Русская Сербия

Русская Сербия

М. Сорокина, И. Антанасиевич, Н. Масоликова, М. Живанович, Dr.W,
Русская Сербия <https://russianserbia.com> (8. II 2021).

U periodu između dva svetska rata Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca/ Kraljevina Jugoslavija postala je jedno od središta ruske emigracije u Evropi. Zajedno sa Berlinom, Pragom, Parizom i drugim evropskim prestonicama koje su udomile ruske izbeglice nakon ruske revolucije i građanskog rata, nesumljivo važno mesto pripada i Beogradu. Krajem 20-ih godina XX veka u Beogradu je bilo 10.000 izbeglih Rusa, među njegovih 239.000 stanovnika, a prema nekim procenama u Kraljevini Jugoslaviji je do Drugog svetskog rata živelo oko 42.000 ruskih izbeglica. Prezentaciju posvećenu proučavanju svih aspekata istorije ruske emigracije u Srbiji/Jugoslaviji potpisuje zajednički tim rusko-srpskih stručnjaka, među kojima je i rukovodilac projekta Marina Jurjevna Sorokina. Zamišljena kao neka vrsta olajn enciklopedije posvećene istoriji ruske emigracije na prostoru Kraljevine Jugoslavije, prezentacija sadrži kraći uvodni tekst i obeležene osnovne sekcije sajta: Ličnosti, Grobovi, Dokumenta, Publikacije, Fotografije. Svaku kategoriju je moguće dodatno pregledati i pretrežavati prema različitim podkategorijama, odnosno poljima za naprednu pretragu, a unete jedinice su i međusobno povezane. Sekcija koja sadrži informacije o preminulima i fotografije grobova zapravo predstavlja unapređenu verziju sajta Nekropolj ruskog zarubežja koji je pokrenut 2010. godine.

Slobodan Mandić, 8. februar 2021.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2020, str. 103-104.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXXV”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2020, Bеograd, 2021, str. 101-106.

Documentation Center Nazi Party Rally Grounds

Documentation Center Nazi Party Rally Grounds

Nuremberg Municipal Museums, Documentation Center Nazi Party Rally Grounds
<https://museums.nuernberg.de/documentation-center> (20. II 2020).

Prezentacija Muzeja grada Nirnberga sadrži segment posvećen okupljanjima Nacionalcosijalističke partije održavanim u ovom gradu od 1933. do 1938. godine. Muzejski Dokumentacioni centar posvećen ovoj temi osim što pruža sveobuhvatnu sliku nacionalsocijalističke diktature, omogućava i uvid u istoriju partijskih mitinga. Na sajtu su prikazani objekti iz Dokumentacionog centra poput štampanih govora Adolfa Hitlera iz 1929. godine, ili pres fotografija partije iz 1937. i 1938. godine. Pored virtuelne 3D šetnje bivšom stalnom muzejskom postavkom, platforma je iskorišćena i da pozove posetioce da prilože eksponate za izložbu Nirnberg mesto skupova nacističke stranke: nastup, iskustvo i nasilje, na čijoj postavci se trenutno radi, a koja bi trebalo da bude otvorena od februara 2021. do kraja 2023. godine.

Slobodan Mandić, 20. februar 2021.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2020, str. 102-103.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXXV”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2020, Bеograd, 2021, str. 101-106.

Milan Zloković arhitekt

Milan Zloković arhitekt

Fondacija Milan Zloković, Milan Zloković arhitekt
<https://www.milanzlokovic.org> (25. XI 2020).

Fondacija Milan Zloković, koja svojim osnivanjem 2016. godine pokreće značajnu misiju rasvetljavanja dela i ličnosti arhitekte Milana Zlokovića (kao projektanta, umetnika, naučnika i pedagoga), širokoj lepezi svojih aktivnosti od 2020. godine dodaje i pokretanje i rad na sadržajnoj i preglednoj internet prezentaciji. Pored detaljnih informacija o samoj Fondaciji, timu uključenom u ovaj značajan projekat, kao i vestima u vezi sa preduzetim akcijama, na sajtu je predstavljen život i rad poznatog arhitekte unutar dobro osmišljenih i bogato ilustrovanih sekcija. U odeljku Arhitekura omogućen je pristup i pretraga (prema lokaciji, tipu objekta i ishodu projekta) kolekciji najznačajnijih projekata iz svih faza njegovog stvaralaptva, a koji obuhvataju realizacije, konkursne radove, idejna rešenja i tipske projekte. Javnosti manje poznat likovni opus Milana Zlokovića predstavljen je u nekoliko celina u sekciji Likovni radovi. Pored arhitektonskih crteža, skica i tehničke dokumentacije koji su deo Legata Milana Zlokovića oformljenog u Muzeju grada Beograda, kao i raznovrsnog materijala sa kojim raspolaže Fondacija, u prezentaciju je uvrštena i dokumentacija drugih ustanova, poput Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, Istorijskog arhiva Beograda, Muzeja nauke i tehnike, Narodne biblioteke Srbije, ali i iz privatnih kolekcija. Zbog svega navedenog, ova lokacija zaslužuje pažnju stručnjaka različitih profila, a nesumnjivo će izazvati interesovanje i kod šire baze korisnika.

