Istarska enciklopedija

Istarska enciklopedija

Portal znanja Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Istarska enciklopedija
<http://istra.lzmk.hr/> (16. X 2023).


Uprkos visokotehnološkom savremеnom okruženju i mnogim veb prezentacijama sa istorijskim sadržajima, kod nas i u regionu još uvek postoji upadljivo mali broj onlajn dostupnih istoriografskih formi poput hronologija ili biografskih leksikona. Na Portalu znanja Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža, koji predstavlja mrežno sedište digitalnih verzija prethodno objavljenih izdanja u štampanom obliku, dostupna jе i Istarska enciklopedija, originalno publikovana 2005. godine. Ovo leksikografsko delo koje kroz članke o opštim i geografskim pojmovima, ustanovama, osobama koje su ostavile traga u istarskoj kulturi, nauci i drugim oblastima sadrži preko tri hiljade članaka dostupnih i pretraživih u odeljku Abecеdarij. Na kraju svakog članka nalazi se napomena da je članak preuzеt iz štampanog izdanja (verovatno za slučaj nadograđivanja), kao i preporučеni oblik citiranja. Pored toga što su članci urađeni kao hipertekstualni dokumenti koji sadrže hiperlinkove i hiperveze, kompjuterska obrada sadržaja omogućuje korisnicima da za pojеdine odrednicе kliknu i na prečicu ka srodnim sadržajima („traži dalje”). Tako se u okviru teksta za članak Slobodna Tеritorija Trsta (STT) nalezе hipervezе za pojmovе Pariski mirovni ugovori, Tršćanska kriza i Londonski memorandum, a prebacivanje na stranicu ka srodnim sadržajima vodi do prečica ka člancima o Trstu, Zoni A, Zoni B, Branku-Vladu Babiću, elektrifikaciji, Elektroistri, Jugoslaviji, Londonskom memorandumu, Osimskim sporazumima, istoriji. Realizacija mrežnog izdanja Istarskе enciklopedijе predstavlja dobar i ohrabrujući primer kako bi vredna leksikografska i slična izdanja mogla steći neuporedivo veći broj korisnika u digitalnom okruženju.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2023, str. 103-104.

Slobodan Mandić, ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XLIV”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2023, Bеograd, 2024, str. 99-104.

Dr Dragoljub Jovanović

Dr Dragoljub Jovanović. Profesor, političar, opozicionar

Dr Dragoljub Jovanović. Profesor, političar, opozicionar <http://www.drdragoljubjovanovic.com> (22. IV 2021).

Uzimajući u obzir da web prezentacije posvećene pojedinim istorijskim ličnostima nisu uobičajene u ovdašnjem sajber prostoru, sajt posvećen životu i delu srpskog naučnika, univerzitetskog profesora i političara Dragoljuba Jovanovića (1895-1977), već samom svojom pojavom potencijalno privlači pažnju publike. Iako bogatog i raznolikog sadržaja, sa više zanimljivih i korisnih sekcija, posetiocima sajta bi odmah trebalo ukazati da je u okviru neistaknute sekcije Dnevnik Dragoljuba Jovanovića sadržano elektronsko izdanje nedavno publikovanog dela u izdanju Istorijskog arhiva u Pirotu i porodice Dragoljuba Jovanovića (u sto primeraka). Dnevničke beleške u četiri toma obuvataju period od 1915. do 1973. godine, a za publikovanje ih je priredio istoričar dr Momčilo Isić, koji potpisuje i obimnu uvodnu studiju Dragoljub Jovanović i njegov dnevnik, na početku prvog toma. Pored toga što Dnevnik predstavlja osnovni izvor za izučavanje života i dela Dragoljubva Jovanovića, u njemu je sadržano i više hiljada imena ličnosti iz različitih oblasti društvenog života Jugoslavije, ali i sveta, pogotovo iz Francuske, u kojoj se Jovanović školovao. Preko sadržaja prezentacije izlistanog na početnoj strani sajta moguće je pristupiti i drugim tekstualnim i audio-vizuelnim zapisima, poput elektronske verzije doktorske disertacije Dragoljuba Jovanovića Optimalan prinos od radničkog rada odbranjenoj u Parizu 1923. godine, zatim pregleda rukopisnih tekstova, predavanja, objavljene i neobjavljene arhivske građe, literature, dokumenata iz arhiva porodice, rešenja o rehabilitaciji iz 2009. godine. Prezentacija sadrži i poseban link ka galeriji odabranih fotografija i drugih dokumenata. Povratak na početnu stranicu sajta sa bilo kojeg drugog mesta prilikom surfovanja je omogućen klikom na ikonu sa stilizovanim logom sa potpisom dr Dragoljuba Jovanovića u gornjem levom uglu ekrana. Jedino što bi se ovoj bez sumnje vrednoj i sadržajnoj prezentaciji moglo prigovoriti, to je možda ne baš najadekvatnije izabran domen sajta koji pogrešno upućuje na internet lokacije komercijalnog tipa (.com). Osim toga, bilo bi dobro dodati impresum sajta.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2021, str. 137-138.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXXVII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2021, Bеograd, 2021, str. 137-143.

