mogućnošću napredne pretrage, prema zadatom terminu ili frazi, ali i u kombinaciji sa hronološkim okvirom kada je materijal postavljen, ili ažuriran na Internetu. Tematski vodiči poput ovoga, ne samo da pružaju neprocenjivu pomoć istraživačima u traganju za potrebnim materijalom na Web-u, nego predstavljaju i odličan primer na koji način stručnjaci specijalizovani za određene teme mogu sistematizovati svoja znanja u svrhu kvalitetnijeg pristupa naučnom istraživanju.

Slobodan Mandić, 25. septembar 2009.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2009, str. 86.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) VI. Devetnaesti vek”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2009, Bеograd, 2009, str. 85-89.

”19 – Interdisciplinary Studies in the Long Nineteenth Century”

19 – Interdisciplinary Studies in the Long Nineteenth Century

Centre for Nineteenth-Century Studies. Birkbeck, University of London, Hilary Fraser (ed.), 19 – Interdisciplinary Studies in the Long Nineteenth Century, <http://www.19.bbk.ac.uk/> (25. IX 2009).

Devetnaest je prvi naučni onlajn časopis posvećen naprednim interdisciplinarnim studijama dugog devetnaestog veka. Osnovan na Birkbek koledžu u Londonu, pod glavnim uredništvom profesorke Hilari Frejzer (Hilary Fraser), časopis je pokrenut na jesen 2005. godine, prvenstveno sa namerom da proširi aktivnosti Centra za devetnaestovekovne studije. Imajući na umu prednosti elektronskog izdavanja naučnih studija na Internetu, prezentovani članci su obogaćeni različitim video i audio materijalom, što ne bi bilo moguće u tradicionalnim formama publikovanja. Takođe, posetioci sajta mogu se upoznati sa najboljim i najnovijim izvorima za istoriju XIX veka, kao i sa drugim prezentacijama na Web-u posvećenim ovoj temi. Ritam objavljivanja je dva tematska broja godišnje od kojih svaki sadrži šest podjednako ocenjenih članaka. Još jedna dobra strana prezentacije je i sekcija Diskusije i istraživanje (Debate and Research), forum za raspravu i reagovanja na objavljene članke. Čitavom svojom strukturom ova prezentacija odražava svest o svakodnevnom rastu onlajn baza podataka i arhivske građe i o tome da je izučavanje dugog XIX veka bez pomoći Interneta danas praktično nezamislivo.

Slobodan Mandić, 25. septembar 2009.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2009, str. 85.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) VI. Devetnaesti vek”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2009, Bеograd, 2009, str. 85-89.

The History of Costume By Braun & Schneider

The History of Costume By Braun & Schneider

The History of Costume By Braun & Schneider – c.1861-1880, 4. IX 2007, <http://www.siue.edu/COSTUMES/history.html> (12. VII 2008).

Odevanje kroz istoriju – Istorija kostima (Zur Geschichte der Kostüme) je digitalna kolekcija urađena na osnovu knjige originalno štampane u Minhenu između 1861. i 1880. godine. Pet stotina ilustracija je raspoređeno po hronološko-tematskiom celinama, od antike do druge polovine XIX veka iz raznih krajeva sveta.

Slobodan Mandić, 12. jul 2008.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1-3, 2007, str. 169.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) III”, u: Godišnjak za društvеnu istoriju 1–3, 2007, Bеograd, 2008, str. 165-171.