Slobodan Mandić, 25. novembar 2020.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2020, str. 94.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXXIV”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2020, Bеograd, 2020, str. 91-94.

Динамика экономического и социального развития России в XIX – начале ХХ вв

Динамика экономического и социального развития России в XIX – начале ХХ вв

Кафедра исторической информатики Исторического факультета МГУ (проф. Л.И. Бородкин), Проект «Динамика экономического и социального развития России в XIX – начале ХХ вв.» <http://www.hist.msu.ru/Dynamics/index.html>
(25. XI 2020).

Prezentcija projekta Dinamika ekonomskog i društvenog razvoja Rusije u XIX i početkom XX veka, pokrenutog januara 2010. godine na Odeljenju za istorijsku informatiku Istorijskog fakulteta Moskovskog državnog univerziteta M. V. Lomonosova. Prema rečima autora projekta, predloženi tematski elektronski resurs ima za cilj stvaranje verifikovane izvorne baze za istraživanje socio-ekonomske istorije prerevolucionarne Rusije. U tu svrhu stvorena je elektronska zbirka vremenskih serija koja karakteriše procese ekonomskog razvoja i socijalne modernizacije Rusije u naznačenom periodu. Objedinjavanje na jednom mestu podataka prikupljenih sa više strana, prethodno rasutih u brojnim publikacijama predrevolucionarnog i sovjetskog vremena, sada bi trebalo da daju izoštreniju sliku o dinamici procesa koje razmatraju. Uključeni materijal je sistematizovan u petnaest odeljaka (Demografija, Cene rada i indeksi cena, Plate, Prihodi, Potrošnja, Društvni razvoj, Poljoprivreda, Državni budžet…), a unutar svakog odeljka nalaze se desetine pregleda koji se mogu preuzeti u Excel dadotekama (u .xls formatu).

Slobodan Mandić, 25. novembar 2020.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2020, str. 91.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXXIV”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2020, Bеograd, 2020, str. 91-94.

BER Macrohistory Database

BER Macrohistory Database

Federal Reserve Bank of St. Louis, BER Macrohistory Database <https://fred.stlouisfed.org/release?rid=257> (20. V 2020).

Baza podataka za makroistoriju američke Banke federalnih rezervi u Sent Luisu na jednostavan i pregledan način omogućava upotrebu preko tri hiljade statističkih prikaza („serija“) koji obuhvataju period pre Prvog svetskog rata, kao i međuratne ekonomije, uključujući proizvodnju, izgradnju, zaposlenost, novčane tokove, cene, imovinske transakcije, međunarodnu trgovinu i aktivnosti vlade. Materijal je moguće filtrirati prema pojmovima (indeksi, proizvodnja, roba, platne liste, veleprodaja …), geografskoj odrednici (nacija, država, transnacionalni, distrikt federalne rezerve), regionu, učestalosti (mesečni, godišnji, kvartalni). Pored regiona Sjedinjenih Američkih Država, pregledima su obuhvaćeni i Ujedinjeno Kraljevstvo (188 statistička prikaza), Nemačka (163) Francuska (112), Kanada (23), a posebno su izdvojene i pojedine američke savezne države i gradoovi.

Slobodan Mandić, 20. maj 2020.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2019, str. 115.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXXIII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2019, Bеograd, 2020, str. 111-116

The Proceedings of the Old Bailey, 1674-1913

The Proceedings of the Old Bailey: London’s Central Criminal Court, 1674-1913

The University of Sheffield, Digital Humanities Institute, The Proceedings of the Old Bailey: London’s Central Criminal Court, 1674-1913, 2003 – 2018 <https://www.oldbaileyonline.org> (20. V 2020).