Milan Zloković arhitekt

Milan Zloković arhitekt

Fondacija Milan Zloković, Milan Zloković arhitekt
<https://www.milanzlokovic.org> (25. XI 2020).

Fondacija Milan Zloković, koja svojim osnivanjem 2016. godine pokreće značajnu misiju rasvetljavanja dela i ličnosti arhitekte Milana Zlokovića (kao projektanta, umetnika, naučnika i pedagoga), širokoj lepezi svojih aktivnosti od 2020. godine dodaje i pokretanje i rad na sadržajnoj i preglednoj internet prezentaciji. Pored detaljnih informacija o samoj Fondaciji, timu uključenom u ovaj značajan projekat, kao i vestima u vezi sa preduzetim akcijama, na sajtu je predstavljen život i rad poznatog arhitekte unutar dobro osmišljenih i bogato ilustrovanih sekcija. U odeljku Arhitekura omogućen je pristup i pretraga (prema lokaciji, tipu objekta i ishodu projekta) kolekciji najznačajnijih projekata iz svih faza njegovog stvaralaptva, a koji obuhvataju realizacije, konkursne radove, idejna rešenja i tipske projekte. Javnosti manje poznat likovni opus Milana Zlokovića predstavljen je u nekoliko celina u sekciji Likovni radovi. Pored arhitektonskih crteža, skica i tehničke dokumentacije koji su deo Legata Milana Zlokovića oformljenog u Muzeju grada Beograda, kao i raznovrsnog materijala sa kojim raspolaže Fondacija, u prezentaciju je uvrštena i dokumentacija drugih ustanova, poput Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, Istorijskog arhiva Beograda, Muzeja nauke i tehnike, Narodne biblioteke Srbije, ali i iz privatnih kolekcija. Zbog svega navedenog, ova lokacija zaslužuje pažnju stručnjaka različitih profila, a nesumnjivo će izazvati interesovanje i kod šire baze korisnika.

Slobodan Mandić, 25. novembar 2020.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2020, str. 94.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXXIV”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2020, Bеograd, 2020, str. 91-94.

Dutch Biography Portal

Dutch Biography Portal

Dutch Biography Portal, <http://www.biografischportaal.nl/en> (30. XI 2016).

Holandski biografski portal sadrži preko 110.000 biografija znamenitih ličnosti iz holandske istorije, od najstarijih vremena do savremenog doba. Projekat je nastao u saradnji nekoliko institucija iz oblasti društvenih nauka i zaštite kulturnog nasleđa na čelu sa Institutom za holandsku istoriju, koji održava sajt i rukovodi fondacijom koja se stara o njegovom održavanju. Bazu ličnosti je moguće pretraživati u odeljku za naprednu pretragu ili pregledati abecednim redom. Skrećemo pažnju na odeljak sa preporučenim linkovima zato što sadrži veze ka sajtovima specijalizovanim za biografije u drugim državama. Ovaj biografski portal je nastao sabiranjem podataka iz štampanih radova i podataka razasutih širom interneta, a sa tehničke strane za izradu baze je korišćen BioDes – XML format za prezentaciju biografskih informacija na internetu, dok je standard usaglašen u saradnji sa partnerima učesnicima.