U potpunosti pretraživa digitalna kolekcija sačuvanih zapisnika sa suđenja održanih pred londonskim Centralnim krivičnim sudom od 1674. do 1913. godine, prema rečima samih autora projekta, predstavlja najveći korpus ikada objavljenih pisanih izvora o životima običnih ljudi. Baza sadrži materijal za blizu 200.000 suđenja i biografske crte za oko 2.500 muškaraca i žena pogubljenih u zloglasnom Tajburnu. Kao dodatak tekstualnom materijalu, pretraživom prema ključnim rečima i kroz napredne opcije pretrage, omogućen je pristup i digitalnim kopijama 190.000 originalnih zapisnika, biografskom materijalu i poslednjim rečima pogubljenih. Autori sajta su ponudili i savete o metodama pretraživanja ovog resursa, informacije o istorijskoj i pravnoj pozadini suda u Old Bejliju, mnoštvo istorijskih činjenica, mapa i ilustrativnog materijala za istoriju Londona, statističke preglede, rečnik manje poznatih pravnih i istorijskih termina i još niz drugih korisnih podataka. Obiman sadržaj sajta je vrunski organizovan, vizuelno i tehnički dizajniran i kao takav je ovenčan i nizom značajnih nagrada i priznanja.

Slobodan Mandić, 20. maj 2020.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2019, str. 114-115.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXXIII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2019, Bеograd, 2020, str. 111-116

HISTORY OF PRISONS — A Selected Bibliography

HISTORY OF PRISONS — A Selected Bibliography

Falk Bretschneider, HISTORY OF PRISONS — A Selected Bibliography, 2012, <http://www.falk-bretschneider.eu/biblio/biblio-index.htm> (15. V 2020).

Proučavanje istorije zatvorskih ustanova, kao i drugih oblika zatočeništva privlači pažnju velikog broja istraživača tokom prethodnih decenija. Prezentacija istoričara Falka Bretšnajdera (Falk Bretschneider), vanrednog profesora na pariskoj Visokoj školi društvenih nauka i stručnjaka za istoriju praksi kažnjavanja i pravnih mehanizama, kao i za društvenu istoriju zatočeništva, sadrži bibliografiju koja predstavlja vodič za ono što je pisano na tu temu. Data kolekcija bibliografskih jedinica međutim ne pretenduje da bude sveobuhvatna, jer su prema rečima autora obuhvaćeni samo radovi pisani na engleskom, francuskom, nemačkom, italijanskom i španskom jeziku. Takođe je ograničena na radove koji se bave civilnim zatočeništvom i stoga ne referiše na studije o ratnom zarobljeništvu i vidovima lišavanja slobode na bazi političkog i rasnog progona (političko zatočeništvo, koncentracioni logori, izbeglički kampovi i sl). Sabrani materijal je razvrstan u nekoliko odeljaka: Izvori (izvori i bibliografije, muzeji), Opšte studije (uvodna dela, pregledi, teorija), Područja (Evropa, Severna Amerika, druga poručja), Posebne teme (arhitektura, religija, rad, studije roda, nadzor nad omladinom, osoblje, zatvorski život, reintegracija, ljudska prava), Srodne teme (drugi vidovi kažnjavanja, siromaštvo/margina, bolnice/psihijatrija/medicinsko pravo, policija, kriminologija, zatvor i film, zatvor i literatura). Pojedine odeljke autor je obogatio dodatnim linkovima, poput prezentacija odabranih muzejskih institucija, ili snimaka na Jutjubu, unutar sekcije o zatvoru i filmu, gde je na primer dat link ka snimku čuvenog nastupa Džonija Keša u kalifornijskom zatvoru San Kventin 1969. godine

Slobodan Mandić, 15. maj 2020.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2019, str. 113-114.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXXIII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2019, Bеograd, 2020, str. 111-116

Projekat Ženski pokret 2020

Projekat Ženski pokret 2020

Projekat Ženski pokret 2020 <https://www.zenskipokret.org/> (11. V 2020).

Među različitim aktivnostima kojima se obeležava jubilej stogodišnjice od osnivanja časopisa Ženski pokret jeste i izrada sajta u kojem centralno mesto zauzima digitalizovana kolekcija časopisa koji je izlazio u Beogradu od 1920. do 1938. godine, a koji je izdavalo Društvo za prosvećivanje žene i zaštitu njenih prava. Digitalna kolekcija koja sadrži preko 2500 objavljenih članaka je dostupna širem krugu zainteresovanih korisnika zahvaljujući saradnji Instituta za književnost i umetnost i Narodne biblioteke Srbije, na čijem serveru je materijal pohranjen i obrađen, u okviru referentne Digitalne NBS. Pored sekcije Časopis u kojoj je omogućena hronološka pretraga kolekcije od preko 240 objavljenih brojeva, na sajtu su posebno izdvojene i Bibliografija Ženskog pokreta, Ilustracije (sa naslovnim stranama) iz časopisa, Tekstovi o Ženskom pokretu saradnica projekta, objavljenih na različitim mestima. Osim toga, tu su i informacije o naučnom skupu posvećenom časopisu, koji je planiran za oktobar 2020. godine, zatim galerija sa fotografijama održanih događaja, novosti, a posebno treba pohvaliti informativan i sadržajan deo na početnoj stranici, podeljen u sekcije O projektu i O časopisu. Osim toga, ističemo da omogućena funkcija pretrage sajta prema ključnim rečima, nažalost, isključuje samu pretragu digitalne kolekcije časopisa Ženski pokret.

Slobodan Mandić, 11. maj 2020.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2019, str. 112-113.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXXIII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2019, Bеograd, 2020, str. 111-116

Portal za žensku i rodnu istoriju

Portal za žensku i rodnu istoriju

Ана Столић (Ур.), Биљана Вучетић, Историјски институт Београд, 2019,
Портал за женску и родну историју<http://zristorija.iib.ac.rs/> (11. V 2020).

Portal za žensku istoriju nastao je na temelju ideje da se definiše, sačuva i učini dostupnom vredna istorijska građa o prošlosti žena (i muškaraca), o istoriji rodnih odnosa i istoriji feminizma u Srbiji (Jugoslaviji) u poslednja dva veka. Početna stranica prezentacije pored osnovnih informacija upućuje na centralni odeljak sajta nazvan Istorijski arhiv. Ovaj segmenat korespondira sa osnovnim ciljem koje su autorke portala zadale, a to je da se sakupi, sačuva i učini dostupnom raznovrsna istorijska građa različitog porekla od značaja za istoriju rodnih odnosa, za pravni, ekonomski i politički položaj žena u Srbiji (Jugoslaviji) u 19. i 20. veku, njihovo obrazovanje, rad, ženski pokret, rat, učešće u međunarodnim ženskim organizacijama, brak i porodicu. Dostupan materijal u okviru Istorijskog arhiva je razvrstan i pretraživ u odnosu na zastupljene teme, kao i prema vrsti arhivske građe (časopisi i publikacije, dokumenti, fotografije). Postoji mogućnosti i dodatne selekcije materijala (ključne reči, tema, izdavač, godina izdanja). Među drugim odeljcima Portala, svakako treba pomenuti i sekciju Istraživanja, gde su pohranjena dvadeset i dva priloga saradnika/ca projekta, dok je segmenat Ženska i rodna istorija osmišljen da sabere najvažnije teorijske tekstove o nastajanju, preispitivanju, kao i o naučnim rezultatima ženske i rodne istorije. Značajnija dopuna postojećeg materijala u budućnosti, propraćena unošenjem pripadajućih metapodataka, svakako bi doprinela da Portal za žensku i rodnu istoriju zauzme referentno mesto na digitalnoj mapi onlajn dostupnih istoriografskih sadržaja na srpskom jeziku.

Slobodan Mandić, 11. maj 2020.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2019, str. 111-112.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXXIII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2019, Bеograd, 2020, str. 111-116

NS-Dokumentationszentrum München

NS-Dokumentationszentrum München

NS-Dokumentationszentrum München
<https://www.ns-dokuzentrum-muenchen.de> (27. I 2020)

Internet prezentacija minhenskog Dokumentacionog centra za istoriju nacionalsocijalizma posetiocima pruža mogućnost da se na nemačkom i engleskom jeziku informišu o raznim aktivnostima te institucije. U uvodnom delu je istaknuto da grad Minhen ima naročitu obavezu negovanja sećanja na nacistički period, sa obzirom na značaj koji je taj grad imao u istoriji nacionalsocijalizma. Sajt sadrži odeljke posvećene stalnoj izložbenoj postavci, centru za učenje, korišnjenju digitalnih medija, raznim obrazovnim aktivnostim i bogatoj izdavačkoj delatnosti.

Slobodan Mandić, 27. januar 2020.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2019, str. 110.

Slobodan
Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXXII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2019, Bеograd, 2020, str. 105-110