Slobodan Mandić, 30. novembar 2016.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2016, str. 139.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XXIII”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2016, Bеograd, 2017, str. 137-139.

Stevan Kragujević – život i delo

Stevan Kragujević – život i delo

Stevan Kragujević – život i delo, <http://www.stevankragujevic.com> (17. VIII 2015).

Osim legata koji se čuvaju u Istorijskom arhivu Beograda, Istorijskom arhivu Sente i u Muzeju istorije Jugoslavije, život i delo poznatog jugoslovenskog i srpskog fotoumetnika i fotoreportera Stevana Kragujevića (1922-2002) moguće je bliže upoznati i uvidom u sadržaj ovog sajta, a zaslugom njegove kćerke Tanje Kragujević. Nakon uvodne stranice koja sadrži nekoliko kratkih informacija o Stevanu Kragujeviću, o autorskim pravima njegove zaostavštine, kao i link ka odrednici na Vikipediji, posetioci mogu ući u dubinu prezentacije putem dinamičnog, vertikalno položenog linka sa dasne strane ekrana. Dalja navigacija sajtom je veoma jednostavna – na levoj strani nalazi se meni koji vodi ka glavnom odeljku Delo – foto galerija, gde je grupisano nekoliko reprezentativnih celina: Fotoantologija; Dan oslobođenja Sente 1944; Senta, dan poplave 1970; Stari Beograd; Beograd, susret epoha; Beograd XX vek, Stevan u Beogradu; Galerija poznatih. Ispod je posetiocima dat i veoma iscrpan popis preporučenih linkova. Pregledno i jednostavno, sa brižljivo odabranim prezentovanim fotomaterijalom, ovaj sajt na adekvatan način daje mogućnost upoznavanja sa umetnikom koji je svojim bogatim delom sačinio jedinstvenu dokumentarnu hronologiju o razvoju Jugoslavije, svedočeći, kao fotoreporter, o svim značajnim dogaćajima iz politike, kulture, umetnosti i sporta.

Slobodan Mandić, 17. avgust 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2014, str. 118.

Slobodan Mandić Prikazi sajtova (Web adrеsar) XIX, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 1, 2014, Bеograd, 2015, str. 117-121.

136 Энвер Ходжа. Его жизнь и работа

Энвер Ходжа. Его жизнь и работа

Энвер Ходжа. Его жизнь и работа, 2008-2015 <http://www.enverhoxha.ru> (14. IV 2015).

Prezentacija na ruskom jeziku posvećena je životu i delu Envera Hodže (1908– 1985), revolucionara i vrhovnog vođe Narodne Republike Albanije. Početna stranica omogućava pregleda informacija i preuzimanja materijala preko nekoliko različitih odeljaka raspoređenih linearno, od vrha prema donjem delu strane. Tu su izloženi biografski pregledi (biografija i istorijsko-biografski esej), bogata biblioteka izdanja na ruskim jeziku, sa mogućnošću preuzimanja knjiga u pdf formatu, tematski arhiv koji sadrži elektronska izdanja knjiga u vezi sa glavnom temom (klasici marksizma-lenjinizma, razni materijali o Albaniji u vreme socijalizma i dr.), časopis Nova Albanija, koji je distribuiran ilegalno na prostoru SSSR od 1961. godine, Muzej sajta, odgovori na pitanja posetilaca i komentari, i na kraju nekoliko galerija (Enver Hodža u umetničkim delima socrealizma, posteri sa njegovim likom, foto-materijal). Autori navode da je osnovna namena sajta, pored popunjavanja postojećih praznina na ruskom govornom području o ličnosti Envera Hodže i njegovog angažmana na polju teorijskog i praktičnog revolucionarnog rada, i promovisanje ideje marksizma-lenjinizma. Uprkos ideološki obojenoj poziciji autora, na ovoj adresi istraživači mogu pronaći korisne informacije o vremenu i temama s kojima je ukršteno delovanje te ličnosti.

Slobodan Mandić, 14. april 2015.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 3, 2013, str. 168-169.

Slobodan Mandić Prikazi sajtova (Web adrеsar) XVIII, u: Godišnjak za
društvеnu istoriju 3, 2013, Bеograd, 2015, str. 165-169.

Historisches Lexikon Bayerns

Historisches Lexikon Bayerns

Historisches Lexikon Bayerns, <www.historisches-lexikon-bayerns.de> (18. I 2013).

Nastao ka rezultat regionalne saradnje nekoliko državnih institucija, Istorijski leksikon Bavarske predstavlja naučnu onlajn enciklopediju bavarske istorije. Jednostavan dizajn sajta omogućava posetiocu veoma lako i brzo snalaženje. Osnovni meni sadrži svega par sekcija: nedavno objavljeni članci, abecedni indeks svih odrednica sa njihovim sadržajem, polje za unos podataka i rad na člancima za registorvane autore, impresum, uslove korišćenja prezentovanog materijala. Naročito treba istaći obogaćenost članaka velikim brojem arhivskih dokumenata, ilustracija, fotografija, audio snimaka, kao i hiperlinkovanu strukturu teksta, što ovom leksikonu daje posebnu vrednost, a što ga značajno odvaja od izdanja ovoga tipa na koje smo navikli u prethodnom periodu, pre masovnog ulaska računara u upotrebu.

Slobodan Mandić, 18. januar 2013.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 1, 2012, str. 111-112.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) XIV”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 1, 2012, Bеograd, 2012, str. 109-114..

Het Biografisch Portaal van Nederland

Het Biografisch Portaal van Nederland

Het Biografisch Portaal van Nederland, <http://www.biografischportaal.nl/> (30. X 2010).

Holandski biografski portal nastao je kao plod saradnje različitih akademskih i kulturnih institucija u Holandiji, sa namerom da se u jednoj bazi sakupe podaci i biografije svih ličnosti od značaja za holandsku istoriju iz najrazličitijih izvora, od najstarijih vremena do savremenog doba. Tu su sakupljeni podaci, kako o ličnostima rođenim u Holandiji, tako i o onima koji su došli iz inostranstva i ostavili traga na holandsku istoriju, kako u današnjoj Holandiji, tako i u okviru nekadašnjih koloniojalnih poseda. Trenutno je od popisanih 60.772 ličnosti u 71.609 biografije, u onlajn pretrazi moguće pronaći preko 2000 ličnosti. S obzirom da se podaci sakupljaju iz najrazličitjih izvora, starih i novih biografskih kolekcija, izvori su katogerizovani u tri grupe, prema pouzdanosti (kategorije A, B i C), a izvršena je i gruba kategorizacija u odnosu na ono čime su se određene ličnosti u životu bavile. Za svaku ličnost su dati, osim osnovnih podataka (mesto, godina rođenja i smrti, pol, zanimanje) i jedna, ili više biografija povezanih sa različitim izvornicima. Posetiocima sajta je omogućeno i da putem elektronske komunikacije predlože korekcije podataka o nekoj ličnosti, ali ne i da daju sugestije za dodavanje ličnosti koje do sada nisu uključene u bazu. U rubrici sajta Najčešća postavljena pitanja (FAQ) data su mnoga pojašćenja u vezi aktivnosti i rada na Portalu, kao i forma za pravilno citiranje preuzetih podataka. U odeljku sa korisnim linkovima date su i adrese sličnih projekata u drugim državama. Osim osnovnih informacija o radu i aktivnostima na Portalu, sav sadržaj trenutno je dat samo na holandskom jeziku.

Slobodan Mandić, 30. oktobar 2010.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2010, str. 127.

Slobodan Mandić ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) IX”,
u: Godišnjak za društvеnu istoriju 2, 2010, Bеograd, 2011, str. 125-130.